Travel AdvisorTravel Advisor

Masovni turizam zadaje glavobolje brojnim destinacijama

Masovni turizam je glavni problem ovih destinacija – saznajte kakva je situacija danas

Masovni turizam je posljednjih nekoliko godina postao glavna tema destinacija koje su i dan danas omiljene turistima. Pretjerani priljev turista destinacijama širom svijeta predstavlja problem. Nastoje se boriti protiv njega jer izrazito veliki broj turista narušava ljepote destinacija. Usprkos svim planovima, predviđanjima i projektima, nisu ni u snu mogli zamisliti da će turističku industriju zaustaviti pandemija COVID-19.

Zabrana putovanja i karantena zaustavili su putovanja i prisilila većinu putnika da ostanu u svojim domovina. Destinacije koje su se prije borile s pretjeranim brojem turista sada su ostali bez većine njih.

No, je li došao kraj masovnom turizmu? CNN Travel je ovu tezu provjerio s lokalcima i dužnosnicima nekih od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija kako bi otkrili kakva je situacija u nekoć užurbanim sredinama.

© Mark de Jong

Dubrovnik

Započnimo s našim jadranskim biseromDubrovnikom. Njegova ljepota, more crvenih krovova od terakote, Stari grad nalik na tvrđavu, povijest i povezanost s jednom od najpopularnijih serija Igra prijestolja, uzrokovale su znatan porast broja turista. Osim onih koji su u Dubrovnik dolazili avionom, ovaj hrvatski grad je imao priljev od tisuće putnika s kruzera koji bi se iskrcali tijekom dana te bi preplavili Stari grad, a odlazili bi tek navečer.

Tijekom posljednjih nekoliko godina, gradonačelnik i drugi gradski dužnosnici obećali su da će situaciju kontrolirati jer je u gradu iz Igre prijestolja bila sve veća gužva. Zbog toga su 2019. godine na snagu stupili novi propisi koji su ograničili broj kruzera u staroj gradskoj luci na samo dva odjednom.

© Inera Isović

Karantena onemogućila provođenje novih mjera

Predložena je i zabrana otvaranja novih restorana na otvorenom, a 80% gradskih suvenirnica je zatvoreno. Nadali su se da će im 2020. godina pokazati imaju li nove mjere utjecaja, no u ožujku je pandemija pogodila Europu, Hrvatska je zatvorila granice, a turisti su prestali dolaziti.

Hrvatska je sve nade polagala u ljeto, nadajući se da će pandemija završiti kako bi spasili bar glavni dio sezone, kada se predsezona već izgubila. Početkom ljeta je Dubrovnik izašao iz karantene, turizam se ponovno pokrenuo, ali turisti koji su se vraćali u Dubrovnik bili su uglavnom Hrvati. Međunarodni posjetitelji su se počeli vraćati tek kada su letovi ponovno pokrenuli. Nažalost, ni to nije dugo trajalo jer je krenuo novi val korone, a turizam je ponovno krenuo padati.

 

Glavni gradski dužnosnici smatraju kako je sve krenulo nizbrdo kada je Velika Britanija stavila Hrvatsku na crvenu listu, a tada su i zrakoplovne tvrtke počele smanjivati broj letova. Nažalost, bez letova i britanskog tržišta Dubrovnik ima vrlo niske turističke brojke.

Atmosfera ovog ljeta bila je atmosfera 90-ih

Jedan od lokalnih turističkih vodiča će vam reći kako je ovih dana vrlo neobično vidjeti Dubrovnik. Iako se sada napokon mogu odmoriti od velike gužve, vrlo ga je čudno gledati tako mirnim i tihim. Vraćaju se sjećanja na ratne devedesete godine. Grad se iz ratnog pepela uspio pretvoriti u jednu od najljepših i najuspješnijih turističkih destinacija, no sada je pitanje može li katastrofu iskoristiti kao priliku za resetiranje. Mnogi mještani smatraju kako je grad i previše uspješan te bi ga mnogi sigurno voljeli vidjeti u nekom mirnijem okruženju, nego što je to bilo do sada.

Mjere vezane uz kruzere neće se ublažiti

Kada se sve jednom vrati u normalu, propisi i druga ograničenja uvedena kako bi se regulirao masovni turizam neće nestati. Dubrovnik budućim posjetiteljima želi jasno pokazati kako grad shvaća ozbiljno i masovni turizam, ali i virus. Trenutno se na ulazu u Stari grad nalazi transparent koji upozorava posjetitelje da nose maske, drže razmak, peru ruke i koriste sredstva za dezinfekciju.

I dalje će se fokusirati na elitni turizam, međutim gradske vlasti žele i privatnom sektoru vratiti sve vrste posjetitelja. Ono što oni žele za Dubrovnik je održivija i usmjerenija budućnost. Ne žele se vratiti masovnom turizmu, već nekoj vrsti normalnog turizma.

Barcelona

Katalonska prijestolnica Barcelona jedinstvena je destinacija koju krase visoki Gaudijevi tornjevi, pješčana plaža i barovi na otvorenom. Ona je turističko žarište od Olimpijskog ronilačkog natjecanja 1992. godine kada su međunarodnoj publici pokazali ljepote grada.

Barcelona se također vodi konstantnu borbu s masovnim turizmom. Međutim, posljednjih je godina i gradskim vlastima, ali i mještanima dosta masovnog turizma. Toliko da su počeli preispitivati svoju ovisnost o turizmu jer on čini znatan dio BDP-a, ali i zaposlenosti. Pandemija je samo dodatno ojačala važnost kreiranja prostora u centru grada u kojem bi trebali uživati i lokalci, ali i turisti. Restorani i poduzeća u Barceloni su nesrazmjerno pogođeni pandemijom.

© Sarah Alexandra

Prije korone, Barcelona je uvela niz mjera namijenjenih borbi protiv problema koji su nastali kao posljedica masovnog turizma. Grad je ukinuo iznajmljivanje kuća za odmor, uveo je porez na turizam i ohrabrio je putnike da posjete i mjesta izvan prenapučenog starog grada.

Ne planiraju promijeniti način na koji grad suzbija ilegalno iznajmljivanje ili turističko ponašanje. Međutim, logično je da je smanjenje aktivnosti dovelo do smanjenja incidenata na tim područjima.

Nakon završetka lockdowna, Barcelona je imala samo kratko razdoblje u kojem su međunarodni putnici dolazili. To nije potrajalo jer se Španjolska ponovno našla na crvenim listama drugih zemalja, pa je međunarodni turizam do rujna pao čak 77%.

Barcelona danas

Kao i ostatak svijeta, i Barcelona se trenutno bori s novim valom pandemije. Trenutno je na snazi policijski sat kojim će pokušati smanjiti broj novih slučajeva. Brinu se hoće li se turizam oporaviti u budućnosti, ali u jedno su sigurni – trebaju izbjeći zamke iz prošlosti.

© Vitor Monteiro

Machu Picchu

Machu Picchu, poznata tvrđava Inka, visoko je na listi želja mnogih putnika. Turiste očaravaju pogledi na arheološka čuda uokvirena zelenim planinama. No, u 2020. godini je najpoznatija peruanska destinacija bila izvan dohvata. Južnoamerička zemlja bila je zatvorena od sredine ožujka sve do lipnja.

Planiralo se otvaranje Machu Picchua ljeti za domaći turizam, no porast broja oboljelih ih je spriječio u tome. Trenutni je plan da se otvori početkom ovog mjeseca, a to se poklapa i s početkom međunarodnih letova.

© Fabien Moline

Nove sigurnosne mjere

Turoperatori usko surađuju s peruanskim Ministarstvom kulture i Ministarstvom zaštite okoliša kako bi uspostavili nove protokole koji će posjetiteljima dati sigurnost, a istovremeno će broj turista ostati pod kontrolom.

U siječnju 2019. je u Machu Picchu uvedena stroga politika ulaznica za kontrolu pristupa tvrđavi kako bi se umanjile posljedice masovnog turizma. To znači da turisti moraju unaprijed rezervirati karte koje vrijede do četiri sata. Prema ovom sustavu, Machu Picchu dnevno može posjetiti 5.000 ljudi.

© Louis Hansel

Kada se destinacija ponovno otvori, ovaj će se broj još umanjiti kako bi se osigurala socijalna distanca te će u Machu Picchu istodobno biti dopušteno samo 75 osoba. Veličina grupe je propisana na maksimalno sedam ljudi plus vodič, pa će tamo dnevno moći biti samo 685 osoba. Trenutna ograničenja o broju posjetitelja će turistima pružiti priliku za otkrivanje nekih drugih, lijepih, manje poznatih odredišta u Peruu.

Venecija

Masovni turizam se najčešće povezuje s Venecijom. Kako su se tijekom posljednjeg desetljeća turistički brojevi povećavali, mještani su sve češće protestirali protiv kruzera u gradskoj laguni i izražavali zabrinutost da bi Venecija mogla postati verzija tematskog parka.

© Ludovico Lovisetto

Tijekom godina su uvedeni različiti propisi i pravila kako bi se riješio prekomjerni priljev turista. To je uključivalo zabranu otvaranja novih hotela i fast food restorana u centru grada. Velika naknada za izletnike je trebala krenuti u srpnju 2020. godine, ali je to na kraju odgođeno. Nažalost, njihovi problemi nisu vezani samo uz masovni turizam, prošle godine su grad zadesile i katastrofalne poplave.

Sjeverna Italija je jedna od prvih europskih regija koja je krajem veljače osjetila teret pandemije COVID-19. Venecija je tada otišla u lockdown i počeli su njihovi mjeseci bez turista. Ljeti su ponovno otvorili međunarodne granice, kao i većina zemalja, ali broj posjetitelja nije ni približan onome od prošlih godina.

© Fabio Mangione

Ono što se može zaključiti jest da vrijedi ona stara da ni u čemu ne treba pretjerivati. Destinacije moraju pronaći zlatnu sredinu. Gradove nije lijepo gledati ni kada su preplavljeni ljudima, a ni onda kada se osjećate kao da ste u gradu duhova. Jedino što preostaje je nadati se da će se sve ubrzo vratiti u normalu, a da će tada planirane mjere biti savršene za rješavanje problema masovnog turizma.

Travel Advisor

Pretplatite se na naš YouTube

Savjetnik za putovanja na FB i IG

Previous articleSestrière
Next articleVIRTUALNI FORUM ZAGREBAČKIH UGOSTITELJA