Barska rivijera – zašto je vrijedi posjetiti
Zanimljivo porijeklo naziva grada Bara
Kada te stranac pita odakle si, i ti mu kažeš iz grada Bara, prvo će da te pogleda sa čuđenjem, i tada sigurno pomisli: „Nije me razumjela dobro, hajde da postavim pitanje još jednom.“ I kada i drugi put dobije isti odgovor, nastupa ljubopitljivost – ma, koji se to grad, za ime svijeta, naziva Bar, po nekom posebnom„baru“ ? Kafeteriji?
Porijeklo imena grada Bara ostalo je nepoznanica. Znamo da su ga Stari Grci zvali Antibaris, Italijani su preuzeli naziv od Grka (Antivari), ali smatra se da sâma osnova riječi „bar“ staroslovenskog porijekla, i označavala je vlažno mjesto, močvaru, blato. Doista, dolina grada je nekada bila močvarno područje, tako da Bar poprima sadašnje obrise tek nakon Drugog svjetskog rata, kada se obalni dio intezivnije naseljava.
Kulturno – istorijsko nasljeđe: Malo istorije za one „gladne“ znanja
Prije svega, ovdje treba napomenuti da su Bar formirale razne kulture i uticaji – koji su dolazili od strane Jadranske obale i sa obale Skadarskog jezera, jer se opština prostire na dvije „vode“. Smjenjivale su se vladavine Ilira, Vizantije, Mletaka, Turaka, da bi tek 1878. grad bio oslobođen i predat Crnoj Gori.
Ovdje ćemo dati pregled samo nekih od mnogobrojnih kulturno-istorijskih znamenitosti opštine Bar:
- Na 5 km udaljenosti od centra današnjeg Bara, nalazi se Stari Bar, jedno od najstarijih naseljenih mjesta u Crnoj Gori, koji se ističe sa svojim utvrđenjem, citadelom i akvaduktom. Tu se mogu vidjeti ostaci romanogotske katedrale sv. Đorđa (, dvije gotske crkve, Sv. Katarine i Sv.Venerande, crkve Sv.Nikole i Sv. Jovana Vladimira. Odmah uz jugozapadni zid nalazi se džamija Omerbašića, sagrađena u XVII vijeku. Ulica koja vodi do samih zidina je jednako interesantna turistima koji njome prolaze, tu se nalaze konobe, prodavnice sa autentičnim suvenirima i domaćim proizvodima.
- Ostaci benediktanskog manastira kod poluostrva Ratac iz XI vijeka, između Sutomora i Bara. Manastir je zarpravo osnivač mjesta Sutomora (Spiča), mjesta sa najljepšim plažama na barskoj rivijeri. Manastir Ratac smatra se čuvarem pismenosti i istorije na ovim prostorima, jer se pretpostavlja da je Pop Dukljanin pisao svoj čuveni „Barski rodoslov“ u okrilju klostera manastira Ratac (XII ili XIII v.).
- Dvooltarske crkve u Sutomoru – crkva Sv.Petke u Spičanskom polju i crkva Sv.Tekle (Ćekle) kod Nehaja, obije iz XIII-XIV vijeka.
- Manastiri na ostrvima Skadarskog jezera – Starčevo (ostrvo Starčeva Gorica, XIV v.), Beška (ostrvo Beška, XIV v.), Moračnik (ostrvo Moračnik, XV v.).
- Manje tvrđave – Besac u Virpazaru (Skadarsko jezero), Tabija (XIX v.) i Nehaj (XV v.) u Sutomoru.
- Dvorac kralja Nikole iz XIX vijeka – nalazi se u samom centru grada, na šetalištu, ušuškan u predivnom kraljevom parku. Dvorac je zapravo bio ljetnja rezidencija kraljevske porodice Petrović, i naročito je bio omiljen među princezama, kćerkama kralja Nikole. U dvorcu se nalazi muzej, i balska dvorana, u kojoj se često priređuju događaji od kuturnog značaja.
Barska obala, iliti „i mi konja za trku imamo!“
Često se raspravljaju gosti između sebe, gdje su ljepše plaže u Crnoj Gori, ali hajmo se složiti da svako mjesto, svaka uvala i plaža ima svoje vjerne posjetioce, koju ovi „ne bi mijenjali ni za šta na svijetu!“
Mi domaći smo više kritični po pitanju održavanja plaža, njihovog očuvanja prije svega, jer od velikog zemljotresa iz 1979.g. naša obala neumitno tone, plaže su sve kraće, a sve je više turista koji traže slobodno mjesto pod suncem.
Obala barske rivijere je ponegdje strma i kamenita, a negdje niska i šljunkovita. Nabrojaću samo nekoliko karakterističnih plaža kojima se turisti rado vraćaju:
- Čanj
- Kraljičina plaža
- Štrbina
- Sutomore
- Šušanj
- Gradska plaža Bar
- Veliki pijesak
- Utjeha
Svaka od navedenih plaža je uređena, sa izdvojenim prostorom sa plažnim mobilijarom, i slobodnim dijelom na kome posjetioci mogu donijeti svoj suncobran i ležaljku. Djelovi pojedinih plaža imaju oznaku „plave zastavice“ , koja se dodjeljuje nakon što se ispune 32 obavezna uslova. Uzorkovanje i kontrola kvaliteta morske vode na kupalištima se vrši redovno i rezultati se objavljuju javno.
Da bi boravak na plaži bio što interesantniji, vlasnici plažnih barova skoro svakodnevno nude neki vid animacije poput promocije koktela, dnevnih „pjena party“, salsa žurki, gostovanja poznatih DJ-eva, ili prosto puste neki lagani „groove“ ili „chill“ kome je dovoljno da se prepustite i uživate.
Obala „iza mora i iza gora“
Priču o obali ne završavamo sa Jadranskim morem. Već sam spomenula da se opština Bar prostire na dvije „vode“, na dvije obale, a ova druga obala sve više zapada oku turistima sa Zapada, i profiliše se kao nezaobilazna stanica svih ljubitelja prirode. Govorimo o prostoru Skadarskog jezera, koje je proglašeno nacionalnim parkom 1983.godine.
To je predio u kome preovladavaju i smjenjuju se boje – svježa plava i zelena s proljeća, žuta i crvena s jeseni. Kraj koji odiše onim što bi lokalci nazvali „pitominom“ – ugodnim krajolikom, plodnom zemljom i bogatstvom prirode koja puni dušu.
Ranije je prostor Skadarskog jezera bio baza za lovce, naročito iz Italije, ali nakon pooštravanja zakonskih regulativa i propisa, mijenja se struktura gostiju te tako orintolozi, biolozi, posmatrači ptica, hajkeri, trekeri, planinari, biciklisti, kajakaši, posebno iz Belgije, Francuske, Njemačke, Švajcarske i Engleske , su pronašli svoju mirnu bazu u ovom prostoru koga okružuju planinski masivi.
Virpazar je glavno mjesto na Skadarskom jezeru gdje možete naći smještaj, dobar restoran, iznajmiti čamac, brodić ili kajak za vožnju po jezeru, a ako želite da još bolje upoznate ljude i običaje, i da doživite ovo mjesto na pravi način, možete odsjesti u nekom od mnogobrojnih crmničkih sela: Limljani, Boljevići, Gluhi Do, Seoce, Godinje, Brčeli, Bukovik itd. U blizini Virpazara nalazi se Vranjina, posljednje ribarsko selo na jezeru, koje stoji kao zamrznuto u vremenu.
Na Skadarskom jezeru postoji nekoliko izletišta i kupališta, od kojih se ističu plaža Murići i plaža Pješačac.
Uvijek volim reći da i mi imamo našu malu Toskanu – posebno u selima Seoce i Godinje – koja su zadržala autentičnu arhitekturu, i gdje će vas dobri domaćini počastiti domaćim vinom, sirom i priganicama. Ali, ono po čemu se region Crmnice ističe je uzgoj autentičnih sorti vinove loze i proizvodnja vina. Toplo preporučujem vranac (crno) vino, i to neizostavno sa barskim maslinama i kozjim sirom.
Kako do Bara? Vrlo lako.
- Jadranskom magistralom;
- Avionom – aerodrom Podgorica – 40 km, aerodrom Tivat – 50 km;
- Željeznicom (za ljubitelje pejzaža ☺ ) – pravac Beograd – Bar;
- Autobusom – redovne linije prema Hrvatskoj (Dubrovnik, Split), Srbiji (Užice, Čačak, Beograd), BiH (Sarajevo), i za sve ostale gradove i regione preko Podgorice;
- Brodom – linija Bar – Bari – 2 puta sedmično.
I, na kraju ne manje važno, jeste činjenica da u Baru postoji mnogo parking prostora koji je pritom, najčešće, besplatan.
Barska rivijera – zašto je vrijedi posjetiti najbolje zna Ljiljana. Podijelila je s nama svoje preporuke stoga na put u Crnu Goru. Nije daleko.
