Smješten u srcu Dalmatinske zagore, Sinj je grad bogate povijesti, viteške tradicije i duboke duhovnosti. Ovaj gradić, oduvijek okružen planinama i protkan rijekom Cetinom, stoljećima je bio raskrižje kultura i civilizacija, ostavljajući trag na svom jedinstvenom identitetu.
Grad se prvi put spominje u 11. stoljeću, a kroz stoljeća je bio pod vlašću različitih sila, od Hrvata i Mađara do Mlečana i Osmanlija. Upravo je u tom periodu osmanske vladavine, 1715. godine, Sinj doživio čudesnu obranu od strane Turaka, koju se pripisuje zagovoru Gospe Sinjske. Ovaj događaj je grad učinio marijanskim svetištem i od tada se svake godine slavi Alka, viteški turnir u čast Gospe Sinjske.
Danas je Sinj poznata turistička destinacija koja nudi mnoštvo znamenitosti i aktivnosti. Osim Alke, posjetitelji mogu uživati u šetnji starim gradskim jezgrom, istraživati impozantnu tvrđavu Kamičak, opustiti se uz Cetinu ili se uklopiti u živahnu kulturnu scenu grada.
No, Sinj je prvenstveno grad duhovne baštine. Marijansko svetište Gospe Sinjske privlači hodočasnike iz cijelog svijeta, a grad je domaćin brojnih vjerskih manifestacija i običaja. U tom se kontekstu organizira i 3. kongres ‘Dani duhovne baštine marijanskih svetišta’.
Blažena Djevica Marija za hrvatski narod oduvijek je bila snažni oslonac i nebeska zagovornica
Sinj je jedno od najvećih hrvatskih marijanskih svetišta te se blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, svake godine slavi posebno svečano. Stoga je Sinj idealno mjesto za održavanje kongresa pod imenom ‘Dani duhovne baštine marijanskih svetišta’. Kongres će se održavati od 21. do 23. lipnja 2024. u organizaciji Turističke zajednice Grada Sinja i Svetišta Gospe Sinjske te uz podršku Splitsko-dalmatinske županije, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske turističke zajednice, Grada Sinja i Viteškog alkarskog društva.
Cilj ovakvog susreta je dodatno popularizirati, a time i dugoročno sačuvati postojeću sakralnu baštinu hrvatskih marijanskih svetišta. Ona su svjetionici nade svim vjernicima pa se želi doprinijeti njihovu očuvanju razvojem sakralnog turizma, a tako i lokalne zajednice uz pridavanje važnosti duhovnosti i vjeri kako bi se očuvala primarna funkcija samih svetišta.
Do sada je kongres Duhovne baštine marijanskih svetišta obuhvatio hrvatska svetišta poput Marije Bistrice, Trsata, Nina, Voćina, Solina, Aljmaša, Vrpolja, Baške – Krk, Remeta- Zagreb, Šumanovci-Gunja, Molve i Sinja (i/ili druga) kao i marijanska svetišta hrvatskog naroda u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
I ove će godine na kongresu gostovati upravitelji brojnih hrvatskih svetišta te svetišta iz Bosne i Hercegovine. Poseban gost je i nadbiskup Mieczysław Mokrzycki iz Lavova – Ukrajine, zamjenik priora Svetišta Gospe Čenstohovske iz Poljske Jasne Gore, svetišta koje je simbol vjerske slobode, a time i srce Poljske i njezino nacionalno svetište.
Pored predavanja eminentnih predavača, Kongres će uključivati i obilaske gradskih muzeja uz stručna vodstva te kulturno-zabavni program koji je besplatan za sve posjetitelje. Svi zainteresirani za kongres uskoro će se moći prijaviti putem poveznice.
Dalmatinski El Camino de Santiago
Često se ovaj naziv koristi za Stazu Gospi Sinjskoj koja se proteže na relaciji Solin – Sinj – Livno – Tomislavgrad – Rama i duga je 148 kilometara. Radi se o hodočasničkom putu kojim se, iz nekoliko pravaca, stoljećima pješači k najvećem marijanskom svetištu na južnohrvatskim prostorima. Staza Gospi Sinjskoj izvrstan je primjer funkcionalnog suživota turizma i religije bez narušavanja prirodne ravnoteže.
Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreće tisuće hodočasnika, osobito mladih, a 15. kolovoza se održava središnja vjerska svečanost. Praćena slavljenjem zvona i sviranjem fanfara, slika Čudotvorne Gospe Sinjske iznosi se iz crkve u svečanu procesiju ulicama grada. Velika je čast ponijeti Sliku na ramenima.
„Prije će Cetina proći nego Te srce zaboravi…“
Već smo spomenuli kako je 15. kolovoz, blagdan Velike Gospe, poseban i svečan dan za cijelu Hrvatsku, a posebno Sinj. Viteškom gradu ovo je jedna od najvažnijih svetkovina, no ona ne predstavlja samo vjerski događaj, već i neizostavni dio hrvatske kulturne i nacionalne baštine koja okuplja tisuće hodočasnika iz cijele zemlje i šire.
Praćena slavljenjem zvona i sviranjem fanfara, slika Čudotvorne Gospe Sinjske iznosi se iz crkve u tradicionalnu svečanu procesiju ulicama grada koja je posebno duhovno iskustvo. Sinjani su sliku 1716. okrunili zlatnom krunom na kojoj piše IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi – 1715.). Urešena zavjetnim darovima vjernika zahvalnih na ukazanim milostima, uvijek veličanstveno sja i osvjetljava put u nadi i vjeri.
S Grada pucaju mačkule označavajući mjesto blagoslova, Sinjani s prozora posipaju Gospin put laticama cvijeća. Praćena molitvom krunice i marijanskim pjesmama, Gospina slika se vraća na trg, gdje se slavi bogoslužje. U večernjim satima se slavi sveta misa na trgu, no bez procesije. Na Veliku Gospu obilježava se i Dan grada Sinja.
Kroz molitvu, slavlje i tradiciju, Hrvati odaju počast svojoj zaštitnici, ističući važnost vjere i zajedništva u očuvanju nacionalnog duha.
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
