Šest sati u redu u pošti je puno, šest sati sna je malo, a što je šest sati u gradu poput Stockholma?
Low cost aviokompanije sada nude direktne letove za Stockholm iz Hrvatske, ali to nije put kojim sam došla do ove nordijske prijestolnice prošle zime. Moj je put započeo na drugoj strani Baltičkog mora, u prekrasnom (i mračnom) Helsinkiju.
Neslavna krstarenja po baltičkom moru na relacijama između Tallinna, Helsinkija i Stockholma poznata su po sadržajima koje brod nudi (kockanju i alkoholu u bescarinskoj zoni), zbog čega destinacija nerijetko pada u drugi plan. Party brod za Stockholm je doživljaj. Zahvaljujući snazi volje i godinama treninga, nisam dopustila da se to i meni dogodi.
Put od Helsinkija do Stockholma traje oko 16 sati, a cijena noćenja na brodu može pasti i na 9 eura za dvije noći u četverokrevetnoj kabini. Po osobi tako noćenje ispada oko jednog eura – cijena koja se dobro naplati na ostalim brodskim sadržajima. Ljeti plovidba snenim arhipelagom ovih nordijskih država može biti prekrasna, no budući da je zimi svega par sati dnevne svjetlosti – zabavnije je ono što se dešava unutar broda.
„To je ljudski zoološki vrt“, upozorili su me finski prijatelji. Bitno je znati da su sjevernjački narodi poprilično mirni i pristojni u prirodnom okruženju. U međunarodnim vodama – baš i ne… U dvije noći vidjela sam divlje plesače koje odvodi brodska policija, majke koje varaju muževe, poslovne ljude kako padaju ispod šanka i bake koje mjesečnu penziju troše na aparatima za kockanje. Sve to dok bend u kićastoj dvorani treći puta te noći izvodi istu baladu.
Mnogo izložbenih primjeraka ove ljudske komedije drugi dan ni ne odlazi s broda, ali oni više nisu bitni u ovoj priči. Dvadesetak minuta hoda (ili 1,3 kilometara – što je odgovor na kojem je inzistirala gospođa na pultu s informacijama kad sam je pitala koliko je vremenska udaljenost) od luke u kojoj se usidruju Viking Line brodovi, nalazi se Gamla stan – stockhomski stari grad.
Poznat po uskim srednjovjekovnim uličicama i šarenim fasadama, nalazi se na otoku u centru grada. Gamla stan na švedskom znači stari grad, a u njegovom srcu nalazi se Stortorget, veliki trg čije ime znači… veliki trg.
U ovo doba godine na trgu je božićni sajam, a kad je zasniježilo sklonili smo se u najbližu zgradu – bivši dom burze, preuređen u Nobelov muzej. Nagrade se dodjeljuju 10. prosinca, na obljetnicu smrti Alfreda Nobela, iz godišnjih kamata fonda koje je oporukom namijenio za područja fizike, kemije, medicine, književnosti i mira.
Nobelova nagrada za ekonomiju je memorijalna i dodjeljuje je švedska državna banka. Bez obzira na područje, 2016. i 2017. godine nagrada nije bila dodijeljena nijednoj ženi – što je problem o kojem Nobelova zaklada raspravlja i čak razmatra promjenu procesa nominacije kandidata.
Osim povijesne strane, moderni dio grada je ono što Stockholm čini samoprozvanim glavnim gradom Skandinavije. Budući da smo bili kratki s vremenom, uputili smo se u SoFo, hipsterski dio čiji je naziv skraćenica od „South of Folkungagatan“ – što znači južno od ulice Folkungagatan. Švedska kreativnost pri imenovanju mjesta ne prestaje oduševljavati.
Taj bivši industrijski dio grada danas je medijski centar, pun kafića i restorana. Jedna od švedskih tradicija je fika, izraz koji se ne prevodi, a predstavlja šalicu kave u društvu, često praćenu pecivima poput rolica s cimetom. Fika, kao i danski hygge, male su filozofije za sretan život, a za tim kulturnim fenomenima na međunarodnoj sceni ne zaostaje ni domaća fjaka.
Nakon poštivanja slatkog običaja i potrage za ručkom (posrećilo nam se u za švedske pojmove poprilično jeftinom veganskom restoranu), pao je mrak i približilo se vrijeme za povratak u Finsku. Te noći je brod stao na otoku Åland, između Švedske i Finske. Iako otok pripada Finskoj, autonoman je i u na njemu se govori isključivo Švedski. Na otoku živi gotovo 30 tisuća ljudi, a zbog njegove pozicije najviše se bave špedicijom, trgovinom i turizmom – baš me zanima što bi mogao ponuditi da smo duže stajali na njemu.
Šest sati u Stockholmu nije puno – ali je dovoljno da se osjeti što Švedsku stavlja na vrh top ljestvica po kvaliteti života. S druge strane, šesnaest sati na brodu pokazuje da bez obzira na to koliko je život kvalitetan na obali, u međunarodnim vodama ipak vrijede neka druga pravila.
Piše: Aleksandra Ignatoski
Posjetite naš YouTube kanal.
