Travel AdvisorTravel Advisor

Nekoliko razloga zašto je Samobor super ideja za vikend izlet

Samobor je jedan od onih gradova u koji ćete se nakon prvog posjeta neprestano vraćati. Zato pazite kada pijete iz česme na trgu, jer legenda kaže da svatko tko popije iz nje će se opet vratiti u Samobor. Ali i bez legendi je lako shvatiti zašto bi tu netko došao iznova.

Usput preporučamo posjet i ovim dvorcima oko Zagreba.

Samobor ima brdo toga za ponuditi, od romantičnih šetnji do kulturnih punktova i poznate samoborske kremšnite. U Samobor vrijedi ići samo radi nje (preporučamo da si ponesete i kući ili ćete se vratiti odmah sljedeći dan), ali ona nije sve što Samobor nudi. Istina je daleko od toga, a mi ćemo vam pokazati i zašto tako mislimo. Pa ajmo vidjeti što to krije hrvatska Venecija!

Ivan Tibor Grujić

Što nudi Samobor?

Gastronomska čuda

Nakon putovanja do Samobora, bilo bi dobro da se odmorimo od puta uz malo hedonizma. Kakvog hedonizma, pitate se? Pa onog najboljeg, naravno – gastronomskog. I dobro da smo u Samoboru jer tu toga ne nedostaje. Cijeli grad odiše primamljivim mirisima kremšnite, češnofke, bermeta, kotleta i svakojake druge divne hrane. No, mi ćemo ipak odvojiti tri (po nama) najbolja jela koja morate probati.

Kremšnita

Ova “kraljica svih kolača”, kako joj se tepa u Samoboru, je s razlogom najpoznatiji proizvod ovog gradića. I kako neće? Tko može odoljeti toj laganoj žućkastoj kremi od koje rastu zazubice i laganom prhkom tijestu koja daje taj zadovoljavajući hrsk? Nitko, eto tko. I svatko tko kaže da može, laže. To je provjerena informacija. Zato pazite, kad ju krenete jesti, vrlo je teško stati.

Najpoznatija kremšnita je najvjerojatnije iz kavane Livadić koja se nalazi u samom centru Samobora, tako da preporučamo da svoju gastronomsku turu započnete tamo.

Ivan Tibor Grujić & Marivo
Samoborski bermet i muštarda

Uz kremšnitu (ali, realno, i bilo što drugo) odlično ide bermet. Bermet je kao profinjeni aperitiv neizostavan dio samoborske gastronomske tradicije. Dobro ide uz hranu, ali i kao piće za opuštanje uz društvo.

Bermet je rađen od crvenog vina i odabranih voća i trava, no svaka obitelj doda neki svoj specifični šarm. Tako da ćete u jednom dijelu Samobora piti malo gorču, a u drugom malo slađu sortu. No, iako su drugačije, sve su jednako dobre.

Ivan Tibor Grujić & Marivo
Rudarska greblica

Ovaj tanki kolač je nekoć bio proizvod siromašnih ruku rudara koji su htjeli sa svojom ograničenom količinom sastojaka stvoriti nešto kompleksno i ukusno. I mi, kao i mnogi drugi, mislimo da su u potpunosti uspjeli.

Ti ograničeni sastojci o kojima pričamo su tradicionalno sir i orasi ili sir i zelenje (špinat, blitva ili kopriva), ali se tako divno zaokruže u ovom kolaču. Upravo toliko divno da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom.

Samo zamisli da napraviš tako dobar ručak da se prozove nematerijalnim kulturnim dobrom. Probajte i sami s ovim receptom.

Ivan Tibor Grujić & Marivo

Anindol

Sad kad ste se dobro najeli, vrijeme je da srežemo koju kaloriju laganom šetnjom kroz predivni Anindol. Samo par koraka od živog centra grada vas dijeli od idilične hladovine šumovitog brda Tepec. Ispod krošnji drveća ćete naći brojna djela umjetnosti i strukture, od kojih se naročito izdvaja samoborska kalvarija.

Kalvarija se sastoji od 13 postaja Križnog puta Isusa Krista na kojima se nalaze skulpture rađene od umjetnog kamena. Tako da ćete tamo osim mentalnog, moći naći i duhovni mir.

Ivan Tibor Grujić

Šumskim stazama Anindola šetali su i inspiraciju hvatali književnici poput Šenoe, Matoša, Vraza i Preradovića, a tu je nastala i poznata pjesma Marka Vukasovića “Kod kapele svete Ane”.

Ponos i ukras Samobora i danas živi, a posebno u dan Aninovskog proštenja kad Anindol podsjeća na vremena tako romantično ocrtana u kultnom hrvatskom filmu Kreše Golika “Tko pjeva zlo ne misli” kojeg je dio snimljen upravo u Anin-perivoju.

A ova šetnja nas vodi dalje prema Starom gradu Samobor.

Lokacija: Tepec ul., 10430, Samobor

Stari grad Samobor 

U odnosu na druge, ovaj dvorac je poseban na svoj način. Od 1268., pa sve do nedavno je ovo mjesto bilo u rukama brojnih različitih obitelji. Prije je bujalo životom, a sada je ostao samo jedan divan spomenik razornom zubu vremena.

Malo povijesti

Brojni su plemići i kraljevi kroz stoljeća bili gospodari Samobor-grada, od češkog kralja Otokara koji ga je izgradio 1268., pa sve do Arpadovića, Frankopana, Erdodyja, Matije Korvina i brojnih drugih plavokrvnih stvorova. Kako su se mijenjali vlasnici, tako se i mijenjao dvorac.

Davor Đopar

Od početnog romaničko-gotičkog burga s velikom kulom, vremenom je zadobio kasnogotičko-renesansne oblike da bi na krajem 17. i početkom 18. stoljeća postao barokizirani dvorac. No, sve promjene koje su se odvijale na dvorcu nisu mijenjale činjenicu da su skoro svi vlasnici bili u sukobu sa stanovnicima Samobora. O tome svjedoči i sudski proces koji je, simpatično za hrvatski sudski sustav, trajao od konca 15. stoljeća, pa sve do 1769. godine.

Naime, Samobor je kao slobodno trgovište bio izvan dohvata vlasnika Starog grada koji su sebe stavljali za vlasnike i trgovišta. Knjiga koja evidentira ovaj višestoljetni sudski proces se danas može vidjeti u Samoborskom muzeju.

Što danas?

Na kraju je, 1902. godine, Stari grad završio u vlasništvu Samobora za 5293 krune. Od tada se pokušava obnoviti, ali nijedan pokušaj nije urodio plodom. No, možda i bolje, jer dvorac u ovoj formi ima neku magiju koju možda ne bi imao da nije u ovom stanju. U njemu biva neki duh vremena, krije se među zidinama i pliva među okolnim drvećima. Zaista mjesto s posebnom energijom. E da, i ako niste znali, ovdje je Jackie Chan umalo umro snimajući Božji oklop.

Virtualnu šetnju kroz dvorac možete iskusiti ovdje.
Više o dvorcu možete potražiti ovdje.

Informacije:
Utvrda se nalazi u šumi na ovim koordinatama. (45°47’56.1″N 15°41’53.2″E)

Samoborski muzej

Ako ste se naplaninarili, možda je vrijeme da posjetite Samoborski muzej. U njemu ćete vidjeti puno o samoborskom kraju; uključujući etnografske, geološke zbirke i mnoge druge.

Geološka zbirka sadrži fosilno blago koje dočarava nekadašnje pomorje i kopno tog kraja, a etnografska zbirka je smještena u objektu služinske kuće. Kroz ove dvije, a i druge zbirke, ćete stvarno proživjeti i dočarati si povijest ovog kraja.

Kontaktirali smo muzej i pitali što izdvajaju kao “must-see”:

“Muzej svake godine početkom ožujka organizira kulturno povijesnu manifestaciju Bitka kod Samobora 1441. Sama Bitka jedno je od najposjećenijih događanja u Zagrebačkoj županiji.

Svaki posjetitelj može razgledati zanimljiv stalni postav, među kojima se nalazi: povelja Bele IV. Iz 1242. godine, izlošci staklenih predmeta iz staklarne Osredek, glasovir Ferde Livadića na kojem je koncertirao Franz Liszt, etno kućicu koja prikazuje život u okolici Samobora s početka 20. stoljeća te mnoge druge zanimljive eksponate.”

Ovaj muzej možete posjetiti i virtualno klikom ovdje!

Informacije:

Adresa: Livadićeva 7, 10430 Samobor
Radno vrijeme: Utorak, srijeda i petak (08:00-16:00), četvrtak (08:00-19:00), subota i nedjelja (10:00-18:00)
Cijene ulaznica: Odrasli 20 kuna, studenti i umirovljenici 15 kuna, obiteljska (3-5 osoba) 40 kuna.
Web stranica: https://www.samobor.hr/muzej

Trenutačno su dozvoljene jedino individualne i obiteljske posjete uz prethodnu najavu porukom na njihovu Facebook stranicu ili na broj 01/3361014.

Grgosova špilja

Grgosova špilja je jedna od najpoznatijih prirodnih znamenitosti Samobora. Radi se o jednoj od najljepših špilja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a zbog bogatog špiljskog nakita proglašena je i zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.

Ivan Tibor Grujić

Stalagmiti u Grgosovoj špilji ukazuju da je špilja relativno stara, dok tanki stalaktiti sa stropa špilje pokazuju da je još uvijek aktivna u stvaranju novih oblika. Samo treba biti strpljiv kojih desetak tisuća godina da se ti oblici uoče, a vrijeme se može prikratiti u obližnjoj gostionici Kod špilje gdje možete dogovoriti i vodiča za obilazak špilje.

Ulazak u špilju se naplaćuje 25 kuna za odrasle, a za djecu je 15 kuna.

Kontakt:
Web: Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije

Adresa: 151. samoborske brigada HV 1, 10430 Samobor
Tel: +385(0)16111-552
Mail: info@zeleni-prsten.hr

Kraj

Ovo nije sve što Samobor nudi; među njegovim vijugavim uličicama i šumskim kaskadama se krije još štošta!

No, htjeli smo vam pružiti priliku da i sami otkrijete što se sve tamo da naći. Preporučamo da već sljedeći vikend odete na osvajanje Starog grada i slasnih kremšnita jer sigurno nećete požaliti. Štoviše, požalit ćete ako ne odete!

Ovaj tekst je napisan u suradnji s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije. 

Previous articleIstražiti Cres: još nekoliko razloga za to
Next articleU Švicarskoj je predložena mjera karantene za putnike iz Hrvatske