Search
Close this search box.

Frankovkom po Europi!

Autor članka:
Podijeli:

Frankovka je nekada vladala Habsburškom monarhijom

Frankovke danas ipak ima puno manje: najviše u Austriji (oko 3000 ha,) u Njemačkoj oko 2000 ha, u Hrvatskoj oko 400 ha i to najviše u Slavoniji, a manje  u Istri. Ona je frankovka – Blaufränkisch, sorta s više od  120 sinonima (navode austrijski izvori), od kojih su poznatiji:

  • Blauer Lemberger, Blauer Limberger, Blaufranchis, Hartig 353, Lemberger, Limberger (Njemačka); Franconien Bleu, Franconien Noir, Franconim Noir, Limberger Noir, Limberqer (Francuska);  Franconia, Franconia Nera, Franconia Nero (Italia);  borgonja, frankovka, frankovka crna, frankovka modra (Hrvatska); modra frankinja, frankinja (Slovenija), kékfrankos (Mađarska), moravka modrá (Češka, Slovačka) i (ima) još… Burgunder, Frühschwarze, Frühschwarzer, Großburgunder, Karmazin, Mährische, Mährischer,…
Grožđe i papir na kojem piše više o sorti Blaufrankisch
© Julio Frangen

Radionica “World Wide Wines”

Gospođa Marija Vukelić prezentira vina
© Julio Frangen

Na nedavnoj radionici “World Wide Wines” u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino&Vino na Kaptolu, održala sam radionicu o frankovki uz kušanje 13 vina naslijepo. Uvodno sam pročitala mnoge sinonime, a onda smo se vratili na podrijetlo. Na Vinopediji se navodi da je to vrlo stara sorta s pisanim tragovima još u srednjem vijeku. Podrijetlo joj još nije sa sigurnošću dokazano, no prema većini izvora potječe iz istočne Austrije, gdje je najrasprostranjenija. Navodno se ondje uzgajala već u 10. stoljeću.

U nekim izvorima kao mjesto nastanka navodi se Wiener Neustadt, ali s obzirom na često korišten sinonim Lemberger dovodi se u vezu s mjestom Lemberg pri Šmarju u Sloveniji. Posljednji rezultati DNA analiza govore da je frankovka potomak beline starohrvatske (Weiser Heunisch) i najvjerojatnije rijetke sorte silvanca crnog (Blauer Silvaner). Frankovka se danas uzgaja u cijeloj srednjoj Europi kao jedna od najvažnijih sorti za kontinentalne klimatske uvjete. Od 1941. je introducirana u Sjevernoj Americi kao kvalitetna sorta otporna na niske temperature.

Saznajte još više o Frankovki

Gržđe sorta Frankovka
© Julio Frangen

Tipični mirisi frankovke su voćni. Miriše po višnjama, kupinama i šljivama. Začinske note dobije starenjem – klinčići, dim, papar, čokolada. Krasi je srednja do izražena kiselina, srednje tijelo, izraženi tanini te većinom visoki alkoholi (13-15%). Najčešće se proizvodi kao suho (mirno) vino, daje i prekrasna ružičasta i pjenušava vina. Vina od frankovke mogu biti mlada i svježa, a odležavanjem (do 10 i više godina) postaju zrela, s finim taninima, punoga i skladnoga okusa.

Koje su se sorte mogle kušati?

Kušanje smo započeli grožđem frankovke iz Orahovice na stolu i istarskim frankovkama – borgonjama, u čaši. Prva je bila pjenušava – poseban, odležan, kompleksan Roxanich pjenušac “Les petites bulles istriennes”, brut nature (zero dosage), napravljen tradicionalnom metodom. Degoržirano skoro 10 godina. Kiselina i dalje postojana, slasnost i sočnost na nepcu i  “baš mi se sviđa” – bio je zaključak polaznika.

Pjenušac Roxanich i čaše s pjenušcem
© Julio Frangen

Prvo mirno vino došlo je također iz Istre – Damjanić Borgonja 2019 (13%). Nakon ručne berbe i fermentacije u inox tankovima, vino odležava u barrique bačvicama (225L), potom 4-6 mjeseci u boci. Suho vino, s izraženim voćnim aromama, zaslužilo je drugo mjesto unutar kategorije mlađih vina na ovom kušanju (2019-2018).

Slijedila su dva slovenska vina: prva je bila Eminent Modra frankinja barrique 2018 (12.5%), srebrna na DWWA 2021 vinarije Emino iz Štajerske – kompleksno, harmonično, voćno vino, s malo dimljenih nota i finih tanina. Modra frankinja 2018 St. Rupert Frelich (12.5%) također je dobila srebrnog Decantera – ugodna, manje voćna. Od dvije Slovenke, gostima se više svidjela prva – Eminent.

Slijedile su dvije frankovke vinarije Orahovica pp. Pun pogodak. Obje! Obje krasi sortna prepoznatljivost, punoća, elegancija i – pitkost. Već poznata Orahovica vrhunska frankovka (2018) uz sve svoje vinske kvalitete (pitka, ugodnih kiselina, harmonična, zrelih tanina) proglašena je i najboljom vrijednosti za novac (50kn), a ugodno je iznenadila nova etiketa – Martin Albus 2017. Miriši na bobičasto voće, višnju, kupinu, vaniliju. Na nepcu – voćno, harmonično i pitko. Prati dobro jela od crvenoga mesa, patku, rebrica, vinski gulaš. Svoju kvalitetu dokazala je i s 90 bodova na svjetskom ocjenjivanju Decanter.

Čaša i butelja vina Frankovka i mesno jelo
© Julio Frangen

Restoran nam je, nakon prvoga slijeda (grilani škripavac na chutneyu od šljiva), uz ove kompleksnije frankovke pripremio odličan Boeuf Bourgignon – koji je izvrsno ljubio frankovke!

Kušali smo i poznatu vrhunsku Frankovku Miraz 2017, Feravino (14%) iz vinogorja Feričanci i manje poznatu moslavačku – Frankovku Ivanić 2017 (13%). Pitko, voćno, mekanih tanina, i trajno vino!

Nježne, ali i kompleksne arome

Predstavnici Austrije bili su naravno iz Burgenlanda/Gradišća, vinorodnom području gdje frankovka daje najbolje od sebe. Neki nježnijih, neki kompleksnijih aroma, svi ugodni, pitki. (Gut Oggau Atanasius Rot 2014, Eisenberg DAC Blaufränkisch pur 2014 SCHÜTZENHOF, GROSZER WEIN aus dem Burgenland, Eisenberg DAC, 2014, 13%, Blaufränkisch Reserve vom Riegl.) Zadnji uzorak bio je mađarski “uljez” – kompleksan i fini BOCK ERMITAGE VILLANY 2011 (14% ) Bock Jozsef (merlot, syrah, pinot noir, frankovka, portugizac). Ovo je vino bilo kompleksno mirisima, naznakama višnje i notama čokolada – a bilo je posluženo uz crnu čokoladu s višnjama – bio je to upravo šećer na kraju kušanja ?

Vino Bock Ermitage i čokolada
© Julio Frangen

Favorit?

Zaključno, polaznici su zabilježili vinogorje Orahovice kao favorita s ovoga kušanja, a vrhunska Frankovka Orahovica 2018 svojom je popularnom cijenom sigurno potakla mnoge u kupnju već sljedeći dan.

Sudionici radionice Fino & Vino za stolom
© Julio Frangen

Frankovki smo se posvetili ovom malom radionicom za petnaestak ljudi, iako ona zaslužuje češća i veća druženja. Najčešći komentar je bio da je vino pitko, što ukazuje da, kad se dobro posloži, unatoč višim alkoholima, treba biti češće na našim stolovima. Od nje ne očekujemo da bude cabernet sauvignon niti bordoški cuvee, od nje očekujemo eleganciju, lakoću ispijanja, podatnost uz jela, dubinu, ali i svježinu i kad je odležana! Nadam se da sam polaznike (a i čitatelje) potaknula da je imaju “na pameti” kad spremaju večere za prijatelje, posebice od crvenoga mesa, patke, divljači. Ovo vino može pratiti sve dijelove kompleksnoga objeda, od kobasica i domaćih narezaka, preko mesa do deserta. Pokušajte i javite dojmove!

Hrana i čaša vina
© Julio Frangen

Travel Advisor

Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.

Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima Savjetnik za putovanja Travel AdvisorSavjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.

Nove objave