Mala zemlja velikih ljudi, Makedonija je zemlja gdje će se i oni iz najudaljenijih krajeva osjećati kao doma. Od dolaska na autobusni kolodvor u Skopju, do uzlijetanja sa aerodroma Aleksandar Veliki, svaki dan bili smo svjedoci neopisive topline, ljubaznosti i gostoprimstva srdačnih Makedonaca. A gdje smo sve bili, što smo posjetili i što preporučamo podijelit ćemo s vama.
Skopje
Naša prva stanica, glavni grad Makedonije. Osim što je glavni grad, vjerojatno je poznatiji po sukobu novog i starog, tradicionalnog i modernog, a taj paradoks može zahvaliti projektu Skopje 2014 koji je, usprkos krizi koja je vladala u svijetu, izgradio staro novo Skopje.
Puno, a možda i previše spomenika, stare fasade preuređene u još starije i mostovi na rijeci Vardar međusobno udaljeni dvije-tri minute hoda, ono je što karakterizira novo staro Skopje. Za one koji su proputovali ili proučili glavne znamenitosti većih europskih gradova iz udobnosti svoje fotelje, bez većih problema shvatit će da dizajneri novog starog Skopja nisu bili previše kreativni, pa tako u Skopju možemo naći praški Most umjetnosti ili pariški Slavoluk Makedonija.
Ono što zasigurno ostavlja bez daha, neke zbog ljepote, veličine i raskoši, a druge zbog svote novca utrošenog na izgradnju je spomenik fontana koja nosi naziv Ratnik na konju, ali je javna tajna da ratnik predstavlja Aleksandra Makedonskog. Bilo da u fokus svojih putovanja stavljate razgled važnih povijesnih građevina i znamenitosti ili ste pak oni koji prate trendove i moderno, u Skopju ne možete pogriješiti, što možda i je najzanimljiviji detalj glavnog grada Makedonije.
Bitola
Mali i jednostavan grad, ali bogate duše i zasigurno najgradskiji makedonski grad. Bitola je nekada bila glavni grad Makedonije, a danas je nazivaju i konzulskim gradom. Najpoznatija ulica je Širok Sokak koja se nalazi u pješačkoj zoni, a počinje na Trgu Magnolija odakle se vidi najpoznatiji prizor grada – kip Filipa II. Makedonskog, Sat kula, najstarija očuvana džamija u Bitoli, Izakova džamija i Nova džamija koja danas služi kao galerija umjetnosti. Širok Sokak je ono što mi zovemo špica, ulica puna života, gužve, restorana, slastičarna, dućana i naravno Bitolčana koji cijele dane uživaju u kavi u jednom od mnogobrojnih kafića.
Od Partizanske ulice koju presijeca, Širok Sokak postaje Gradska promenada i proteže se uz Gradski park, sve do puta u brdašce gdje se nalazi zoološki vrt. Ta šetnica je potpuna suprotnost Širok Sokaku, prevladavaju mir, priroda, drveće parka, nema gužve i definitivno je mjesto gdje možete prošetati i isprazniti glavu, a ispuniti dušu. Ako odlučite produžiti do zoološkog vrta, nemojte očekivati previše, ali budite sigurni da ćete imati priliku doći lavu, medvjedu, vuku ili biku bliže nego ikada do sada.
Zoološki ne odaje znakove nedavne obnove, zbog čega je bliski susret sa životinjama i moguć. Kao velikim ljubiteljima životinja, to nam je bilo i više nego dovoljno tako da smo obilazeći zoološki u potpunosti uživali. Ipak, nismo bili dovoljno hrabri da mazimo lava ili medvjeda, ali smo stekli jednog neobičnog četveronožnog prijatelja, za kojeg sa sigurnošću možemo reći da je pravi i iskren prijatelj jer smo ostali pošteđeni leteće mokre dobrodošlice.
Ako se u zateknete u Bitoli u utorak ili petak, prošetajte do Stare čaršije i uživajte u pazarnom danu. Osim široke ponude voća, povrća, zimnica i začina, možete naći dva štanda s proizvodima stoljetne makedonske tradicije pod imenom ‘grne’. Grne su glinene posude raznih veličina i oblika, a koriste se najviše za pripremu i serviranje obroka. Osim grnčarstva, naići ćete na mnogo malih radnji gotovo izumrlih zanata, urara, kovača, postolara, krojača, brijača, ali pažljivo gledajte jer njihove radnje su male i izgledaju baš kao prije nekoliko desetljeća.
Iako se projektom Skopje 2014 nastojalo dati antičkog duha glavnom gradu Makedonije, ona je to imala još u IV. stoljeću prije nove ere. Dokazi o tome su ruševine i ostaci antičkog grada Heraclea Lyncestis, osnovanog za vrijeme Filipa II. Makedonskog, koji se danas mogu obići, a nalaze se malo izvan grada.
Kruševo
Tošin grad, mali ali predivan gdje zaista možete osjetiti kako cijeli grad još uvijek diše Tošinim plućima i prožet je Tošinim koracima. Tako je naš posjet Kruševu i bio pretežito Tošine tematike pa su posjet Tošinom grobu i Memorijalnom centru Toše Proeskog bili neizostavni. Memorijalni centar muzej je u kojem se nalazi velik broj predmeta iz Tošinog života, od igračaka iz predškolske dobi, preko modnih kreacija s koncerata i turneja, namještaja iz njegove kuće, pa sve do osobnih stvari koje je imao uz sebe u trenutku kada je doživio prometnu nesreću. Vjerni fanovi koji posjećuju Memorijalni centar i Tošin grob nerijetko ostave poruku, sliku ili neki suvenir u znak ljubavi i sjećanja na makedonskog slavuja.
Nedaleko od Memorijalnog centra i groblja nalazi se spomenik Makedonium koji je nažalost bio zatvoren kada smo došli, te Kruševsko jezero koje je prekrila magla tako da možemo reći da smo imali i sreću i nesreću što je taj dan kada smo obilazili Kruševo pao prvi snijeg ove zime i imali smo priliku uživati u pravoj zimskoj čaroliji najvišeg makedonskog grada, što nam je ipak uskratilo pogled na suprotnu obalu Kruševskog jezera.
Ohrid
Grad na obali istoimenog jezera, a dok ispijate kavu na jednoj od terasa koja se proteže preko ruba jezera imate osjećaj kao da ste na moru. Najčišći makedonski grad koji smo obišli, što je posljedica činjenice da je Ohrid turistički grad tokom cijele godine i nastoji zadržati taj status.
Poznat je po ohridskoj pastrvi i ohridskim biserima koji se rade od ljuski ribe plašice koja živi u jezeru. Tajnu izrade originalnog ohridskog bisera već 90ak godina čuvaju dvije obitelji, Filev i Talev, kod kojih osim što možete kupiti najbolje i jedine prave ohridske bisere, ispričat će vam sve što smiju o tom zanatu.
Radnje se nalaze u centru Ohrida, gdje svakako treba obići i Staru Čaršiju na kojoj se uz različite dućane nalaze i mali ugostiteljski objekti u kojima možete pojesti ‘kebab’, odnosno 10 vrhunskih čevapa i lepinji, što potvrđuje činjenica da su Makedonci poznati po svojem izvrsnom roštilju koji se naziva ‘skara (na žar)’.
Šetnja od centra do Samuilove tvrđava obuhvaća obilazak niza crkvica u starom gradu koje vrijedi vidjeti, ali pogled s tvrđave nam je oduzeo dah. Utvrda je s tri strane okružena bedemima po kojima se može prošetati, a nudi vam panoramski pogled na cijeli Ohrid, jezero i okolicu.
Samo 15 minuta vožnje autom od centra Ohrida nalazi se Bay of bones, odnosno Muzej na vodi ili Muzej kostiju. Ondje se 1200 di 700 godine prije nove ere nalazio dom najstarijem balkanskom plemenu koji su ovakvim tipom nastambi bili zaštićeni od opasnosti koju su im stvarale divlje životinje.
Nastambe su rekonstruirane, ali vjerno prikazuju tadašnji život na drvenim daskama iznad Ohridskog jezera, u nastambama napravljenim od grana i blata. U toplijem dijelu godine imate priliku okupiti ekipu, iznajmiti opremu i roniti ispod drvene platforme na kojoj se nalaze nastambe i otkriti podvodni svijet ovog plemena, kao i ostatke njihovih kostiju, zbog čega i muzej nosi naziv Muzej kostiju. Ako imate priliku, dočekajte zalazak sunca na Ohridskom jezeru jer je definitivno jedan od najljepših koji smo vidjeli.
Sv. Naum
Ako zavojitom cestom od Ohrida prema Bay of bones nastavite vožnju još sat vremena, doći ćete do manastira Sv. Naum koji više nema vjersku funkciju, već je u svojstvu turističkog izletišta, iako bismo mi rekli da je terapija za dušu i tijelo. Čim uđete u kompleks, ostat ćete bez daha! Duž cijele desne strane nalazi se Ohridsko jezero, dok uz put do ušća Crnog Drima u Ohrid imate priliku razgledati male suvenirnice i pronaći sitnicu za ponijeti kući.
Šetnica će vas dovesti do ušća Crnog Drima u Ohridsko jezero, koje vrvi silinom vode koja se ulijeva u jezero i nezamislivo je da par sitnih izvora može u konačnici stvoriti toliku energiju.
Odmah pokraj ušća se nalazi i restoran Ostrovo gdje se stvarno isplati sjesti na ručak i probati ohridsku pastvru. Iako smo se nas dvoje znali najesti za manje od 20€ po restoranima u Makedoniji, ovdje ćete za riblji specijalitet s prilozima i vinom trebati izdvojiti oko 15€, ali nemojte si uskratiti taj užitak i raspametite se u restoranu Ostrovo.
Ako imate sreće, za vrijeme ručka uživat ćete i uz živu glazbu koja se premješta po kućicama koje plutaju na Crnom Drimu, a u ulozi su poluzavtorene terase restorana, a za novčani prilog u neki od instrumenata moći ćete naručiti i pjesmu.
Odmor od ručka trebala bi biti vožnja čamcem po izvorima Crnog Drima gdje će vam lokalni veslač u 20-30 minuta koliko traje vožnja ispričati sve tajne o 30 povodnih i 15 priobalnih izvora koji formiraju rijeku Crni Drim. Temperatura vode nikada ne prelazi 11 stupnjeva, a toliko je bistra i čista da ju možete popiti na licu mjesta i vidjeti dno bez ikakvih poteškoća.
Ako se sada pitate zbog čega se tako bistra rijeka naziva Crni Drim, to je zbog neobične činjenice da čim malo udaljite pogled od rijeke ona postaje crne boje i reflektira okolnu netaknutu prirodu te stvara prekrasne prizore na vodi koje najbolje možete vidjeti i doživjeti upravo vozeći se čamcem.
Kada ste napunili baterije, preostaje vam se uputiti u obilazak manastira i sedam crkvi koje se nalaze uz šetnicu koja ide skroz uz rijeku. Najveća i najpoznatija je upravo samostanska crkva posvećena sv. Mihaelu i Gabrijelu, jedina koja se koristi kao vjerski objekt, a u kojoj se nalazi grob sv. Nauma za koji legenda kaže da ako prislonimo uho na nadgrobnu ploču ćemo ćuti otkucaje njegovog srca.
Još jedna zanimljivost je da manastirom slobodno šetaju paunovi, rajske ptice koje se smatraju simbolom kršćanstva i ima ih na svakom koraku, onih standardnih zeleno-plavih, ali i prekrasnih bijelih. Naučeni su na posjetitelje, pa su vrlo miroljubivi i pristojni, a ukoliko naiđete na nekog koji je dobro raspoložen bez problema će vam pozirati za super fotku.
Ukoliko vas put ikada odvede u Makedoniju, ne zaboravite na njihovu kuhinju i specijalitete kao što su tavče gravče, pastrmajlija, selska tava ili topljeno sirenje, probajte tradicionalna pića bozu i mastiku, zasladite se baklavom ili tulumbom i popijte kavu na Širok Sokaku. Vjerujemo da ajvar i šopsku salatu ne moramo spominjati, a najbolji lokum i puslice naći ćete u Kruševu.
Cijene u Makedoniji su 30-50% manje nego kod nas, ali kao i svugdje postoje skuplji i jeftiniji sadržaji. Svakako posjetite i jedan od tri nacionalna parka, Pelister, Galičicu ili Mavrovo. Mi smo posjetili NP Pelister, gdje se nalazi i hotel Molika s kojeg se proteže predivan pogled na Bitolu i okolicu, svjež zrak, priroda i ne zahtjevni planinarski putevi kroz šumu. Sretan put!
Posjetite naš YouTube kanal.
