Posljednjih godina se puno priča o spašavanju slonova i korištenju tih plemenitih životinja u turizmu.
Jahanje slonova da ili ne?
Kad pogledamo malo dublje u taj problem shvaćamo da nije sve jednostavno.
Neki europski turoperateri su prestali prodavati izlete koji uključuju jahanje na slonovima. Mogli bi pomisliti da to mijenja situaciju na terenu, no istina je daleko od toga. Neki kampovi su, istina, prestali nuditi jahanje.
Promijenili su ponudu pa sad turisti mogu kupati i slikati se s životinjama u bliskom kontaktu. Što se promijenilo? Zapravo ništa. Slonovi nemaju neke veze s ljudima u divljini niti bi ikad svojevoljno prišli ljudima i igrali se s njima. Također ne bi niti dozvolili da im se ljudi približe. To znači da su i oni s kojima se može igrati prošli torture u kojima im je slomljen duh batinama. U blizini se uvijek nalaze njihovi treneri s batinama koje završavaju oštrim metalnim kukama kako bi ih po potrebi doveli u red.
Zašto je Tajland u fokusu borbe protiv eksploatacije slonova?
U Aziji živi do 50.000 divljih slonova. Najviše u Indiji oko 30.000 divljih slonova i oko tri do četiri tisuće u zatočeništvu. U Tajlandu u divljini živi oko dvije tisuće i više nego dvostruko slonova u kampovima za rad i turizam. Nakon što je tajlandska vlada zabranila eksploataciju tikovog drveta krajem osamdesetih naglo je porastao broj kampova koji su se okrenuli turizmu.
Držanje slona nije jeftino. Slon pojede i 150 do 300 kilograma hrane na dan. To je oko 50 dolara dnevno što je dovoljno za nahraniti manje selo na sjeveru Tajlanda. Vlasti se tada činio da je za slonove bolje da na njima jašu turisti nego da izvlače drveće iz šume. Problem je sa slonovima da oni nemaju kuda.
Tih četiri tisuća slonova u Tajlandu nemaju kuda. Nemaju više prostora u divljini, ne mogu sami preživjeti i u biti nitko ne zna što bi s njima. Istina je da pada broj turista koji jašu na slonovima. S druge strane zbog toga dio lokalnih seljaka ostaje bez posla što je vrlo opasno u tako krhkoj ekonomiji. To je i glavni razlog zbog kojeg je domaće stanovništvo nije protiv eksploatacije slonova.
Oni su njima kao i magarci na Mediteranu ili konji u mnogim državama, dakle radne životinje. Dok su zapadni mediji i kompanije oštro protiv jahanja slonova, dotle u Aziji nema takvog pokreta.
Možda Nijemci i Amerikanci više neće jahati na slonovima, no to ne znači da to neće turisti iz azijskih zemalja koji su u većini. Na kraju se sve svede na novac. Održavanje slona na životu košta između 20 i 40 tisuća dolara godišnje. Neke organizacije za zaštitu životinja na zapadu skupljaju donacije kako bi platile te iznose.
Kampovi za jahanje slonova su vrlo lukrativni posao. Ako u kampu ima 50 slonova, dnevno mogu primiti 500 osoba. Cijena je oko 1.000 bahta (33 USD). Mjesečni prihod je 441.16 USD, a trošak 164.7000. Dok je tako nema puno šanse da se ukine taj dio turističke ponude koliko god jadne živote stradale zbog profita.
Niti jedna divlja životinja bili to slonovi, dupini, zmije oko vrata, mali slatki majmuni ili bilo što drugo se ne želi, ne voli i ne teži tome da se igra s ljudima. Niti se želi maziti.
Jahanje slonova ? Dakle ne, nikako.
Posjetite naš YouTube kanal.
