Travel AdvisorTravel Advisor

Ove prirodne katastrofe kroz povijest su dokazale da je Zagreb nepobjediv

Zagreb napadaju prirodne katastrofe otkad postoji. Ratovi, požari, poplave i potresi ga već stoljećima pokušavaju pobijediti, no Zagreb je uvijek uspio savladati sve prepreke koje mu se bacaju pod noge. U ovom članku ćemo pokušati navesti sve što je Zagreb preživio, a i kako je jedan potres ubio poznatog pjesnika Augusta Šenou.

Napad Mongola i potres

Mongoli su napali Zagreb 1242. Grad je bio uništen i zapaljen do temelja, zbog čega se krenula graditi tvrđava Medvedgrad. Gradnju su podupirali Papa Innocent IV, Philip Turje i zagrebački biskup. Nakon gradnje koja je trajala između 1249. i 1254. čuvali su ga slavonski bani. Slavonski ban i pjesnik Janus Pannonius i hrvatski ban Ivan Karlović su obojica umrli unutar zidina dvorca.

Stari grad Medvedgrad – Zagreb

Zadnji vlasnici Medvedgrada je bila obitelj Gregorijanec, koji su ga otkupili 1562. Deset godina kasnije su se zidine još proširile, no 1590. je Medvedgrad potpunio uništio potres. Nakon toga, Medvedgrad biva totalno zapušten. Takav je i ostao, sve do kasnog 20. st. kada je krenio u obnovu.

Mnogobrojni požari

Prvi zapis o nekom velikom požaru datira iz 1624. godine. Udar groma zapalio je drveni krov stolne crkve, a požar se brzo proširio na susjedni biskupski dvor i veći broj kuća. Užasni požari su u Zagrebu pustošili još 1645., 1674., 1706. i 1731. godine. Tek će se nakon toga obustaviti broj požara zbog gradnje kuća od opeke.

Takve prirodne katastrofe su natjerale Zagreb da pokoru daje sv. Florijanu, kako i piše u ovom izvatku iz ondašnjih novina:

»Da Bog očuva grad Zagreb tolikih i tako čestih požara, zavjetovao se grad zaštitniku od požara sv. Florijanu svečanom procesijom i zavjetnom sv. misom. Od davnih vremena vrši grad taj zavjet svake godine na 4. svibnja, te se od toga dana služi svečana zavjetna sveta misa, a onda kreće gornjim gradom svečana procesija. Skrb oko te procesije nosi grad, koji na procesiji i obično zastupa načelnik s gradskim zastupnicima i školska mladež. Procesija izlazi sada sa sv. Otajstvom na južna vrata, kreće Pivarskom, Opatičkom ulicom, te se preko Katarinskog trga i Gospodskom ulicom vraća u crkvu.«

Veliki potres u Zagrebu 1880. godine

Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu bio je jačine 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice. Razorio je brojne zagrebačke zgrade, a među njima i zagrebačku katedralu koja je nakon obnove postala zaštitni znak Zagreba. Puno ljudi se iselilo u druge velike gradove u Europi nakon potresa, dvoje je poginulo, a 29 je teško ozlijeđeno. Materijalna šteta potresa je bila tadašnjih 50 milijuna kruna, što je bila polovica godišnjeg državnog proračuna.

Dok je velik broj građana, koji su imali novaca, otišli u druge gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati kako bi barem neki mogli dočekati zimu pod krovom. Među njima je bio i August Šenoa koji je pomagao unesrećenim ljudima te po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog te upale pluća i komplikacija književnik je umro 1881. godine.

S pozitivnije strane stvari, geofizičar Andrija Mohorovičić, proučavajući potres, dokazao je da se na dubini od pedesetak kilometara naglo mijenja brzina širenja seizmičkih valova. Taj sloj Zemljine kore nazvan je Mohorovičićevim diskontinuitetom i poznat je u svijetu kao Moho-sloj.

Poplava 1964. godine

1964. godine je Zagreb pogodila najveća prirodna katastrofa u njegovoj povijesti. Potkraj listopada nabujale vode rijeke Save izlile su se iz korita i poplavile približno 60 km kvadratnih užeg teritorija grada. Štete su bile astronomske, no srećom nije bilo žrtava. Tek 1971. godine je dovršen sustav novih savskih nasipa i odvodni kanal Sava-Odra-Sava, što nas i dan danas čuva od takvih velikih poplava.

Nadamo se da su vam ove prirodne katastrofe koje je Zagreb doživio dokazale da ovaj grad može preživjeti sve, tako da bez brige i samo naprijed!

Previous articleSjeverna Koreja: što sve ne znamo o ovoj zemlji?
Next articlePizzerija Duksa: Ovdje se jede najbolja pizza u Zagrebu (ali psst!)