Lika je stvarno podcijenjena. Kad krenemo automobilom na toliko željeni, zasluženi, godišnji odmor na dalmatinski jug i ako krenemo autocestom (samo da što brže stignemo do toliko željene destinacije) brzo stignemo. Sretni smo! Ako smo bar za nijansu nostalgičari i ako krenemo na jug po staroj cesti otkriva nam se ljepota Like.

Spadam u nostalgičare i nije mi to godišnji odmor ako ne zastanem u Borju. Ovim retcima vas želim potaknuti da na dan puta krenete ranije, da zastanete bar na nekoj od destinacija koje ću vam predložiti i da vas ljepota viđenog pozove da sljedeći puta i onaj drugi sljedeći puta vidite ono drugo, još neviđeno.

Što sve krija Lika?

Rastoke

Ova dva mjesta su mi nekako ulazna vrata u sve ljepote na koje ćemo naići. U Rastokama se rijeka Slunjčica rastače i stvara mala jezera, brzace i slapove i ulijeva se u Koranu. Pogled sa ugibališta/odmorišta prije mosta je veličanstven. Sva ta prirodna ljepota i vode i zelenila i kuća i taj tutanj vode. Pa ne budite tvrda srca: prijeđite most, spustite se na parkiralište u Rastokama i doživite sve te ljepote izbliza.

Možete vidjeti mlinice žličare (najstarije potječu iz 17.st.) građene za korištenje nekoliko mlinskih kamena za mljevenje. Uz njih su i koševi koji su služili za ispiranje vunenih predmeta i pranje rublja. Da, to su prve perilice! Izuzetno je zanimljiva i etnografska zbirka i pogled na slapove Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Dakako da se ne smije zanemariti ni ugostiteljska ni smještajna ponuda.

Slunj

Slunj smo nekada zvali Banana city jer se u njemu moglo naći banana u ona vremena kada one nisu bile da ih imamo pod normalno. Slunj ima burnu povijest. Iznad rijeke Slunjčice ostaci su starog frankopanskog grada iz 15.st. U 16.st. Slunj propada u turskim ratovima. Početkom 19.st. bio je najistočniji dio Napoleonovog imperija.

Još i danas možemo vidjeti zidine Napoleonovog žitnog magazina. Danas je Slunj poljoprivredni, obrtnički, trgovački, industrijski i turistički grad. Već duže su u turističkoj ponudi vožnje Koranom i Mrežnicom u kajaku, kanuu i raftu. Pa lov, ribolov i kupanje na Mrežnici i Korani.

Za bicikliste je okolica trasirana u sedam staza. Pješaci imaju na raspolaganju laganu 13ak km dugu planinarsku stazu šume i vode ili pak šetnju Slunjskim krugom. On započinje kraj starog grada (Neralićeva ulica) i Napoleonovog magazina, prolazi kraj kupališta Korane i završava na Rastokama.  Ni nordijsko hodanje nije zapostavljeno. Trasirano je šest staza. I povijest i prirodne ljepote i domaća hrana, za koju se ni ne mora govoriti kako je organski uzgojena, sve su više u službi turizma.

Plitvička jezera

Na svega 30ak km vožnje nalazi se Nacionalni park Plitvička jezera. Kako su nam Plitvice opće poznate i dobro posjećene, kako od domaćih tako i od stranih turista, predstaviti ću ih jednom legendom koja kaže da se s planine spustila Crna kraljica i da je nakon suše poslala iscrpljenom narodu jak vjetar i grmljavinu pa je na zemlju pala kiša. Tako je nastalo 16 jezera.

Zahvalnom narodu kraljica se obratila riječima: „Od sada će tvojim divnim Plitvičkim jezerima dolaziti gospoda iz cijelog svijeta.“ I bi tako.

Plitvička jezera nisu jedini Nacionalni park kojim se Lika diči. Tu su i Nacionalni park Sjeverni Velebit i Nacionalni park Paklenica.

Velebit

Velebit je prirodna granica između kontinentalne i mediteranske klime i po mnogima je najljepša planina u Hrvatskoj za planinarenje. Velebitom se može planinariti brojnim zahtjevnim i manje zahtjevnim stazama; njih 30ak. Pravi je planinarski izazov i ako nemate iskustva u planinarenju, preporučam planinarenje u grupi. Stanište je brojnih životinjskih vrsta, uključujući i europskog smeđeg medvjeda, kao i više endemski biljnih vrsta poput velebitske degenije.

Planinarski domovi

Jedina staza kojom sam planinarila je Premužićeva staza koja prolazi vršnim dijelovima sjevernog i srednjeg Velebita. Puna joj je dužina 57 km. Prošla sam prvih 16 km što je cca 5,5 sati hoda. Taj dio staze prolazi područjem NP Sjeverni Velebit. Krenuli smo Planinarskog doma Zavižan a završili kod Planinarske kuće Alan. PD Zavižan nudi manje ugostiteljske usluge uz mogućnost pripreme vlastite hrane. U njemu se može i prespavati. Nije potrebno nositi vlastite vreće za spavanje.

Ovdje možete naći kontakt podatke od planinarskih domova.

U neposrednoj blizini PD Zavižan nalazi se velebitski botanički vrt sa 500 biljnih vrsta. Za gradnju Premužićeve staze primijenjena je tehnika suhozidne gradnje. Staza nema velikih uspona, te njome mogu proći i ljudi nenavikli na planinarenje. No, bez gojzerica, nešto hrane i robe ne valja se ni na nju zaputiti.

Na oko dva sata hoda od PD Zavižan zastali smo kod planinarskog skloništa Rossijeva koliba koja je namijenjena isključivo kraćem boravku. Tek za odmor ili u slučaju lošeg vremena. Put nas je vodio kamenom ogoljelom stazom te naizmjence šumom i livadama zbog čega smo uživali u izvanredno lijepom vidiku. Kraj naše planinarske šetnje bio je kod PK Alan.

Smještaj

Smještaj (sobe, apartmane, pansione) možete potražiti u Krasnom, Jablancu, Senju, Otočcu. Na Velebitu nema označenih biciklistički staza ali postoji mreža javnih i šumskih cesta pogodnih za bicikliranje.

Kuterevo

Selo Kuterevo smješteno je na samoj granici Parka prirode Velebit, blizu ceste Senj – Otočac – Plitvice. Kuterevo nam je svima poznato po utočištu za mlade, napuštene medvjediće. Osnovano je 2002.g. U utočištu radi tim prijatelja prirode, koji je sačinjen od biologa i ekologa. Godišnje u Kuterevu radi cca 15 volonterskih grupa i 50ak individualnih volontera.

Lika se diči i ponornicama; rijekom Gackom i rijekom Likom.

Rijeka Gacka

Rijeka Gacka, tajnovita i tiha, izvire iz krškog podzemlja u Sincu ispod brda Godače i Venac gdje se na izvorima Tonković i Majerovom vrilu širi u Gacko polje. S pritocima Gacka je duga 60-ak km. Jedinstvena je i po tome što je njena temperatura stalna. Prosječna godišnja 9,4 stupnjeva Celzija. Gacka je besprijekorno čista a služi, osim za piće, kao pogonska energija za pokretanje mlinova, pila, stupa za pranje odjeće, za prijevoz drveta do pilana, za natapanje poljoprivrednih zemljišta a njena biljna flora za dodatnu ishranu stoke.

Po kvaliteti pitke vode druga je u Europi. Mlinice u Sincu posebna su turistička atrakcija kao ostatak tradicijskog graditeljstva na vodi i starih obrta. U mlinicama turist namjernik može vidjeti mljevenje žitarica, stupanje sukna i valjanje biljaca. Za one koji ne znaju biljac je topli vuneni prekrivač izrađen na tkalačkom stanu od ovčje vune. Ukrašavaju ga uloženi vuneni pramenovi dodatno učvršćeni uzlanjem.

Raj za ribiče

Rijeka Gacka prava je meka ribičima. Prvi sportski ribiči počeli su dolaziti sredinom prošlog stoljeća. U njoj žive potočna pastrva, jegulja, piškur, štuka, šaran, bodorka, klen … Zbog obilja hrane pastrva u Gackoj raste 5 do 7 puta brže nego u bilo kojoj drugoj vodi na svijetu. Kapitalni primjerci imaju i do 5 kg. Ribolovna sezona počinje 1. ožujka i završava 31. listopada. Gacka je nekada ponirala u Gusić polju, kod Švice i Hrvatskom polju. Izgradnjom HE Senj sve se promijenilo.

Rijeka Lika

Rijeka Lika izvire pod Vaganskim vrhom na Velebitu. Duga je 78 km. U njenom je kanjonu sagrađena brana akumulacijskog jezera Kruščica. Kruščica je potopljeno selo po kojem je akumulacijsko jezero dobilo ime, a u vrijeme sušni ljetnih mjeseci mogu se vidjeti temelji i ruševine crkve, kuća, staja. I ovo je jezero meka ribolovcima. Do jezera se može doći iz smjera sela Kaluđerovac rijekom Likom.

Selo Kaluđerovac

I upravo tu, kod sela Kaluđerovac (blizu Perušića) rijeka Lika je meni najljepša. Za ljetnih vrućina, ako bi imali sreće da nije presušila, išli bi se na nju kupati. Tu sam i samostalno proplivala. A ako bi bila niska njenim kanjonom bi hodali. I osluškivali bi jeku svojeg grlenog deranja.

Danas se njome može lijepo splavariti. Onako po vlastitom guštu da li brže ili polakše da se upije ljepota. Selo Kaluđerovac je jedno od onih sela koje nestaju. Ne znam da li ima više od 20ak stanovnika. Kaluđerovac je bio jedno od najjačih hrvatskih središta lončarstva i grnčarstva. Na žalost, danas se tim poslom nitko ne bavi. Meni su draga uspomena zdjele koje smo davnih 1980ih kupili kod kaluđerovačkog lončara Frane.

Što još vidjeti uz rijeku

Nikako ne smijem zaboraviti spomenuti poznati Kosinjski most. Jedinstven je po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala i vrlo su atraktivni kad se zrcale u vodi. Rijeka Lika je odsječena od ponora u Lipovu polju i ulijeva se u rijeku Gacku.

Između toka rijeke Like i Perušića nalazi se Pećinski park Grabovača koji ima devet speleološki objekata. Najveća atrakcija parka je  špilja Samograd. Ta špilja izuzetne ljepote i bogatog spiljskog nakita zaštićena je kao geomorfološki spomenik kulture.

Uz ljepote prirode spomenula bi i raznovrsno kulturno – povijesno nasljeđe.

Grad Gospić

Usred Ličkog polja na raskrižju puteva nalazi se grad Gospić. Po nekima je ime dobio od latinske riječi Hospitium – konačište / svratište, a po drugima po ostatku kipa Majke Božje koja je držala Isusa u naručju. Kip je tijekom vremena oštećen te je od njega ostao samo Isusov lik. Ovaj je ostatak nazvan Gospić u značenju malen Gospin sin. Od znamenitosti u gradu preporučam posjet Muzeju Like, posjet katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije, Murkovića mlin na Novčici.

U okolici Gospića nalaze se dvije park šume, Jasikovac i Vujnovića brdo, u kojima su početkom 20-og stoljeća bili izgrađeni teniski tereni gdje je osnovan i najstariji tenis klub u Hrvatskoj, gradski tenis klub “Gospić 1900”.

Gospić je prije više od 100 godina imao konačišta, svratišta, hotele, teniska igrališta, lovne i ribolovne udruge, planinare, parkove, kupališta; vrlo bogatu i razvijenu ponudu izletničkog turizma namijenjenog elitnoj klijenteli. Od crtica koje valja znati o Gospiću je i ta da je administrativno područje Gospića površinom veće od Barcelone, Madrida i Pariza.

Smiljan i Tesla

Svega nekoliko kilometara od Gospića nalazi se Memorijalni centar Nikola Tesla u selu Smiljanu. Do 2006. u Smiljanu smo mogli vidjeti rodnu kuću Nikole Tesle, crkvu sv. apostola Petra i Pavla i gospodarske objekte. Danas je tu i multimedijski centar, igralište za djecu, spomenik Nikoli Tesli, vanjski auditorij, Teslina turbina.

Multimedijalni postav je postavljen u Teslinu rodnu kuću. Prizemlje je posvećeno povijesnom pregledu Teslina života s obiljem fotografija, dokumentima, citatima iz Tesline autobiografije “Moji pronalasci“ a sve je popraćeno zvučnom kulisom i video projekcijom koja nas vraća u Teslino djetinjstvo. Tavan kuće  posvećen je njegovim izumima. Video projekcije i zvučne kulise daju osjećaj da se nalazimo u Teslinom laboratoriju.

Veliki Žitnik i Starčević

Osim Memorijalnog centra Nikola Tesla valja posjetiti Multimedijski centar dr. Ante Starčevića – Oca Domovine u selu Veliki Žitnik. Multimedijski centar nudi izložbeni postav posvećen životu i djelu dr. Ante Starčevića i edukativne sadržaje o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća.

Zanimljivosti okolice

Ono što smo učili u školi, a možda u međuvremenu zaboravili, je i podatak da se prva tiskara u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi nalazila u Kosinju, a osnovali su ju knezovi Frankopani. U toj je tiskari 1483. tiskan glagoljaški misal, najstarija hrvatska tiskana knjiga. Sve dotada tiskane knjige bile su na latinskom jeziku i pismu, pa je Misal iz 1483. prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu uopće.

U Kosinjskom Bakovcu, kod vrela Begovača, nalazi se tzv. „Pisani kamen“, starorimski natpis koji potječe iz 4.st., a regulira pristup izvoru vode između dva plemena. Nedaleko, u šumi, nalazi se „Jela Car“, najveće velebitsko stablo i najveća jela u Europi. Visoka je 42,5 m s opsegom od 5,42m.

Hrana

I gastronomiju Like treba pohvaliti. Lika se diči svojim krumpirom, pršutom, janjetinom, suhim kobasicama, kiselim zeljem, kiselinom s palentom, mnogobrojnim vrstama sira od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka. Lika ima i pivovaru i mnoštvo obiteljsko – poljoprivrednih gospodarstava s raznoraznom ponudom domaćih proizvoda, od sireva i mesnih proizvoda sve do čajeva.

Ma, Lika ima sve! Osim stanovnika. Tek ću reći jednu pojedinost. Danas na području Like živi cca 50.000 stanovnika, a na ledenoj Aljasci u gradu Anchorage živi preko 30.000 iseljenih Ličana.

Da li je Lika lik (lijek) ili likos (vuk) ili je oboje, nije važno.

Lika je biser kontinentalnog turizma koja gostu nudi i neponovljivu gorsku prirodu i vode i gastronomiju i kulturno-povijesne sadržaje i sportske sadržaje (brdski biciklizam, vožnju terencima, terensko jahanje, planinarenje, ribolov, vožnju u kanuima i ….) i još mnogo toga. Znam da je Lika puno, puno više od predstavljenog u ovim redcima ali se nadam se da sam ovim redcima zainteresirala da otkrijete Liku jer ona je lik (lijek) !