Nekada smo na putovanje odlazili s nekoliko fotografija iz vodiča, adresom hotela i možda preporukom prijatelja koji je ondje već bio. Danas prije polaska znamo gdje ćemo popiti kavu, s kojeg ćemo mjesta gledati zalazak sunca i na kojem ćemo uglu napraviti fotografiju za Instagram. Često znamo čak i kako bi ta fotografija trebala izgledati.
Nikada nismo imali više mogućnosti za otkrivanje svijeta, a istodobno se čini da sve češće završavamo na istim mjestima. Isti gradovi, iste četvrti, isti restorani, iste plaže i iste fotografije. Društvene mreže trebale su nam pokazati koliko je svijet velik, a algoritmi su nam na kraju pokazali nekoliko mjesta koja milijuni ljudi žele vidjeti.
Od turističkog vodiča do algoritma
Prije društvenih mreža izbor mjesta koja ćemo posjetiti uglavnom je ovisio o vodičima, preporukama prijatelja i turističkim kampanjama. Danas inspiraciju često dobivamo usput, dok zapravo uopće ne tražimo ideju za putovanje.
Dovoljno je nekoliko puta pogledati video o skrivenoj plaži, šarmantnom europskom gradiću ili restoranu s pogledom na grad i odjednom se isto mjesto počinje pojavljivati u našem sadržaju iznova. Što ga više ljudi gleda, algoritam ga češće preporučuje, a što ga češće vidimo, veća je vjerojatnost da ćemo ga poželjeti posjetiti. Tako nastaje svojevrsna petlja: gledamo ono što je popularno, popularno mjesto gledamo još više, a zatim ga i sami želimo posjetiti.
Na prvi pogled čini se da nam internet nudi beskonačan broj mogućnosti. U stvarnosti, algoritmi vrlo brzo nauče što nam se sviđa i počinju nam nuditi još sadržaja koji je tome sličan. Ako nekoliko puta pogledamo videe o putovanju u Italiju, vrlo ćemo brzo dobiti još Italije. Ako nas privuku fotografije grčkih otoka, dobit ćemo još grčkih otoka. Ako stanemo na videu o nekom „skrivenom dragulju”, uskoro ćemo otkriti da taj dragulj više nije osobito skriven.
„Skriveno mjesto” koje više nije skriveno
Upravo je izraz „skriveni dragulj” postao jedan od najvećih paradoksa suvremenog turizma. Mjesto se na društvenim mrežama predstavlja kao nešto što još nije otkrila masa turista, a zatim ga milijuni ljudi vide u svojim feedovima. Ono što je trebalo biti tajna postaje sljedeća velika turistička atrakcija.
To ne znači da društvene mreže nužno uništavaju svako lijepo mjesto koje postane popularno. Problem nastaje kada veliki broj ljudi u vrlo kratkom razdoblju poželi isto iskustvo. Plaža koja je nekada bila mirno mjesto za kupanje može postati lokacija na kojoj ljudi čekaju red za fotografiju. Mali restoran može dobiti toliko pozornosti da rezervacije postanu gotovo obavezne. Četvrt koju su putnici otkrili zbog njezine autentičnosti može se s vremenom početi prilagođavati upravo tim novim posjetiteljima.
I tu dolazimo do zanimljivog pitanja: jesmo li zaista pronašli nešto posebno ili smo samo pronašli ono što nam je internet rekao da je posebno?
Zašto nam je toliko važna ista fotografija?
Dio odgovora leži u tome što putovanja više nisu samo iskustvo koje doživljavamo, nego i iskustvo koje pokazujemo drugima. Fotografija s putovanja danas može biti svojevrsni dokaz da smo bili na određenom mjestu. Eiffelov toranj, Santorini, Dolomiti, Times Square ili neko malo poznato mjesto koje je upravo postalo viralno, ponekad kao da postoji nepisani popis kadrova koje treba „odraditi” kako bismo mogli reći da smo zaista bili ondje.
Zato nije neobično da na putovanju tražimo upravo onu lokaciju koju smo već vidjeli stotinu puta na internetu. Znamo gdje treba stati. Znamo u kojem smjeru usmjeriti kameru. Znamo kako bi fotografija trebala izgledati. I upravo je u tome paradoks: što više fotografija nekog mjesta vidimo prije putovanja, to manje prostora ostaje za vlastito otkrivanje tog mjesta.
Kada već znamo kako izgleda najpoznatiji pogled, možda ga na putovanju više ni ne gledamo kao nešto novo. Samo pokušavamo napraviti svoju verziju iste fotografije.
FOMO ne postoji samo na društvenim mrežama
Postoji još jedan razlog zbog kojeg svi ponekad završimo na istim mjestima: strah da ćemo nešto propustiti. Ako su svi prijatelji bili u nekom gradu, ako se određeni restoran neprestano pojavljuje na TikToku ili ako se neka atrakcija opisuje kao „must see”, lako je zaključiti da ćemo pogriješiti ako je preskočimo. To je turistički oblik FOMO-a (Fear of Missing Out), odnosno straha od propuštanja.
Problem je u tome što tuđi itinerar ne mora odgovarati nama. Netko može obožavati muzeje, dok će drugoj osobi tri sata provedena u muzeju biti najdosadniji dio putovanja. Nekome je san provesti cijeli dan na poznatoj plaži, dok će drugi radije iznajmiti automobil i otići u malo mjesto udaljeno od turističkih ruta. I jedno i drugo je potpuno legitimno. Putovanje ne mora biti dobro zato što ga je preporučilo milijun ljudi.
Je li popularno uvijek isto što i dobro?
Naravno da nije. Neka mjesta postaju popularna upravo zato što zaista nude iznimno iskustvo. Problem je u tome što popularnost sama po sebi više nije dovoljan pokazatelj kvalitete. Broj pregleda, lajkova i pratitelja ne govori nam hoćemo li se mi ondje dobro provesti. Pritom društvene mreže imaju još jednu karakteristiku: najčešće nam pokazuju trenutke, a ne cijelo iskustvo.
Na fotografiji vidimo prekrasan pogled, ali ne vidimo red ljudi koji stoji nekoliko metara iza fotografa. Vidimo stol s kavom i savršenim pogledom na grad, ali ne vidimo da je za taj stol potrebno čekati pola sata. Vidimo mirnu plažu, ali ne znamo da je fotografija snimljena rano ujutro prije dolaska većine posjetitelja. To ne znači da je ono što gledamo lažno. Samo znači da je to jedan trenutak, a ne cijela priča.
Ipak, algoritmi nisu jedini krivac
Bilo bi jednostavno za sve okriviti Instagram, TikTok i algoritme, ali stvar je ipak nešto složenija. Ljudi su oduvijek željeli vidjeti ono što smatraju lijepim, važnim ili poznatim. Turistički vodiči desetljećima preporučuju iste znamenitosti, a razglednice su generacijama prikazivale iste prepoznatljive motive. Razlika je u brzini.
Društvene mreže mogu učiniti da se preporuka koja bi se nekada širila godinama danas proširi među milijunima ljudi u nekoliko dana. Jedan viralni video može pretvoriti relativno nepoznatu lokaciju u mjesto koje odjednom svi žele posjetiti. Osim toga, putovanja su danas dostupnija velikom broju ljudi. Jeftiniji letovi, jednostavnije rezervacije i mogućnost rada na daljinu otvorili su vrata putovanjima koja su nekada bila puno teže dostupna. Dakle, nije problem u tome što ljudi žele ista mjesta. Problem je kada veliki broj ljudi istodobno želi isto iskustvo na istom prostoru.
Možemo li ponovno putovati po svome?
Možemo i ne treba nam za to nikakva posebna aplikacija. Dovoljno je prije putovanja pogledati preporuke na društvenim mrežama, a zatim ih svjesno nadopuniti vlastitim istraživanjem. Umjesto da pitate „što moram vidjeti?”, pokušajte pitati „što bih ja ovdje volio raditi?”
Ako volite hranu, istražite lokalne tržnice i kvartovske restorane. Ako volite arhitekturu, pogledajte kako je grad nastajao i koje se zgrade nalaze izvan glavnih turističkih ruta. Ako vam je najdraže šetati, ostavite nekoliko sati bez plana i jednostavno krenite. Možda ćete pritom završiti na mjestu koje nema savršenu fotografiju na Instagramu i možda upravo zato bude zanimljivije.
Najbolje putovanje možda nije ono koje možemo pokazati drugima
U konačnici, nije problem u tome što želimo vidjeti Eiffelov toranj, prošetati Santorinijem ili fotografirati se na nekoj viralnoj lokaciji. Neke su atrakcije popularne s dobrim razlogom i nema ničeg lošeg u tome da ih želimo vidjeti vlastitim očima. Pitanje je samo jesmo li ih odabrali zato što ih zaista želimo vidjeti ili zato što smo ih toliko puta vidjeli kod drugih da nam se čini kako ih jednostavno moramo posjetiti.
Putovanje bi ipak trebalo biti nešto više od skupljanja lokacija i fotografija. Možda ćemo se s nekog putovanja vratiti bez savršene fotografije, ali s malim restoranom kojeg se i mjesecima poslije sjećamo, slučajnim razgovorom s lokalcem, ulicom kojom smo zalutali ili mjestom na kojem smo jednostavno odlučili ostati malo duže. Takve trenutke algoritam možda neće prepoznati, a
li upravo bi oni mogli biti ono zbog čega ćemo neko putovanje pamtiti.
Autor naslovne fotografije: © Timur Garifov from Unsplash
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
