Ima nešto u onom osjećaju gledanja u nebeska prostranstva. Čovjek se osjeća tako malen, a u isto vrijeme dio nečega velikog. Tužna je činjenica da više od 60% Europljana živi na teritoriju gdje je vidljivost Mliječne staze nepovratno izgubljena, i taj se udio neprestano povećava. Svjedoci smo rastu gradova i širenju urbanih prostora, gradnji prometne infrastrukture i smanjenju površina prave netaknute divljine. Zapitajte se, kada ste posljednji put doživjeli prirodnu noćnu osvijetljenost, prostor bez javne rasvjete, osvijetljenih reklama i prozora, i jeste li uopće ikada?

Promatranje zvijezda bez svjetlosnog onečišćenja

Onečišćenje o kojem se malo govori je ono svjetlosno, koje najlakše možemo objasniti kao nepotrebno emitiranje svjetlosti u prostor izvan onoga kojeg je potrebno osvijetliti. Svjetlosno onečišćenje ne samo da djeluje nepovoljno na ljudsko zdravlje, već i ugrožava sigurnost u prometu, usmjereno prema nebu nepovoljno djeluje na život ptica, kukaca, šišmiša, nepotrebno troši energiju i ometa promatranje neba.

Hrvatski zaštićeni teritoriji za promatranje zvijezda

Pohvalno je za Hrvatsku da je 2019. godine donijela Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji propisuje načine utvrđivanja najviše dopuštenih vrijednosti rasvjetljavanja, ograničenja i zabrane rasvjetljavanja, uvjete za rekonstrukciju vanjske rasvjete te mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša. Mnogi su gradovi u Hrvatskoj zamijenili javnu rasvjetu s onom ekološkom s 0% emisije prema nebu. Primjer za to je i otok Lastovo koji ima jedno od najtamnijih neba u Europi i svakako veliki potencijal za razvijati novu vrstu turizma u Hrvatskoj. Ako imamo eno-, ciklo-, gastro-, zašto ne bi imali i astro – turizam.

Hrvatska se može pohvaliti sa 10-ak % zaštićenog teritorija: svi znamo za nacionalni park Krka ili park prirode Medvednica, no američka neprofitna međunarodna udruga dodjeljuje kategoriju zaštite baš onako cool imena: Međunarodni park tamnog neba. To su područja iznimne kvalitete prirodnog noćnog neba bez svjetlosnog onečišćenja. Dva su takva parka u Hrvatskoj: Vrani kamen i Petrova gora-Biljeg.

Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen

Međunarodni park tamnog neba Vrani kamen obuhvaća 8000 hektara zapadnog Papuka i uključuje vrhove Vrani kamen (832 mnv), Crni vrh (863 mnv) te najposjećeniji Petrov vrh s obzirom na blizinu Daruvara od samo 9 kilometara te planinarski dom u neposrednoj blizini vrha.

Do planinarskog doma dolazi se iz Daruvara u smjeru istoka, preko Daruvarskih Vinograda.

Međunarodni park tamnog neba Petrova gora – Biljeg

Petrova gora predstavlja jedno od najljepše očuvanih šumskih krajobraza u Hrvatskoj te zbog malog svjetlosnog onečišćenja i jednu od najboljih lokacija za promatranje neba u Hrvatskoj te se nalazi na manje od 1.5 sati vožnje od Zagreba. Najbolja lokacija za promatranje neba je kod Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna na vrhu Velikom Petrovcu. Spomenik partizanskim i civilnim žrtvama 2. svjetskog rada djelo je kipara Vojina Bakića, a sadržavao je muzej, galeriju i knjižnicu, dok je danas oštećen i napušten.

Do spomenika se dolazi iz smjera Karlovca i Vojnića. Iz centra Vojnića prate se oznake za Turistički centar Petrova gora i Lovački dom Muljava. Desetak minuta vožnje nakon Lovačkog doma Muljava stiže se do spomenika.

Mjesto je to na kojem se svake godine organizira PGSP, odnosno Petrova Gora Star Party, obično krajem kolovoza i početkom rujna kada se okupljaju astronomi amateri iz cijele regije, što je odlična prilika za promatranje nebeskih tijela kroz teleskope različitih veličina. Na ovoj se lokaciji također organizira i promatranje perzeida, roja meteora koji je ime dobio prema junaku iz grčke mitologije Perzeju s obzirom da iz toga zviježđa dolaze. Često ih zovemo i suzama Sv. Lovre jer je vrhunac meteorskog pljuska 12. kolovoza vrlo blizu dana sjećanja na Sv. Lovru.

Parkovi tamnog neba vrijednost su za budućnost

Cilj proglašenja parkova tamnog neba je promocija obrazovanja temeljenog na znanosti i astronomiji, u isto vrijeme poboljšavanje energetske učinkovitosti i smanjenja troškova energije korištenjem efikasnije javne rasvjete bez nepotrebnog rasipanja energije u prostor. Sva ova nastojanja stvaraju uvjete za razvoj astroturizma.

Zato što prije, za vedre noći, pozovite voljenu osobu, prijatelja ili cijelo društvo, uzmite dekicu i zaputite se. Ono što ćete sigurno doživjeti su predivni prizori tisuća zvijezda, i zasigurno stvoriti uspomene za pamćenje.

by Tatjana Somer

Travel Advisor – Hrvatska

Posjetite i pretplatite se na naš YouTube kanal.

Uključite se u naše grupe na Fejsu: Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.