Austrija: gradovi i pokrajine nude božanska jela i vrhunska vina
Austrija je raznolika zemlja u kojoj gradovi i pokrajine imaju različitu kulturu hrane i pića. Autentična austrijska kuhinja obilježena je bogatim okusima, a dominiraju meso i hrana bogata ugljikohidratima, poput peciva i kruha. Austrijski krajolik krase snježno okrunjene Alpe, bujni zeleni pašnjaci na selu i naravno znameniti gradovi Beč, Salzburg i drugi. Svaki od tih dijelova ove zemlje ima specifična jela i kuhinju koju oblikuje geografsko porijeklo i namirnice koje su domaće u tim dijelovima.
Jela iz bivše monarhije
Mnogi recepti i jela možda se smatraju tipično austrijskima, specijalitetima ove zemlje – no nikada ne bi nastali bez međukulturne razmjene. Upravo Austrijanci oduvijek su bili majstori u tome da na stol stave najrazličitije kulturne utjecaje. Austrijski jelovnik čita se poput putopisa kroz europsku kulturnu povijest, poput putovanja u prošlost.
Primjerice, znameniti bečki odrezak. Svoje porijeklo ne vuče iz Beča, nego iz Venecije. Talijanski kuhari već su u 16. stoljeću pekli meso u bijelim krušnim mrvicama, prije toga vjerojatno i židovski stanovnici Carigrada. Odrezak je prema legendi u Austriju stigao oko 1857. godine zahvaljujući austrijskom feldmaršalu Radetzkyju. Jelo se u doba carstva ovdje usavršilo u tolikoj mjeri da je postalo upravo ono za što je poznato: neusporedivi austrijski specijalitet.
Wiener Schnitzel
– Bečki šnicl je zasigurno jedno od najpoznatijih jela. Servira se uz salatu od krumpira, a u novije vrijeme uz pržene krumpiriće. Originalno šnicl konzumirao kao teleći za gospodu, ali i svinjski za šire narodne mase. Nikad nije bio od peradi. Važno je da bude vrlo tanak, meso bez žilica ili masnoća i pohan u vrućem ulju ili nekad u masti. Može se naći na uličnim štandovima i na meniju najboljih restorana. Onaj poznat kao „slonovo uho“ se može pojesti u turističkim restoranima Figlmüller u Beču.
Tafelspitz
– je mesno jelo koje se nalazi na meniju svih boljih restorana koji nude domaću kuhinju. Kuhana govedina u juhi od povrća. Poslužuje se s mljevenim jabukama, kiselim vrhnjem s narezanim vlascem, hrenom i još ponekim dodatkom. Nobl jelo za dame i gospodu.
Gulaš
– zapravo potiče iz Mađarske, ali se udomaćio pa je u ponudi skoro svih gostionica, pogotovo u Beču i okolici. Pravi se od govedine, ali postoje varijante s krumpirom i svinjetinom. Od sastojaka je obavezan crveni luk. Postoje različiti recepti ovisno o dijelu Austrije. Najbolji su oko Beča i u Gradišću.
Tiroler Groestli
– bogato jelo koje služi u Alpama. Pečeni krumpir se pomiješa sa sitno narezanom govedinom ili svinjetinom, dodaje se luk i putar. Za kraj se dodaje pržena slanina i jaje. Vrlo je omiljeno jelo na skijalištima u Tirolu, ali i šire. Ima različitih recepata koji ovise o geografskom porijeklu. Najpoznatiji su oko Innsbrucka. Recepti alpske kuhinje.
Brettljause
– doslovno znači daska za užinu. Razne vrste mesnih narezaka uz dodatak uglavnom svježeg sira, naribanog hrena, tvrdo kuhanih jaja i kisele paprike. Jednostavno , a ukusno jelo koje najviše konzumira u Alpama, pogotovo na skijalištima kao predjelo za stol tako da svi mogu kušati.
Kaiserschmarrn
– kod nas živopisno preveden kao Kraljevski drobljenac je desert za kraljeve. Toliko je zasitno i ukusno da se može konzumirati i kao zasebni obrok. Obično su porcije vrlo velike i serviraju se u tavi. Debele palačinke se narežu na komade, posipaju šećerom i serviraju uz razne pekmeze ili slatke umake od voća, kompotima ili karameliziranim suhim voćem. Najbolji su u Salzburgu.
Gdje su najbolja vina?
Vinarstvo na području Austrije ima dugu tradiciju. Prije više od 60 milijuna godina divlje vinove loze već su postojale širom Austrije, a postoje dokazi da su ih Kelti uzgajali za proizvodnju vina i prije Rimljana.
Ono što Austriju izdvaja od ostalih vinorodnih zemalja Europe je to što su postali poznati po samo jednoj autohtonoj sorti grožđa – Grüner Veltliner. Također uzgajaju Blaufränkisch, Zweigelt i St. Laurent, te druge poznate sorte.
Vinogradi se nalaze na istoku i jugu zemlje. Tamo se brežuljci spuštaju prema istoku u Panonsku nizinu prema Mađarskoj, prema jugu i Sloveniji, a na sjeveru prema Moravskoj u Češkoj.
Klima u ovom dijelu Austrije je kontinentalna, s hladnim, snježnim zimama, toplim ljetima i produljenim, sunčanim jesenima, na koje je autohtono grožđe dobro prilagođeno.
Proizvodnja vina
Savezne države Niederösterreich (28.145 ha), Gradišće (13.100 ha) i Štajerska (4.633 ha) definirane su kao posebne vinske regije. Postoji i 17 drugih vinskih regija, uključujući Beč (637 ha) i područje Bergland s pet vinogradarskih regija (Koruška, Oberösterreich, Salzburg, Tirol, Vorarlberg).
Niederösterreich je najveće vinorodno područje u Austriji i sastoji se od osam regija. Ima tri glavne klimatske zone: Weinviertel na sjeveru, regiju uz rijeku Dunav i topliji panonski dio na jugoistoku. Uz vodeća vina Gruener Veltliner, koja čini 44% proizvodnje vina, i rizling, Niederösterreich nudi i široku paletu različitih vinskih sorti, uključujući svježa, aromatična bijela vina i crna vina voćna, kao i desertna vina.
Najpoznatiji je Wachau. Regija u kojoj se nalaze UNESCO zaštićeni vinogradi uz rijeku Dunav. Na tim se mjestima uzgaja grožđe još iz doba rimskog carstva. Između Melka i Kremsa se može putovati izletničkim brodom i uživati u krajoliku kultiviranom vinogradima.
Vinea Wachau dijeli suha bijela vina u tri kategorije: Steinfeder (aromatičan, lagana, do 11,5%), Federspiel (11,5% do 12,5%), Smaragd – žetva, bogata, moćna. Glavne sorte grožđa: Gruener Veltliner i rizling te ostale Neuburger, Gelber Muskateller (Muscat blanc) i Sauvignon blanc.
Vinorodno područje Burgenlanda (Gradišće), kojim dominira vruća, kontinentalna panonska klima, podijeljeno je u četiri regije. Posebno je poznato po crnim vinima Blaufränkisch i Blauer Zweigelt, ali i po desertnim vinima Beerenauslese i Trockenbeerenauslese, uključujući legendarni Ruster Ausbruch.
Štajerska je poznata po svježim vinima tipičnih za regiju. Najzastupljeniji je Welschriesling. Sve tri štajerske vinorodne regije nude lokalna vina. Na zapadu dominira Schilcher Rosé dok su Sauvignon Blanc i Gelber Muskateller tipični za jug. Jugoistok tradicionalno proizvodi traminac. Vina „Junker“ su mlada vina koja debitiraju tijekom prvog tjedna studenog.
Beč je drugačiji od ostalih velikih gradova. Na rubovima uspijeva grožđe na 637 hektara vinograda te su za grad važan gospodarski čimbenik. Pomažu u očuvanju zelenog pojasa koji opasuje grad i pružaju temelj za prvoklasna vina. Vinski specijalitet Beča je “Wiener Gemischter Satz”. Mješavina sorti koje se u vinogradu zajedno sade. Različite sorte grožđa se također beru i zajedno fermentiraju u vino. 2008. godine Wiener Gemischter Satz dodan je austrijskoj Slow Food Ark of Flavors. Ta vrsta vina je oduvijek bila popularna u jedinstvenim bečkim vinskim konobama „Heuriger“, čija privlačnost traje do danas. Turisti obožavaju izlazak u Heurigere Grinzinga i drugih četvrti na rubu vinograda.
Gurmanska Austrija te njeni gradovi i pokrajine nude pravi užitak u kušanju lokalnih specjaliteta. Recepti na linku.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
Pretplatite se na naš YouTube kanal
