Neke destinacije su kroz povijest stekle kultni status i privlače turiste iz cijelog svijeta. Njihove znamenitosti i zanimljivosti su nadaleko poznate čak i ljudima koji ih nisu posjetili. To nikako ne znači da manje i turistički neprepoznate destinacije nemaju znamenitosti i zanimljivih priča koje vrijedi ispričati. Dali smo si u zadatak otkriti te nepoznate dragulje o malim mjestima koja tek traže svoje mjesto pod „turističkim“ suncem.
Jedan od najstarijih gradova na sjevernom Jadranu, poznat po Frankopanima i pjenušcu, a toliko turistički neiskorišten – grad Bakar.
Jeste li znali…
…da se nekad popularna Bakarska vodica radila od autohtone sorte Belina?
U 18. stoljeću stanovništvo je iskrčilo teren na istočnim obroncima brda oko Bakarskog zaljeva. U dobivene parcele unutar suhozida žene su donosile zemlju u košarama na leđima kako bi tamo mogli saditi vinovu lozu sorte Belina. Na tadašnja 42 hektara površine uzgajala se loza od koje se radilo prirodno pjenušavo vino „Bakarska vodica“ konzumirano čak i na Engleskom dvoru.
Prezidi su bili zapušteni više od pola stoljeća da bi tek 2002. godine PZ „Dolčina“ Praputnjak počeo s obnovom vinograda i uzgojem Beline. No, danas se proizvodnja svodi na svega 2 hektara, a pjenušavo vino promijenilo je naziv u „Stara Bakarska vodica“.
…da se u Bakru nalazi srednjovjekovna tvrđava Kaštel kojom su upravljali Frankopani?
Strmom šetnjom uskim uličicama Bakra doći ćete do samog vrha gdje se nalazi frankopanski Kaštel. To je svakako najatraktivnija građevina u Bakru a datira iz 18. stoljeća iako njegova graditeljska osnovica nastaje još početkom 16. stoljeća. O tome svjedoči glagoljski natpis iz 1530. godine uklesan na gornjem dijelu kamene vratnice ulaznih vratiju. Mnogo puta je dograđivan i ojačavan što se tek sada u potpunosti otkriva jer je u tijeku njegova obnova.
Iako jedan od mlađih frankopanskih kaštela spominje ga još Vinodolski zakonik kao tvrdi grad s kulama Turanom i Forticom. Utvrda je to nepravilnog, trokutastog oblika s unutarnjim prostorijama također nepravilnih oblika. Dugo godina je bila zapuštena, no danas prolazi opsežnu renovaciju. Na 50 metara nad morem s kaštela se pruža predivan pogled na Bakarski zaljev.
…da je u Bakru pokrenuta prva hidro-termo elektrana u Hrvatskoj?
Nakon Varaždina, Bakar je bio prvi sljedeći grad čije su ulice osvijetljene električnim svjetlom. Za osvjetljenje je „kriv“ dinamo stroj koji se opskrbljivao vodenim pogonom iz vrela Jaz. Radilo se o istosmjernoj struji. Govorimo o 1894. godini, a zanimljivo je napomenuti da je u to doba Nikola Tesla tek predlagao Zagrepčanima uvođenje struje.
…da je Bakar bio najveći grad u Hrvatskoj na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće?
Tada, u periodu do 1804. kada se radio popis stanovništva Bakar je bio uvjerljivo najmnogoljudniji grad na prostorima današnje Hrvatske. Zanimljivo je pogledati usporedbe s današnjim velikim gradovima. Dok je Bakar imao 7.805 stanovnika, Rijeka je brojila 6.655, Varaždin 4.362, a Zagreb tek zanemarivih 2.973 stanovnika.
…da u Ponikvama postoji jezero koje nastaje i nestaje?
U bakarskom zaljevu pokraj mjesta Ponikve, možete svjedočiti jedinstvenom krškom fenomenu pod nazivom „sad ga ima, sad ga nema jezero“. Za vrijeme iznimno kišnih razdoblja slivne i podzemne vode pretvore kršku dolinu u jezero i to u samo nekoliko sati. Već prva sljedeća bura vraća vodu u podzemne tokove bakarskih izvora. Zbog toga je jezero kratkog vijeka.
Pretplatite se na naš YouTube kanal
