Iako sam u Berlinu bila nekoliko puta i ajmo reći vidjela sve najvažnije turističke lokacije, ovaj puta sam ga doživjela na sasvim nov način.
Skakala sam od sreće kada sam krajem prošle godine dobila poziv da sudjelujem na ovogodišnjem GTM-u, Germany Travel Martu, najvećoj turističkoj burzi za promociju Njemačke, koji se ove godine održao u Wiesbadenu, glavnom gradu pokrajine Hessen, od 12. do 14. svibnja 2019., u organizaciji Njemačke turističke zajednice (GNTB) i Grada Wiesbadena.
To je već 45. skup turističkih djelatnika, novinara, blogera i influencera koji ima za cilj predstaviti Njemačku kao poželjnu destinaciju turističkim agencijama i medijima iz cijeloga svijeta. Njemačka je, poslije Španjolske na drugom mjestu po broju dolazaka europskih turista i to već devetu godinu za redom, s 87 milijuna posjetitelja iz Europe u 2018. godini.
Uz samu burzu i B2B sastanke, ovaj skup svake godine karakteriziraju organizirana putovanja i brojni izleti, društvena i networking događanja kako bi sudionici uistinu upoznali ponudu i mogućnosti destinacije.
Kod ponude četiri destinacije putovanja koja prethode samom skupu odabrala sam ponuđeni program “Kultura i povijest” u okviru kojeg su bili uključeni gradovi Berlin i Neuruppin u pokrajini Brandenburg i to kroz ovogodišnju globalnu tematsku kampanju povodom obilježavanja sto godina od osnivanja legendarnog Bauhausa u Weimaru (rodno mjesto modernizma), kroz svijet arhitekture, dizajna i umjetnosti stvorenog u Njemačkoj, a čija djela su i danas cijenjena diljem svijeta. Na taj način Njemačka dodatno učvršćuje svoju poziciju kulturalne destinacije broj jedan za Europljane.
A sada vam želim pričati o Berlinu, prvom gradu u okviru ponuđenog programa “Kultura i povijest” u kojem smo proveli puna dva dana i zahvaljujući odličnoj organizaciji vidjeli pregršt genijalnih lokacija i manifestacija.
Berlin – veličanstveno mjesto za umjetnost, grad nevjerojatne mješavine nove i klasične arhitekture, dinamične zabave, nepreglednog shoppinga i širokog spektra kulturnih i sportskih institucija
Glavni grad Njemačke, a ujedno i najveći grad u toj zemlji, magično privlači kreativce iz cijeloga svijeta čime je postao jedan od najomiljenijih svjetskih gradova za umjetnike svijeta.
Nije ni čudo. Koji drugi europski grad ima toliko umjetnosti i kulture na jednom mjestu? Je li u pitanju slikarstvo, arhitektura, ples, kazalište ili glazba, berlinska kulturna scena nudi svoju pozornicu za njemačke i međunarodne zvijezde koje ovdje mogu slobodno izražavati svoju maštu i ostvarivati svoje snove.
S više od 150 koncertnih kuća, kazališta i pozornica, s tri operne kuće i s više od 180 muzeja Berlin ima ogromnu raznolikost kulturnih institucija.
Svakoga dana oni nude više od 1500 događanja. S druge strane, Berlin je svjetski poznat po svojem živopisnom noćnom životu s više od 200 klubova i bezbroj maštovito uređenih barova, cafea i birtija. Neki od njih otvaraju svoja vrata tek u ponoć i zatvaraju ih u ranim jutarnjim satima. Preko dana ih se ni ne može sve uočiti. Ali noću je u Berlinu posebno živo.
Od podjele grada Berlinskim zidom još se malo to osjeća. Dugo vremena nije bio potreban kompas da bi se utvrdilo gdje završava Istok, a gdje počinje Zapad. Zid dugačak čak 168 km koji je prolazio kroz grad od 1961. do 1989. bio je mračna uspomena za mnoge. Srušen je 9. studenoga 1989. godine. Kroz tih 28 godina ubijeno je između 136 i 245 ljudi koji su pokušali prijeći preko njega, dok je 5000 ljudi u tome uspjelo.
Nisam mogla ne razmišljati o tim ljudima kad sam hodala po mjestima gdje se zid protezao, a koja smo u ova dva dana posjetili s našim vodičem koji je baš rođen u dijelu Berlina uz sami zid. On nam je upravo ispričao neke od nevjerojatnih ljudskih sudbina.
Danas su ostali samo mali dijelovi ove graffitima pokrivene travestije, uključujući 1,4 kilometara dugu stazu sačuvanu kao dio Memorijala u Berlinskom zidu, a koji podsjećajući na oholost, granice, podjele i neprijateljstva koja su nekad podijelila Europu i Berlin i Njemačku.
Danas je teško odrediti i imenovati gdje se doista nalazi centar Berlina, iako je jedan od njegovih dijelova nazvan Mitte. Za žitelje bivšeg Zapadnog Berlina, to je prostor oko Kurfurstendamma – u kojem se nalazio i naš vrlo dobar hotel – Lindner am Ku’Damm (lindner.de) . Za žitelje bivšeg Istočnog Berlina, to je zona oko Friedrichstrasse.
Prvi dan našeg boravka posvetili smo razgledu Berlina kroz prizmu 100 godina Bauhausa Visoke umjetničke škole koju nitko u povijesti umjetnosti u posljednjih stotinjak godina nije uspio nadmašiti. Školu je 1919. osnovao Walter Gropius te je ujedno bio i njen prvi direktor, do 1928. Godine 1926. ured škole seli u svoje vlastite prostore u Dessau, a zatim i u Berlin u kojem je škola djelovala tek godinu dana, od 1932. do1933. kad su je nacisti, koji su u međuvremenu preuzeli vlast, zatvorili jer nije bila u skladu s njihovom konzervativnom i nacionalističkom politikom. Veliki broj profesora i učenika s Bauhausa, uključujući i trojicu njegovih direktora bježe, napuštaju zemlju.
Bauhaus, nastao odmah nakon Prvog svjetskog rata, privlačio je mlade i napredne ljude željne znanja i novih ideja, a studenti koji su upisivali ovu školu doslovno su živjeli duh Bauhausa. Školu je pohađala i nekolicina studenata s naših prostora poput Otti Berger čiji se rad nalazi u stalnom postavu Bauhaus Arhiva u Berlinu, Gustava Bohutinskog te Ivane Tomljenović Meller, kćeri bana Tomislava Tomljenovića.
S odličnim vodičem smo u razmaku od par sati posjetili nekoliko lokacija na kojima se nalaze stambene zgrade koje determiniraju jednostavnost, ravne plohe, ali asimetrične forme, velike staklene površine, moderne materijale, vidljive konstrukcije.
Uživali smo u arhitektonskom i umjetničkom umijeću gradnji kuća (Bau-Haus) za radničku i srednju klasu Brune Tauta. Estetski princip gubi buržujski ekskluzivitet, otvara se i povezuje s građanskim društvom, ulazi u javni i privatni prostor, u kojem radnik, fizički ili intelektualni, provodi vrijeme i djeluje, a njegov moderni duh i misao čine ga jedinstvenim.
Inače, nađete li se u Berlinu, preporučam da posjetite Međunarodni izložbeni projekt “Bauhaus imaginista” (od 15. ožujka do 10. lipnja 2019.) u Haus der Kultur der Welt koja istražuje svjetske međuovisnosti pokreta. Projekt su organizirali Marion von Osten i Grant Watson koji su i osmislili i razvili “Bauhaus imaginista” u suradnji s timom međunarodnih istraživača i umjetnika.
Dan obilježen Bauhausom završili smo u poznatom kvartu Prenzlauerberg, radničkoj četvrti nekadašnjeg istočnog Berlina. Umjesto radnika danas tu žive arhitekti, umjetnici i manje-više obitelji. Kvart je prepun barova, caffea, veganskih restorana, bio-dućana i butika. Večerali smo u kultnom restoranu, noćnom baru i klubu Frannz (frannz.eu) kojeg toplo preporučam.
Prijepodne drugog dana Berlina provela sam u pronalaženju literarnih mjesta i lokacija oko Kufurstendamma. Oduševile su me dvije knjižare. Prva je Buchenbogen na Savignyplatzu. Ova knjižara je karakteristična po svojim prelijepim lukovima među kojima se nalaze umjetničke knjige, monografije i biografije. U sklopu knjižare nalazi se i kultni Einstein caffe.
Druga je odmah iza ugla i stara je više od stotinu godina. Marga Schöller knjižara (www.visitberlin.de) puna je dobrih naslova, simpatičnog osoblja, dječjih knjiga i engleskih izdanja. U njoj se možete uvaliti u udobne fotelje i prolistati što vas zanima.
Par minuta od ove knjižare nalazi se i berlinski Litteraturhaus (www.literaturhaus-berlin.de) – literarni neobarokni raj u centru Berlina! Pasalo mi je malo odmora i druženja s najvećim piscima. Pravo mjesto za napuniti baterije. Inače se ovdje odvijaju literarni susreti, promocije knjiga, rasprave o knjigama. Na trenutak kao da ste u Toscani, u Firenci, a ne u srcu Berlina! Do Literarne kuće nalazi se Kaethe Kollowitz muzej kojeg svakako trebate posjetiti. Nekad je Literarna kuća bila bordel i noćni klub. Srećom je zgrada spašena, kupljena i pretvorena u jedno od najljepših knjiških mjesta u Europi. Tu se nalazi i dobro opremljena knjižara i caffe u kojem možete uživati u hrani, kolačima, kavi ili piću.
Ručak tog drugog dana bio je organiziran u Kreuzbergu, kvartu Turaka, alternativaca i punkera. Zgrade, stubišta i vrata su puna grafita. Šareno, ludo i posebno. Na mnogo mjesta žive skvoteri. Kroz kvart koji nikad ne spava nas je vodio odličan vodič koji je tu i rođen. Ručali smo u restoranu “3 sestre” ( 3schwestern.com) koji se nalazi u bivšoj bolnici i sirotištu, a danas Kulturnom centru, Bethanien Kulturhausu, u kojem su medicinske sestre bile časne sestre. Od tuda i naziv restorana.
Radi se o najstarijoj zgradi u Kreuzbergu koja izgleda kao crkva, a u njoj se nalazi i najstarija apoteka u kojoj je na početku svoje karijere radio jedan od najvažnijih njemačkih književnika Theodor Fontane čiji se 200.-ti rođendan cijelu ovu godinu slavi u Njemačkoj. Ma sve me je to ostavilo bez daha. Bilo je toliko pozitivnih utisaka i stalno žaljenje što nemamo više vremena i dana da taj kvart još bolje upoznamo.
Večer smo proveli na koncertu Berlinske filharmonije, jednoj od vodećih svjetskih orkestara i slušali Mozarta i Brucknera. Jednako važni i izravno povezani s Berlinskom filharmonijom su njihovi glavni dirigenti. Počevši od Hansa von Bülowa, Wilhelma Furtwänglera i Sir Simona Rattlea, svaki od tih dirigenata, kao i mnogi drugi, pomogli su orkestru da postane ono što je danas, a zauzvrat je filharmonija postala kulturna i glazbena ikonom. Dvorana je bila prepuna. Karte se za koncert Filharmonije čekaju i po nekoliko mjeseci. Ono što je karakteristično za zgradu Filharmonije je to da ima iznimnu akustiku. Kažu, najbolju na svijetu. U to smo se mogli uvjeriti na licu mjesta. Aplauz nakon koncerta je trajao sigurno 15 minuta, a dirigent je morao pet puta izaći na pozornicu. Impresivno, nema što.
I tako je prošlo naših 48 sati u ovom fenomenalnom gradu koji broji 3,6 milijuna stanovnika. Puno se gradi, preuređuje i sanira u Berlinu.
Tako da ćete vidjeti na stotine dizalica i bagera. Moto Berlina je “Živi i pusti druge da žive” . Osjeća se to na svakom koraku. U tom gradu živi 190 nacija. Nakon krize u svojim domovinama u Berlin je doselilo puno Španjolaca, ali i Izraelaca koji pomalo preuzimaju kreativnu berlinsku scenu. U gradu živi oko 200.000 Rusa, Poljaka, Ukrajinaca i Čeha. U 2015. je ovdje oko 80.000 imigranata, mahom iz Sirije, potražilo utočište.
Berlin nije samo pravi europski grad već je i svjetski. U njemu vlada velika religijska tolerancija. Ono što me je posebno impresioniralo je i zelenilo Berlina. Ovaj grad zaista zaslužuje etiketu zelenog grada. Ne pamtim da sam i u jednom gradu na svijetu vidjela toliko zelenih površina, parkova, aleja s platanama, ulica s drvećem i uređenim parkovima koji su tu za djecu i odrasle.
Hvala Germany- tourism.de (www.germany.travel) na pozivu i odličnoj organizaciji.
Sigurno ću se vratiti. Obećala sam si to. Za taj grad bi bilo idealno provesti barem mjesec dana istražujući i posjećujući sve znamenite i interesantne lokacije. Zamišljam da se privremeno preselim u Berlin na par mjeseci, da u njemu čitam, blogam, istražujem i pišem. Zašto ne?
Na znanje:
Tri velike izložbe organizirane povodom obljetnice u 2019. godini prenose povijest Bauhausa, posebnosti njegove arhitekture i dizajna interijera. Ovom prilikom će po prvi puta biti prikazan dio Bauhausovog kolekcionarskog blaga, dizajnerskih klasika i eksperimenata forme.
Weimar: 6. travnja počinje izložbeni ciklus u novom Bauhaus muzeju Weimar. Jubilarna izložba “Bauhaus je iz Weimara” stavlja osnivanje Bauhausa u pokret modernizma te svjetlost na utjecaj osnivača Waltera Gropiusa.
Berlin: Jubilarna izložba Bauhaus arhiva / Muzej interijera u Berlinskoj galeriji 6. rujna s naslovom “Original Bauhaus” posvećena je odnosu unikata i serije, originala i reprodukcije. Posjetitelji će vidjeti klasike dizajna kao i današnje replike Bauhaus djela i odgovore suvremenih umjetnika na ikone modernizma.
Dessau: Zaklada Bauhaus Dessau će od 8. rujna u novom Bauhaus muzeju prikazati izložbu u kojem je Bauhaus kao polje eksperimenta za modernu kulturu praktičnog života stavljen u fokus izložbe “Bauhaus zbirka” . Različiti Bauhaus-proizvodi kao što su tipografije, svjetiljke, namještaj, tapete ili tekstil predstavljaju danas prirodni dio našeg svakodnevnog života. Oslanjajući se na ovo svakodnevno iskustvo izložba omogućava stvarni doživljaj Bauhaus kulturnog naslijeđa u 21. stoljeću.
Posjetite naš YouTube kanal.