Za one koji vole planinski hlad umjesto vrućih plaža.

Bistri slapovi, malene špilje, nalazišta rijetkih biljnih vrsta i čudesni vidikovci, vaša su najdraži ambijent od kojeg ni ljeti ne odustajete? Ukoliko vam sve od nabrojanog odgovara, donosimo vodič za top 7 prirodnih atrakcija Slavonije stoga krenimo prema Papuku i okolici.

Od 23.travnja 1999 godine Papuk je zaštićen kao park prirode zbog izrazito velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Zaštićeno područje obuhvaća površinu od 336 km2.
Godine 2007., Papuk biva upisan na kartu europe i svijeta  kao prvi geopark u Hrvatskoj (Asocijacija europskih parkova). U ovom biseru raznolikosti, pronađeno je više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene.

Papuk je najviši vrh istoimene hrvatske planine Papuk. Visok je 953 m/nv, a s vrha se pruža jedinstven pogled na slavonsko gorje i Zlatnu dolinu. Na ruti planinarskom stazom vodič nije potreban.

Jankovac – zaštićena park šuma

Svježina  gorskih dolina sa bistrim potocima i hladovinom ukazat će vam se kroz predjele Jankovca. Jankovac je jedna od najljepših gorskih dolina u Hrvatskoj. Smještena je na sjevernim obroncima Papuka na visini od 475 m. Bogata je hladnim izvorima i bistrim potocima, a okružena stoljetnim bukvama slavonske šume. Puna svježine i romantike uvijek je bila privlačna svakom ljubitelju prirode, planine i mira.

Sekulinačke planine – lokalitet za odvažne

Ovaj rezervat šumske vegetacije nalazi se u teško pristupačnom dijelu Papuka na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara. Oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena je 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije na površini od 8 hektara. Lokalitet je poseban i vrijedan istraživanja.

Lisičine arboretum  

Arboretum Lisičine nalazi se u selu Lisičine, općina Voćin, usred planine Papuk.  Bogat je raznoraznim vrstama drveća i grmlja, kako onih koji su bili domaće vrste u Hrvatskoj, tako i vrstama podrijetlom iz krajeva diljem Europe, Azije i Amerike. Uživajte u posebnim bojama cvijeća i hladovine ovog jedinstvenog arboretuma.

Crni vrh i Vrani kamen

Crni vrh je najviši vrh zapadnog Papuka, 865 m/nv. Nalazi se na središnjem dijelu dugačke kose koja se od Vranog kamena proteže prema Voćinu. Dalje planinarskim putem prema Daruvaru dolazi se i do geološke formacije nazvane Vrani kamen.

Vrh je kamenit, posve drukčiji od drugih vrhova u Slavoniji. Na vrhu je HPD Petrov vrh postavio jednostavan maleni metalni kontejner koji služi kao planinarsko sklonište. Ljubitelji planinarenja uživat će u jednoj od najljepših dionica Slavonskog planinarskog puta.

Kamengrad

Kamengrad je srednjovjekovna utvrda pod vrhom Papuka, na visini 640 m, a prostire se na površini od 1 hektara. Gradila ga je domaća vlastela, u vremenu od 14. do 16. stoljeća.

Godine 1536. Turci osvajaju Kamengrad i više od 150 godina drže ga u svom vlasništvu. Zbog  položaja imao je važan vojnostrateški značaj. Zadnjih 300-tinjak godina, grad je napušten i u fazi je prirodne destrukcije. Utjecaj atmosfere, biljni i životinjski svijet devastiraju zidine, kamenje se osipa… Ipak, radi se o lijepom i zanimljivom lokalitetu.

Za Kamengrad su vezane i brojne legende, a najzanimljivija je ona o skrivenom zlatu. Poslije oslobođenja od Turaka, po okolnim selima se pričalo da je u podrumima pod Kamengradom sakriveno zlato. Jedan se hrabri čovjek odvažio i zašao u podrume, te spazio zmiju sa krunom na glavi, kako leži na dukatima. Ustrašio se, zagrabio tek nešto malo dukata sa hrpe i pobjegao u obližnje selo.

 Vražji mlin

Poseban je ovo kanjon s kaskadnim slapovima, gdje se potok Krajčinovica ulijeva u Paleški jarak. Ljepote prirodnih formacija ostaviti će vas bez daha a krajolik nudi brojna osvježenja i iznenađenja.

Sekulinačke planine i dva hrasta
Poseban rezervat Sekulinačke planine, su šumska vegetacija koju čine prašume bukve i jele a zaštićene su kao poseban šumski rezervat 1966. godine prostirući se na površini od 11 hektara.

Nalaze se u teško pristupačnom dijelu Papuka na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara. Smatra se da su „planine“ stare oko 150 godina i od posebnog su interesa za istinske zaljubljenike prirode. Posebnost je i ta što su takve šumske oaze prašumskog tipa vrlo rijetke i na Papuku. Divovi Papuka,  hrastovi, stari preko 400 godina, najstariji su živi organizami Slavonije.

Inače na ovom području može se pronaći Catinella olivacea, veoma rijetka vrsta gljive a Sekulinačke planine postale su tako jedina šuma u Hrvatskoj gdje je ta vrsta pronađena.

Travel Advisor – putovanja

Pogledajte naš YouTube kanal.

izvor: hotspots.net.hr