Travel AdvisorTravel Advisor

Dvorci oko Zagreba koje moramo posjetiti čim završi karantena

Dvorci oko Zagreba su super ideja za izlet, ili njih nekoliko, ako vam je dojadila karantena, priča o virusima i toalet papiru. Da, znamo da ne možete još ići iz kuće, ali potrebno je isplanirati prvo putovanje nakon. Ja, osobno, jedva čekam da završi jer ne mogu više utrpavati čips u sebe. No, hej, tko je bez grijeha neka baci prvi kamen.

Ali, rekoste vi u sebi, zašto baš dvorci oko Zagreba? E moji dragi prijatelji, ima stvarno puno razloga kao što ćete vidjeti u popisu. Dvorci su predivni primjerci arhitekture čiji zidovi kriju pregršt kulture (nije se namjerno rimovalo). Neki kriju priče, neki umjetnost, a neki kriju nešto sasvim drugačije od drugih. Mnogi su živjeli u njima, uključujući i mnoge hrvatske velikane o kojima možete pročitati ovdje.

Najljepši dvorci oko Zagreba koje moramo posjetiti 

Dvorac Lužnica – Zaprešić

Udaljenost od centra Zagreba: 30 minuta autom

Na nekih dvadesetak kilometara od Zagreba, smjestio se dvorac Lužnica, barokno izdanje s početka 18. stoljeća. Ovaj dvorac, kao i mnogi drugi, su mijenjali vlasnike iz desetljeća u desetljeće. Prethodni gazda dvorcu je bio barun Geize Rauch, a današnji vlasnici su ga otkupili od njega 1925. godine. Tko su ti novi vlasnici? Jedna jako neočekivana skupina ljudi – sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga. Da, časne sestre. Predobro.

Malo povijesti

Naime, časne sestre su otkupile taj dvorac kako bi napravile mjesta umirovljenim sestrama koje nisu imale gdje otići. Osim toga, krenule su otvarati i druge stvari unutar dvorca uključujući stvari poput dječjeg vrtića i škola domaćinstva.

Kao što znate, nedugo zatim je bio rat i časne sestre su nekoliko puta obranile dvorac od vojski, pljačkaša i drugih nemilosrdnika. Predobro. No, kraj ratovanja s tim nemilosrdnicima (što vjerojatno izgleda više kul u mojoj glavi, nego što je stvarno bilo), su pomagale i okolnom stanovništvu koje je tijekom tih desetljeća osiromašeno.

Nakon što su pobijedile sve dušmane, odlučile su se okušati i u borbenom ringu turističke industrije. Naime, prije jedno desetak godina su otvorile Duhovni obrazovni centar “Marijin Dvor” koji radi i danas.

Marijin Dvor

Marijin Dvor je, iskreno, jedno malo turističko čudo. Radišne sestre su u dvorac ugradile geotermalno dizalo, otvorile smještajne kapacitete, opremile kongresne dvorane i tako dalje i tako dalje. Njihov rad se i isplatio, jer su za njega dobile prestižnu nagradu Udruge hrvatskih putničkih agencija “Simply the Best” za veliki doprinos turističkoj ponudi područja.

Unutar dvorca ćete naći super opremljene dvorane i sobe, kojih ima osamdesetak, te predivan okoliš. Naime, jedna od posebnosti ove lokacije je živopisno zeleno okruženje dvorca – veliki engleski perivoj s jezerom, šumarcima i dugačim šetnicama. Usput ćete naći brojne klupe, stolove i sjenice za opuštanje, meditaciju i spokoj. No, možda najbolji dio okoliša su vrtovi koje sestre milosrdnice uređuju redovno, tako da ćete u dvorcu na stolu uvijek naći samo domaću hranu.

Ako želite vidjeti kako izgledaju dvorci oko Zagreba, ovo bi vam možda trebalo biti čak i prvo stajalište.

Putoljupci savjetuju
Iskustva naših članova
Dvorac Lužnica Jednodnevni izlet u park i dvorac Lužnica. Prekrasan jesenji dan, možete i s djecom, jer park je predivan, kasnije možete u obilazak dvorca koji je u vlasništvu sestra milosrdnica i jedna od njih je izvrstan vodič. Tko voli takav sadržaj topla preporuka. Davorka

Virtualnu šetnju kroz dvorac možete iskusiti ovdje.
Više o dvorcu možete potražiti ovdje.

Informacije:
Lužnica Manor, Lužnički ul. odv. 8, 10290, Lužnica
Tel. + 385 1 3350 943
Web: www.luznica.com
E-mail: luznica@luznica.hr

Kompleks Novih dvora Jelačićevih – Zaprešić

Udaljenost od centra Zagreba: 30 minuta autom

Vlasnici Novih dvora su tijekom stoljeća bili brojni grofovi i vlastelini (tko bi rekao), ali oni koji vas navjerojatnije zanimaju su oni iz obitelji Jelačić. Naime, hrvatski ban Josip Jelačić je davne 1851. godine kupio imanje od grofova Erdödy za 175.000 srebrnih forinti. Tijekom svog obitavanja u Novim dvorima, u njih je ulio svoju krv i dušu, te naposlijetku velikodušno darovao svoje imanje hrvatskom narodu.

Turistička zajednica grada Zaprešića

Malo povijesti

Godine 1855. Jelačić je na livadi pokraj dvorca sagradio neogotičku kapelu Sv. Josipa koja je, nažalost, ubrzo postala i grobnica kada mu je iznenada umrla devetomjesečna kćer Ana. U tu grobnicu su kasnije sahranjeni i sam ban, te njegov brat Antun. Nakon rata, 1945., je oskvrnjena kapela, ali nedugo zatim i sama grobnica. U veljači 1991. se grobnica obnovila.

Sačuvani i djelomično obnovljeni gospodarski objekti također su vrijednost Novih dvora. Okrugla “vršilnica” je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća, i spomenik je nulte kategorije. Nekadašnje spremište plodina, trokatna žitnica, uređena je 1987. godine kao galerija, danas Muzej “Matije Skurjenija”. U njemu je stalni postav slika znamenitog umjetnika naive Skurjenija, kao i povijesna foto-izložba “Novi dvori Jelačićevi”.

Turistička zajednica grada Zaprešića

Što danas?

Danas su Novi dvori, izuzev svoje povijesne važnosti, dodali i neke nove atrakcije. Vrtlareva kućica je postala restoran, napravljeno je omanje golf igralište, dvorac se obnovio, a u prostoru vršilnice se znaju odvijati razne manifestacije, poput izložbi cvijeća.

Turistička zajednica grada Zaprešića

Virtualnu šetnju kroz dvorac možete iskusiti ovdje.
Više o dvorcu možete potražiti ovdje.

Informacije:
Novi dvori, Ul. bana Josipa Jelačića 164, 10290, Zaprešić

Dvorac Jakovlje – Jakovlje

Udaljenost od centra Zagreba: 36 minuta autom

Relativno tipični dvorci oko Zagreba su jedna stvar, a Jakovlje je nešto sasvim drugo. Ovaj dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj. Nakon njih je (vidi opet čuda) bilo puno drugih vlasnika, među kojima čak i Čeha i Austrijanaca. Na kraju, dvorac je završio u rukama umjetničke garde.

Malo povijesti

Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani te pretvoreni u školu i učiteljske stanove. Godine 1972. selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi se dovršila gradnja nove škole. Dvorac kupuju hrvatske umjetničke udruge i predaju ga umjetnicima na korištenje. Unutar, a i van zidina, je četrnaestero umjetnika našlo svoj dom. Nekoliko njih i dalje klepa, obrće, navrće, spaja, lijepi i boja dan danas.

Dvorac je prije ruku umjetnika bio potpuno zapušten, a požar 1979. i potres 1990. su ga dodatno dokrajčili. Razni apeli za sponzore nisu urodili plodom, zbog čega je 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokrenuo izložbu “Art Uskrsa – Uskrsli Art”. Tom izložbom je pokušao prikupiti sredstva za obnovu i spas dvorca, no nažalost mu to nije pošlo rukom. Naposlijetku, ipak, zbog toga je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija.

Gazde umjetnici

Jakovlje nije u savršenom stanju, ali je zbog Ratka Petrića postalo jedno kako zanimljivo mjesto. Kolonija je nastavila godinama skupljati sredstva apelom “SOS za dvorac Jakovlje” što je ostavljalo trag na okolišu dvorca, doslovno. Brojni afirmirani i neafirmirani umjetnici su oko dvorca ostavili svoje umjetničke radove, kojih danas ima oko 50.

Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca, što ih na neki način čini d(i)jelom okolne prirode. Definitivno vrijedi posjetiti taj inspirativni spomenik umjetničkoj ljubavi i naivnosti.

Više o dvorcu možete potražiti ovdje.

Informacije:
Dvorac Jakovlje, Ul. Adela Sixta 1, 10297, Jakovlje

Kaštel-dvorac Lukavec – Velika Gorica

Udaljenost od centra Zagreba: 23 minute autom

Dvorac Lukavec je davnih dana napravljen kao jedna od crta obrane protiv navala Turaka u ove krajeve. Izgrađen je prvotno od drveta, a tijekom svoje komplicirane povijesti se nadograđivao i mijenjao. Njegova povijest i ljepota su uistinu divni, što se može i vidjeti iz činjenice da su o njemu pisali August Šenoa i Marija Jurić Zagorka.

By Euterpa Globtroter – Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=60088350

Malo povijesti

Dvorac je isprva bio turopoljski, no kako su se mijenjala vremena, tako i vlasnici (vidimo nekakav uzorak ovdje?). Njime su vladali razni banski i kraljevski veleposlanici, među kojima je posljednji bio Nikola Zrinski. Malo je ironično, no Turopoljci su doživjeli više muka od Zrinskih nego od Turaka. Njihovi vojnici su im često pustošili i uništavali imanje te ostavljali seljake gole i bose.

Turopoljci su se redovito žalili kralju, no on ih nije nešto posebno slušao (vjerojatno bio prezauzet… uh… nečim). No nakon što je popio kaficu i pojeo nešto da ne bude toliko gramziv je kralj Ferdinand I. konačno odlučio u korist Turopoljaca. Zrinski je morao predati dvorac i Turopoljce zauvijek ostaviti na miru.

Zrinski je dvorac predao 12. studenog 1553. godine, no tek tri godine nakon biva potpuno razrušen iz “nepoznatih razloga” (Zrinski, svi znamo da si ti to napravio). Turopoljci se nisu predali te su ga 1576. godine ponovno sagradili od drveta, ali na drugoj lokaciji.

U današnjem zidanom obliku dvorac je sagrađen u 18. stoljeću, i neko vrijeme nakon je bio glavno mjesto gdje su se držali kriminalci i ubojice svih sorti. U dvorcu su se držale i vještice “coprnice” koje su bile osuđene na smrt i spaljivane na lomači.

Što danas?

Krajem travnja, uoči dana sv. Jurja, Lukavec tradicionalno oživi za jurjevskih svečanosti kada se ispred njega pali veliki krijes kojim se simbolički tjera zima, a slavi nadolazeće proljeće. Najpoznatije od tih svečanosti su Turopoljsko Jurjevo krajem travnja i Perunfest krajem svibnja.

Više o dvorcu možete potražiti ovdje.

Informacije:
Lužec ul. 7, 10412, Lukavec

Stari grad Samobor – Samobor

Udaljenost od centra Zagreba: 31 minuta autom

U odnosu na druge, ovaj dvorac je poseban na svoj način. Od 1268., pa sve do nedavno je ovo mjesto bilo u rukama brojnih različitih obitelji. Prije je bujalo životom, a sada je ostao samo jedan divan spomenik razornom zubu vremena.

Malo povijesti

Brojni su plemići i kraljevi kroz stoljeća bili gospodari Samobor-grada, od češkog kralja Otokara koji ga je izgradio 1268., pa sve do Arpadovića, Frankopana, Erdodyja, Matije Korvina i brojnih drugih plavokrvnih stvorova. Kako su se mijenjali vlasnici, tako se i mijenjao dvorac.

Od početnog romaničko-gotičkog burga s velikom kulom, vremenom je zadobio kasnogotičko-renesansne oblike da bi na krajem 17. i početkom 18. stoljeća postao barokizirani dvorac. No, sve promjene koje su se odvijale na dvorcu nisu mijenjale činjenicu da su skoro svi vlasnici bili u sukobu sa stanovnicima Samobora. O tome svjedoči i sudski proces koji je, simpatično za hrvatski sudski sustav, trajao od konca 15. stoljeća, pa sve do 1769. godine.

Naime, Samobor je kao slobodno trgovište bio izvan dohvata vlasnika Starog grada koji su sebe stavljali za vlasnike i trgovišta. Knjiga koja evidentira ovaj višestoljetni sudski proces se danas može vidjeti u Samoborskom muzeju.

Što danas?

Na kraju je, 1902. godine, Stari grad završio u vlasništvu Samobora za 5293 krune. Od tada se pokušava obnoviti, ali nijedan pokušaj nije urodio plodom. No, možda i bolje, jer dvorac u ovoj formi ima neku magiju koju možda ne bi imao da nije u ovom stanju. U njemu biva neki duh vremena, krije se među zidinama i pliva među okolnim drvećima. Zaista mjesto s posebnom energijom. E da, i ako niste znali, ovdje je Jackie Chan umalo umro snimajući Božji oklop.

Virtualnu šetnju kroz dvorac možete iskusiti ovdje.
Više o dvorcu možete potražiti ovdje.

Informacije:
Utvrda se nalazi u šumi na ovim koordinatama. (45°47’56.1″N 15°41’53.2″E)

Ako su vam se svidjeli ovi dvorci oko Zagreba, vjerojatno će vam se svidjeti i vinogradi!

Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Previous articlePoljska vlada ima plan za spas domaćeg turizma
Next articleVitamin D 3: zašto nam treba i gdje ga ima?