Središte grada je primjer gradske arhitekture 18.stoljeća. Harmonija zgrada, parkova i ulica je za mnoge uzor i najbolji primjer tog doba u Europi. U gradu nema velebnih palača, ali niti sirotinjskih četvrti. Sve se nekako čini uravnoteženo. Niti bogati odaju dojam pretjeranog bogatstva niti su siromašniji živjeli u barakama.
U zadnjih se dvadesetak godina mnogo učinilo i investiralo u grad kako bi vratio blještavilo fasada, ulica i trgova. Prvo je zabranjen promet u središtu, zatim se počelo čistiti fasade pod zakonskom prisilom. Uveden je tramvaj i to bez električnih žica. Prošao je svoje dječje bolesti. U početku se stalno kvario sistem, no danas ga pokreću magneti koji su postavljeni ispod pruge i koji se ne vide.
Bordeaux je našao mir i ravnotežu baš kako i treba u odnosu na prirodu i zemlju koja ga okružuje. Ta zemlja je upravo ono što je ovom gradu u pokrajini Akvitaniji donijelo slavu i bogatstvo. Zemlja i pametno kultiviranje i iskorištavanje kakvo može biti primjer čitavom kontinentu. Zahvaljujući brzim vlakovima TGV od Pariza je udaljen svega dva sata, avionom 45 minuta.
Bordeaux je vinska prijestolnica svijeta, a to nije mala stvar. Probajte se sjetiti nekog drugog grada. Meni ne pada ni jedan na pamet. Kad je 2016. otvoren muzej vina zaokružena je ponuda. Cite du Vin je pohodilo više od milijun ljubitelja vina u dvije godine. Od vinograda, podruma velikih Chateauxa, Michelin restorana do muzeja. Sve u slavu gastro hedonizma. Štoviše, vino nije jedina kvaliteta iz ovog kraja.
Svjetski poznate oštrige iz obližnjeg zaljeva Arcachon, mlada janjetina Pauillac, kavijar jer pokrajina je jedan od najvećih proizvođača te delicije na svijetu, te poznati vinski derivati Cognac i Armagnac iz istoimenih pokrajina.
Ovaj puta smo proveli par dana obilazeći kako lijepa i zanimljiva mjesta, tako i gastro zanimljivosti pokrajine Armagnac. To je bio pravi uvod u hedonistički Bordeaux. Armagnac je povijesna regija u jugozapadnoj Francuskoj kao dio Gaskonije. Kažu kako su Rimljani donijeli lozu, Arapi alambik (metalni kotao), a Kelti bačve. Spoj kultura je dao plemenito piće – Armanjak kao prvu „eau de vie“ u Francuskoj. U vinariji Domaine d’Ognoas se vino proizvodi od 1804. Lokalna vina ne zaostaju puno za onima sa zapadne strane Bordeauxa. Vina iz regije Buzet su vrlo zanimljiva.
U regiji valja posjetiti nekoliko vrlo interesantnih mjesta: Auch od kuda je D’Artagnan, Eauze – glavni grad Armagnaca, Fources – jedno od najljepših sela Francuske te mnoga druga. Blizu, prema jugu, je i divan gradić Pau iz kojeg puca pogled na Pirineje i u kojem se održava jedna od najstarijih uličnih auto utrka na svijetu. U dvorcu na rubu grada je rođen Francuski kralj Henrik IV.
Događaj za pamćenje je bila večera u restoranu s tri Michelin zvjezdice – Les Pres d’Eugenie poznatog kuhara Michela Guerarda. Restoran i predivan hotel se nalaze usred ničega, a bili su puni u ponedjeljak na večer. To zorno pokazuje ljubav Francuza prema dobroj hrani i luksuzu. Iako ne voze skupe Njemačke automobile za dobru hranu se uvijek nađe novaca.
Ono što daje poseban šarm regiji su mali dvorci i vinarije. Vinogradi i seoska imanja na valovitim brežuljcima su svuda i izgleda kao da niti jedan dio prirode nije uređen. Tradicija se osjeća na svakom koraku i dokazuje kako se dobro može živjeti na selu kad postoji veliko i bogato tržište koje zna cijeniti i platiti kvalitetu.
Proizvodnja kavijara nas je iznenadila. Tradicija je duga skoro stotinu godina. Legenda kaže da je jedna od izbjeglih princeza s Ruskog carskog dvora ostala zabezeknuta kad je vidjela kako lokalci jedu jesetru, a riblja jaja daju sirotinji. Ona je promijenila ukus bogataša.
Akvitanija ima 750 km morske obale, najveću pješčanu dinu u Europi i desetke kilometara duge pješčane plaže. Duboka šuma puna životinja raste do samih plaža. Oštrige i ribe su razlog da Parižani znaju doći na ručak brzim TGVom i vratiti se do večere kući. Taj super brzi vlak je smanjio Francusku.
Za konjak znaju gotovo svi, mnogi i za Armanjak, no znate li koja je razlika? Kao prvo svaki se radi u istoimenoj regiji po kojoj je piće dobilo ime. Oba pića su derivati nepitkog vina. Konjak se radi od grožđa Ugni Blanc, a Armanjak od tri sorte Folle, Colomard i Baco. Razlika je i u destilaciji. Konjak prolazi kroz dvije, a Armanjak samo kroz jednu. Armanjaka ima više vrsta te kako još u produkciju nisu ušle mega kompanije, poput onih u Cognacu, smatra se pićem za znalce i elitu.
https://www.travel-advisor.eu/aix-en-provence-u-jesen/
http://www.travel-advisor.eu/chateauneuf-du-pape/
