Sibir u fotografijama Alexandera Khimushina
Sibir je koljevka raznih plemena i etničkih skupina.
U posljednjih 9 godina, fotograf Alexander Khimushin je putovao svijetom, posjetivši 84 različite zemlje. Prije tri godine, potaknut idejom dokumentiranja udaljenih kultura koje zbog globalizacije polako nestaju, započeo je svoj projekt The World in Faces. Tražeći male skupine etničkih manjina diljem svijeta, Khimushin snima nevjerojatne portrete koji poštuju i ovjekovječuju njihovu kulturu.
Tijekom proteklih 6 mjeseci, Khimushin se uronio u sibirski krajolik, putujući sam 15.000 milja za volanom terenca kako bi pronašao i fotografirao autohtone ljude ove smrznute zemlje. Krećući se od obala Bajkalskog jezera do obale Japanskog mora, posjetio je razna plemena etničkih manjina, od kojih mnoga populacija broji nekoliko desetaka ljudi.
Sibir
Rusija priznaje 40 različitih autohtonih naroda koji žive u Sibiru, od Evenkija, čija je populacija rasprostranjena na različitim lokacijama udaljenim tisućama milja, do gotovo izumrlih Tazija, za koje Khimushin vjeruje da ih je prvi put fotografirao. Khimushin napominje da je većina službenih procjena stanovništva netočna, te da imaju tendenciju da budu više od stvarnosti. Suočavajući se s visokim temperaturama i sve manjim brojem stanovnika, australski fotograf bilježi ponos ovih ljudi na svoju jedinstvenu kulturu.
The World in Faces
Sakha djevojka. Republika Saha, Sibir. Nošenje tradicionalne vjenčane maske. Ljudi Sakha vrlo su ponosni na svoju jedinstvenu kulturu. Žive u najhladnijem području svijeta. Apsolutni svjetski rekord od -96 Fahrenheita zabilježen je u Oymyakonu. Svake zime, najmanje 2 mjeseca temperatura je konstantno ispod -40 Fahrenheita. Prvi snijeg pada početkom listopada, dok je zadnji snijeg prošle godine bio u lipnju. © Alexander Khimushin / Svijet u licima
Nivkhi. Nilokajevski okrug, Habarovsk kraj, obala Ohotskog mora, Sibir. Nivkhi jezik nije povezan ni s jednim jezikom na svijetu. Još uvijek je nepoznato kako su ljudi Nivkhi stigli na Daleki istok, jer lingvistički nisu u srodstvu ni s jednim drugim tungusko-mandžurskim narodom koji nastanjuje Sibir uz rijeku Amur. Dio Nivkhija živi na Sahalinu, drugi gdje Amur ulazi u Ohotsko more. Ostala je mala količina Nivkhija. Službena statistika ne odražava stvarno stanje. Mnogi ‘službeni’ autohtoni ljudi imaju samo neko podrijetlo, ponekad prilično udaljeno, od prvog naroda, samo im je bolje da se registriraju kao manjina, zbog pogodnosti državne potpore. © Alexander Khimushin / Svijet u licima
Starješina Evenkija. Granica Južne Jakutije/Amurske oblasti, Sibir. Lovac, mjesni starješina, bivši stočar, umirovljen prije 2 godine, cijeli život kao nomad proveo je u šatoru čuvajući svoje brojne sobove. U kući se, kaže, jako teško smjestiti i živjeti u selu, jer je to preužurban život i u selu je ‘zagađeno’. © Alexander Khimushin / Svijet u licima
Burjatska djevojka. Republika Burjatija, Sibir. Ljudi Burjata imaju prilično različitu tradicionalnu odjeću ovisno o svom klanu (štap na ruskom). Burjati su etnički Mongoli s vrlo sličnim jezikom i tradicijom. Ponosni su na svoju kulturu i, među rijetkim drugim regijama Rusije, prakticiraju budizam. © Alexander Khimushin / Svijet u licima
Djevojka Dolgan. Republika Saha. Sibir. Rijetki ljudi. Dolgani su najsjevernija etnička manjinska skupina na svijetu koja govori turski jezik. Mali broj živi u vrlo zabačenom području sjeveroistočne Jakutije, a drugi na sjeveru Krasnojačkog kraja, na Tajmirpeninotoku. Ne postoji jedinstvena zajednička teorija o tome kako je nastala manjinska skupina Dolgan. © Alexander Khimushin / Svijet u licima
Sakha djevojka. Republika Saha, Sibir. Ljudi Sakha su jedinstveni, govore jezikom koji pripada turskoj skupini, a ipak su šamanisti, a ne muslimani. Njihova kultura vezana je za konje, a Evenki za sobove. © Alexander Khimushin / Svijet u licima
Udege. Primorski kraj, Daleki istok, Sibir. Vrlo rijetki ljudi, koji žive u gustoj tajgi, duž rijeke Bikin – ruske Amazone. Ussuri tigrovi žive u grmlju i često su posjetitelji svog sela, ponekad ubijajući pse u svojim dvorištima. Do sada većina Udegea skuplja i prodaje korijen ginsenga za život, kao i med. Udege prvenstveno žive u dva sela koja su stotinjak kilometara jedno od drugog. © Alexander Khimushin / Svijet u licima
Preneseno iz Mymodernmet.com
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
