Travel AdvisorTravel Advisor

Đir po Kvarneru uz virtualni muzej Arca Adriatica

Projekt ARCA ADRIATICA

Cilj Projekta Arca Adriatica je zaštita, promocija i turistička valorizacija jadranske pomorske baštine. Kroz niz aktivnosti nastoji se u što većoj mjeri zaštititi postojeća materijalna i nematerijalna pomorska baština te stvoriti novi jedinstveni turistički proizvod po kojem će destinacija biti prepoznata.

Virtualni muzej Arca Adriatica

U središtu projekta nalazi se virtualni muzej Arca Adriatica koji trenutno sadrži 17 kategorija u kojima je popisana čitava maritimna baština sjevernog Jadrana s područja Kvarnera, Italije i Slovenije. U bazi virtualnog muzeja nalazi se ukupno preko 1000 predmeta i objekata. Posjetiteljima su na raspolaganju i brojne fotografije kao razglednice koje mogu poslati kome god žele direktno iz virtualnog muzeja. Osim razglednica, najbolji dio su itinerari koji služe za planiranje putovanja i fizičkog obilaska destinacije.

Virtualni muzej Arca Adriatica

Turistička zajednica Kvarnera postavila je ukupno 90 markacija na području Kvarnera. One obilježavaju atrakcije pomorske baštine, od obnovljenih barki do institucija, raznih običaja i muzeja. Markacije se mogu koristiti kao polazišne točke itinerara. Na svakoj od njih vidljiv je QR kod koji vas povezuje direktno na virtualni muzej gdje možete naći dodatne informacije o svakoj atrakciji. Postoji tri vrste markacija na cijelom Kvarneru, prva ima samo QR kod, druga uz QR kod ima i višejezični naziv, a treća i najopširnija daje presjek od povijesti do današnjeg dana o svakoj atrakciji.

Najopširnija markacija s QR kodom

Đir po Kvarneru

Naša tura “Đir po Kvarneru” obuhvatila je nekoliko predivnih lokacija iz preporuke virtualnog muzeja Arca Adriatica i mnogo zanimljivih, inspirativnih priča koje su inače poznate samo lokalnom stanovništvu. Ovakav obilazak destinacije daje potpuno novu perspektivu, budi interes i stvara pozitivan osjećaj jer posjetitelj više nije samo turistički promatrač u prolazu, već postaje integrirani dio lokalne priče kroz pažljivo osmišljen storytelling.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Naša prva destinacija bio je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci smješten u baroknoj Guvernerovoj palači koja sama po sebi oduzima dah. Dočekala nas je Antonella Vlaše, kustos muzeja, koja nas je uz zanimljive priče povela u razgled stalnog postava “Jedra Kvarnera” posvećenog očuvanju pomorske baštine. Postav dočarava povijesni pregled razvoja brodarstva i brodogradnje na prostoru sjevernog Jadrana od antike do početka 20. stoljeća. Mogu se vidjeti nautička oprema i instrumenti, najznačajniji parobrodi i jedrenjaci Rijeke i Hrvatskog primorja te brodogradilišta i portreti kapetana.

U riječkom muzeju nalazi se i spasilački prsluk s Titanika, jedan od ukupno pet sačuvanih primjeraka i jedini u Europi. Priča je to o Josipu Caru, mornaru iz Rijeke i članu posade putničkog broda Carpathia, koji je od 1903. redovito plovio na liniji Rijeka – New York. U trenutku Titanikovog udara, parobrod Carpathia bio je u blizini te se odazvao pozivu u pomoć i sudjelovao u spašavanju putnika najpoznatije pomorske tragedije. U noći 14. travnja 1912. spašavajući putnike, Josip Car spasio je i dio Titanika koji je kasnije darovao svom gradu. Spasilački prsluk s Titanika svjedočanstvo je stradanja 1495 putnika u ledenom oceanu, spomen na junake s broda Carpathia i izravna poveznica brodova Titanic i Carpathia s Rijekom. 

Spasilački prsluk s Titanika

Maketa Titanika

Interpretacijski centar “Duboak” u Malinskoj

Na otoku Krku, na rivi u Malinskoj, u fazi je izgradnje interpretacijski centar maritimne baštine. Završetak izgradnje očekuje se do kraja ove godine, a svečano otvorenje planirano je oko Uskrsa 2022. iako će centar biti otvoren i ranije.

Interpretacijski centar Duboak u izgradnji

Vanjski postav interpretacijskog centra Duboak

Interpretacijski centar nosi naziv “Duboak” kao spoj riječi “dub” što asocira na hrast iz Dubašnjanske šume, i “oak” što je engleska riječ za hrast. U interpretaciji naziva to je spoj između Dubašnjanske šume hrasta medunca i mora. Postav interpretacijskog centra činit će multimedijalni sadržaj u kombinaciji s VR naočalama. Bit će tu makete brodova bracera, guc i pasara, a u vanjskom postavu centra već se mogu vidjeti prave obnovljene barke iz projekta vezane na rivi.

Interpretacijski centar Duboak

Jedan dio centra prikazivat će šumu čime se želi pokazati da je početak turizma i maritimne baštine započeo zapravo od šumskog dijela Dubašnice. Tamo se prerađivalo drvo i nastala je ladva, monoksilni čamac koji predstavlja povijesni razvoj broda. Cijela ladva radila se od jednog hrasta, odnosno jednog duba. Ona je prevozila drvo iz luke Malinska prema Italiji i dalje. Polovica te ladve iz samostana u Portu bit će predstavljena u centru uz brojne animirane filmove o ladvi i povijesti duba. Na vrhu samog centra bit će mediteranski vrt napravljen kao šetnica gdje će posjetitelji moći prošetati i uživati u pogledu na barke. 

Storytelling s Petrom Kraljić

Interpretacijska šetnja Malinskom s Petrom Kraljić zaista je nezaboravno iskustvo. Petra je rođena na Krku, i kako za sebe kaže “originalni proizvod otoka Krka”. Ispričala nam je o procesu izgradnje tradicionalnih drvenih barki, važnosti hrasta medunca, ali i zašto je otok Krk bio poznat kao “zlatni otok“. 

Barka MK 34 pripadala je Petrinom ocu

Storytelling: Izgradnja drvene barke

Nisam mislila da ću ikada slušati priču o procesu izgradnje drvenih barki s toliko zanimanja dok nisam čula Petru kako priča. Za izgradnju jedne drvene barke bilo je potrebno minimalno godinu dana. Odabrano drvo posebnog oblika i veličine prvo je posječeno trebalo odstajati u šumi da upije što više vlage, a onda su ga ubacili u more gdje je znalo stajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Drvo se baca u more da bi se mogli lakše formirati pojedini dijelovi barke. Isto tako nije svako drvo za svaki dio barke. Hrast medunac je najvažniji i najčvršći materijal, temeljni za izradu osnovne konstrukcije, dok se oplate rade od smrekovine, a vesla od lipe jer moraju biti lagana. Ljudi su sadili lipu sa svrhom kako bi od nje nakon 20 do 30 godina napravili vesla! Petrina interpretacija uživo daleko je dojmljivija od mojih pisanih riječi pa toplo preporučam da sami doživite ovu uzbudljivu priču.     

Storytelling: Mandrać

Petra je puna priča, a meni je ipak najdraža ona o mandraću i facoliću. Mandrać je zaklon za brodice u luci, ili kako Petra kaže “još malo sigurnija luka u sigurnoj luci“. Svaka kuća do mora imala je jedan mandrać za svoju barku koja je služila za ribolov. Ribarenje je bilo dio svakodnevnog života, a ribari jako praznovjerni. Jedno od ustaljenih vjerovanja bilo je i ovo: ako je prva osoba koju vidiš kad izlaziš iz kuće dok krećeš na ribarenje žena, možeš se odmah okrenuti i vratit natrag. Bilo je i verzija sa svećenicima, ženom koja gleda u koso… imali su puno kreativnih ideja oko toga što im donosi sreću, a što nesreću, tako da je odlazak na ribarenje bio pravi proces!

Mandrać, “još malo sigurnija luka u sigurnoj luci”

Žena na brodu smatrala se velikom nesrećom iako Petra uz smijeh tvrdi da je žena na brodu muškarcima zapravo bila prevelika sreća pa su bili jako nervozni u njenoj blizini jer im je unosila nemir i nisu se mogli koncentrirati. No, žene su bila jako važne prilikom povratka. Stajale su i čekale na moliću mandraća ispred kuće. Bez mobitela i bilo kakve informacije, nisu znale kada će se njihov dragi vratiti. Nekad jedan dan, dva dana, možda tri, zadesila ga nevera pa tko zna što se dogodilo. Naravno ona čeka svaki dan pa nekad dočeka, a nekad ne dočeka.

Petra Kraljić u tradicionalnoj nošnji za udaju

Petra nas je dočekala u tradicionalnoj nošnji kakva se nosi samo za udaju. Nošnju je izradila njena prateta za svoju udaju, međutim nikad nije nošena jer je izgubila dragog. Ona je bila jedna od tih žena koja je čekala, a nije dočekala.

Storytelling: Facolić   

Kad bi njihovi muškarci odlazili u ribolov žene su im davale facolić za sreću. Nisu imale parfeme nego su koristile mirisne biljke koje su imale doma. Nešto intenzivno poput bosiljka, ružmarina ili lavande da ih mirisom podsjeti na osjećaj doma i sigurnosti. To je način koji su žene tada koristile da zadrže pozornost muškarca. U platneni rupčić (facolić) zamotale su grančicu mirisne biljke i stavile svoju crno bijelu fotografiju. Na taj način prizivale su svoje muškarce natrag da im se vrate.

Facolić

Petra je svakome od nas pripremila facolić da unutra stavimo miris i sliku svoje ljubavi, tako da smo dio ove lijepe priče ponijeli kući.

Iako jedno od najmlađih turističkih mjesta na otoku Krku, Malinska je imala lijepi udio u toj povijesnoj priči kroz nematerijalnu baštinu koju će već iduće godine pričati i interpretacijski centar Duboak.

Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka

U našem itineraru virtualnog muzeja Arca Adriatica bio je i jedinstveni postav interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Krka koji predstavlja povijesni pregled pomorstva otoka Krka. Središnji dio čini privatna zbirka Leut kolekcionara Željka Skomeršića koju je utemeljio 1996., a skuplja ju sam cijeli život.

Zbirka sadrži makete tradicionalnih brodova, jedrenjaka i parobroda, a tu su i uporabni predmeti, dokumenti, originalni zapisi i brodska oprema, fotografije, knjige… Njegova zbirka tihi je svjedok mnogih priča koje zahvaljujući njemu žive i danas.

Muzej Apoksiomena na Lošinju

Muzej Apoksiomena pun je simbolike i pažljivo osmišljen kako bi se pomalo hladila temperatura tijela posjetitelja zbog strogo kontrolirane vlažnosti u zraku i prilagodbe mikroklimatskim uvjetima u sobi u kojoj se nalazi sam kip. Prva prostorija je dosta mračna i hladna, simbolizira dubinu mora gdje je kip boravio skoro 2.000 godina na dubini od 45 metara.

Apoksiomen je grčki kip iz drugog stoljeća prije Krista. Predstavlja sportaša koji čisti tijelo nakon natjecanja, struže ga strugalicom od ulja, znoja i nečistoće. Sportaši u staroj Grčkoj mazali su tijelo maslinovim uljem i natjecali se goli, a kasnije su ga strugali strugalicama kako bi očistili kožu. Strugalica nikad nije pronađena, no po položaju ruku zna se da ju je imao.

Apoksiomen nije osobno ime nego riječ koja u prijevodu znači “onaj koji se čisti”. Ukupno u svijetu postoji 8 takvih kipova, a među njima je najbolje očuvan upravo ovaj naš na Lošinju. Zanimljivo je da su u unutrašnjosti kipa živjeli miševi i upravo zahvaljujući njihovom gnijezdu znanstvenici su dobili puno informacija o porijeklu kipa.

Nakon uvodne priče u prvoj sobi, slijedi malo simpatično kino gdje posjetitelji gledaju kratki dokumentarni film o pronalasku, vađenju i restauraciji kipa. Zatim se kroz zanimljive hodnike, od kojih je jedan posvećen miševima koji su živjeli unutar kipa, dolazi se do bijele sobe gdje se u strogo reguliranim uvjetima čuva Apoksiomen.

Cijeli muzej priča priču na vrlo jednostavan, zanimljiv i slikovit način. Svakako preporuka za posjetiti!

Interpretacijski centar na logeru Nerezinac

Ispred Muzeja Apoksiomena nalazi se Interpretacijski centar na obnovljenom drvenom brodu koji je također prepun zanimljivih priča o mornarima i polovdbi. 

Loger Nerezinac

Interpretacijski centar “Kuća od mora”

Zadnja stanica našeg putovanja bio je interpretacijski centar “Kuća od mora” u Mošćeničkoj Dragi gdje smo čuli zanimljive priče o životu ribara, alatima i opremi koju su koristili, mrežama, ali i ulozi žena i tom ribarskom svijetu.

Kuća od mora

Projekt Arca Adriatica stvorio je dodanu vrijednost turističke ponude kroz jedinstveni sadržaj specifičan za Kvarner, a predstavljen kroz niz zanimljivih priča koje se lako pamte i ostaju u nama kao lijepo iskustvo. Cijeli sadržaj nalazi se u virtualnom muzeju Arca Adriatica.

 

Previous articleVrijeme je za najbolje putovanje: Idemo u Marrakech!
Next articleZnate li kada je najbolja sezona za posjetiti Dubai?