Magellan je prvi oplovio svijet
Portugalac Ferdinand Magellan ili izvorno Fernão de Magalhães, vjerojatno najveći pomorac u povijesti, rodio se oko 1480. godine u plemićkoj obitelji i mladost je proveo na dvoru. Kasnije je sudjelovao u brojnim portugalskim akcijama u Africi.
Otkrića Kristofera Kolumba i Ameriga Vespuccija pokazala su da postoji jedan novi kontinent koji stoji na putu između Europe i Indije. Upravo zato su mnogi pomorci počeli tražiti prolaz kroz taj kontinent, prolaz koji bi olakšao pristup tzv. “Začinskim otocima” (današnji Molučki otoci u Indoneziji). Magellan je posjedovao tajnu kartu prema kojoj je već postojao prolaz u jednom uskom prolazu iza Uruguaya. Potaknut ovim podacima, Magellan je od portugalskog kralja Ferdinanda II tražio flotu, no ovaj ga je odbio 1518. godine. Godinu dana kasnije je razgovarao sa španjolskim kraljem Karlom I, koji je pristao financirati njegovo putovanje.
Magellan je poveo ekspediciju
Do 1517. Portugal je kontrolirao pristup trgovačkim putovima začina od Europe prema istoku do današnje Indonezije oko afričkog Rta dobre nade. Ovo je bila velika stvar: začini su u to vrijeme bili vrijedni zlata. Magellan je rekao španjolskom kralju Karlu I. da zna moguće rješenje: ploviti na zapad. Karl je to odobrio, a portugalski dužnosnici su bili ljuti. Kada je Magellan 1519. napustio Španjolsku s flotom od pet brodova, namijenjenih ekspediciji preko Atlantskog i Tihog oceana, Portugalci su ga pokušali progoniti, no nisu uspjeli.
Magellan je isplovio iz Seville 20. rujna 1519., s pet brodova (Trinidad, San Antonio, Concepción, Victoria, Santiago) i 265 mornara. Nakon 5 mjeseci plovidbe stigli su u zaljev Rio de la Plata, Uruguay a zatim nastavili put prema jugu. Počeli su osjećati nestašicu hrane, a jedan brod im je potonuo u buri.
Zbog dugog perioda neuspjeha, na Uskrs 1520. godine, španjolski kapetani su se pobunili protiv Magellana, no on uspijeva ugušiti pobunu te jednog kapetana pogubljuje, a drugog ostavlja na obali.
Magellanov tjesnac
Magellan je, međutim, bio čvrsto uvjeren u opravdanost svoje namjere i postojanje prolaza. Konačno godinu dana nakon početka ekspedicije u listopad 1520. je pronašao uski prolaz na čijim su obalama treperile neke daleke vatre (današnja Ognjena Zemlja).
Nakon 38 dana iscrpljujuće plovidbe tijekom koje se posada borila s morskim strujama i olujama pred Magellanovim pomorcima su se pokazali beskrajni valovi oceana. Tako je Magellan otkrio dugo traženi prolaz, koji je kasnije nazvan Magellanov tjesnac.
Dana 28. studenog 1521. uplovili su u Tihi ocean (taj ocean se tada zvao Veliki ocean, a Magellan ga je nazvao Mirno more – Latinsko Mare Pacificus, jer je bio znatno mirniji od Atlantskog oceana). Ta ekspedicija je prva plovila iz Europe u Aziju prema zapadu, a Magellan i njegova posada prvi su Europljani koji su iz Atlantskog oceana prešli u Tihi ocean.
No, to nije sve, nastaju nepredviđene poteškoće, jedan ih brod napušta (upravo onaj koji prevozi hranu). Sada, sa samo tri broda, Magellan je plovio u Pacifik s brzo opadajućim zalihama, što je dovelo do toga da su mnogi članovi posade umrli od gladi i skorbuta. Floti je trebalo 99 dana da, putujući prema zapadu, prijeđe preko oceana.
U izvještaju s prvog putovanja oko svijeta stoji zapisano: “Dvopek kojeg jedemo nije dvopek već prašina pomiješana crvima… Bili smo prisiljeni žvakati kožu kojom je pribor bio pričvršćen za palubu… Da bismo zavarali glad jeli smo strugotinu, a za jednog štakora plaćalo se pola dukata…”.
Smrt u borbi
Malo se toga znalo o geografiji iza Južne Amerike u to vrijeme, a Magellan je optimistično procijenio da će putovanje preko Pacifika biti brzo. U stvari, trebalo je tri mjeseca da flota polako pređe preko ogromnog oceana. Zatim su 16. ožujka 1521. stigli na Filipine gdje je 27. travnja Magellan ubijen kada se umiješao u borbu između dvije sukobljene grupe domorodaca na otoku Mactan.
Nakon njegove smrti, preživjeli su stigli do Začinskih otoka, opskrbili brodove začinima te krenuli na put natrag. Jedan brod je neuspješno krenuo preko Pacifika dok je drugi, Vittoria, nastavila zapadno. Pod zapovjedništvom baskijskog navigatora Juana Sebastiana de Elcana plovili su preko Indijskog oceana, okružili Rt dobre nade te se usidrili u španjolskog luci Sancluar de Barrameda 6. rujna 1522. godine Na taj način je Vittoria postala prvi brod koji je oplovio Zemlju.
Tako je završeno prvo putovanje oko Zemlje, kojim je dokazano da je ona okrugla. No, to saznanje je skupo plaćeno. Od 265 ljudi vratilo se samo 18. Među preživjelima nije bilo čovjeka koji je organizirao ekspediciju, započeo istraživanje i skoro ga priveo kraju, nije bilo Ferdinanda Magellana.
Nakon povratka u Sevilju ustanovljeno je da datum u brodskom dnevniku zaostaje jedan dan. Taj dan su izgubili zato što su tijekom oplovljavanja Zemlje putovali na zapad, suprotno od smjera Zemljine rotacije. Zbog toga je uspostavljena međunarodna datumska granica.
“Možda je jedan od njegovih najvećih podviga, i danas smatranim jednim od najvećih u povijesti navigacije, bio prolaz kroz taj tjesnac u vrijeme dok nisu postojale karte i dok se o njegovom postojanju samo nagađalo“, naglasio je američki povjesničar Laurence Bergreen, autor Magellanove biografije.
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
