Od Venecije i Barcelone do Mallorce i Santorinija: mjesta koja su postala žrtve vlastite popularnosti i sada traže ravnotežu između turizma, prirode i života lokalnog stanovništva
Turizam je desetljećima bio jedan od najvećih simbola razvoja i otvorenosti svijeta. Putovanja su postala dostupnija nego ikad, a mjesta koja su nekada bila poznata samo malom broju ljudi danas su nezaobilazne točke na kartama milijuna putnika. No, posljednjih godina sve se češće postavlja pitanje: može li neka destinacija postati previše popularna?
Na to pitanje ovih je dana ponovno upozorila i Mallorca, jedan od najpoznatijih europskih otoka. U glavnom gradu Palma de Mallorci održani su veliki prosvjedi protiv posljedica masovnog turizma, u kojima su stanovnici upozoravali na probleme poput rasta cijena nekretnina, nedostatka dostupnog stanovanja i pritiska koji velik broj posjetitelja stvara na svakodnevni život lokalne zajednice. Na prosvjedu održanom krajem srpnja sudjelovalo je, prema policijskim procjenama, oko 25 tisuća ljudi, dok su organizatori navodili znatno veći broj sudionika.
Iako se Mallorca desetljećima razvijala zahvaljujući turizmu i milijunima posjetitelja koji svake godine dolaze uživati u njezinim plažama, prirodi i kulturnoj baštini, dio stanovnika smatra da je sada potrebno pronaći novu ravnotežu. Poruka prosvjednika nije bila jednostavno usmjerena protiv turista, već protiv modela turizma za koji smatraju da previše opterećuje otok i otežava život lokalnom stanovništvu.
Upravo se u toj raspravi krije srž pojma overtourism ili prekomjerni turizam, situacije u kojoj broj posjetitelja postane toliko velik da počinje negativno utjecati na prostor koji ih privlači.
Nikada u povijesti putovanja nisu bila jednostavnija
Jeftiniji letovi, društvene mreže i dostupnost informacija omogućili su ljudima da istražuju svijet više nego ikada prije. Fotografija savršene plaže, skrivenog sela ili povijesne ulice često je dovoljna da neko mjesto u kratkom vremenu postane globalni hit. Ali iza popularnosti često dolazi i druga strana priče.
Velik broj turista može donijeti gospodarski rast, nova radna mjesta i mogućnost očuvanja kulturne baštine. Međutim, kada broj posjetitelja premaši kapacitete destinacije, mogu se pojaviti problemi: od gužvi i opterećene infrastrukture do rasta troškova života, promjene karaktera gradova i ugrožavanja prirodnih područja.
Zbog toga se danas sve više govori o potrebi za drugačijim načinom putovanja. Ne o prestanku istraživanja svijeta, nego o pronalaženju načina da najljepša mjesta ostanu ugodna i za one koji u njima žive i za one koji ih tek žele posjetiti.
Što je zapravo overtourism?
Overtourism nije jednostavno situacija u kojoj neko mjesto ima mnogo turista. Popularne destinacije oduvijek su privlačile posjetitelje, a brojni gradovi svoj identitet grade upravo na turizmu. Problem nastaje kada broj ljudi postane toliko velik da svakodnevni život lokalnog stanovništva postane otežan, priroda počne trpjeti, a posjetitelji više ne dobivaju iskustvo koje su očekivali.
Najčešći znakovi prekomjernog turizma su velike gužve na ulicama i znamenitostima, rast cijena nekretnina i najma, povećana količina otpada, opterećenje javnog prijevoza i infrastrukture te gubitak autentičnosti mjesta. Primjerice, stanovnici povijesnih središta nekih europskih gradova sve češće upozoravaju da njihovi kvartovi više nisu prvenstveno mjesta za život, nego kulisa za kratkotrajne posjete.
Ipak, važno je naglasiti da rješenje nije prestanak putovanja. Cilj je pronaći način na koji će turizam koristiti i posjetiteljima i ljudima koji na tim mjestima žive.
Venecija između romantike, milijuna turista i potrebe za promjenom
Malo je gradova na svijetu koji su toliko prepoznatljivi kao Venecija. Kanali, gondole, mostovi i povijesne palače stoljećima privlače putnike iz svih krajeva svijeta. No upravo je nevjerojatna popularnost postala jedan od najvećih izazova ovog talijanskog grada. Venecija se suočila s problemima poput velikog broja jednodnevnih posjetitelja, opterećenja infrastrukture i pritiska na svakodnevni život stanovnika povijesne jezgre. Poseban problem predstavljaju kruzeri koji su godinama dovodili velik broj turista u kratkom vremenu. Zbog zabrinutosti za očuvanje osjetljivog ekosustava lagune i kulturne baštine, uvedene su različite mjere kojima se pokušava bolje upravljati turističkim tokovima.
Venecija danas pokušava pronaći ravnotežu između otvorenosti prema svijetu i potrebe da sačuva svoj jedinstveni karakter. Jer grad koji je postao simbol romantike upravo zbog svoje posebnosti mora pronaći način da ta posebnost ne nestane pod pritiskom vlastite popularnosti.
Barcelona: Kada turizam počne mijenjati svakodnevni život grada
Barcelona je grad koji ima gotovo sve: arhitekturu Antonija Gaudíja, plaže, bogatu gastronomiju, živahne četvrti i atmosferu koja privlači milijune posjetitelja. Posljednjih se godina grad suočava s raspravama o tome koliko turizma može podnijeti. Posebno se ističe problem stanovanja jer povećanje broja turističkih smještaja može utjecati na dostupnost stanova za lokalno stanovništvo i povećanje cijena najma.
Stanovnici pojedinih četvrti upozoravali su i na promjenu karaktera svojih ulica. Trgovine namijenjene svakodnevnim potrebama zamjenjuju suvenirnice i sadržaji usmjereni prvenstveno turistima, dok tradicionalni način života postupno nestaje. Barcelona zbog toga pokušava pronaći model u kojem turizam ostaje važan dio gospodarstva, ali ne na štetu ljudi koji grad nazivaju svojim domom.
Santorini: Otok zalazaka sunca koji se našao pod pritiskom vlastite ljepote
Santorini je jedna od najfotografiranijih destinacija na svijetu. Bijele kuće s plavim krovovima, vulkanski krajolik i spektakularni zalasci sunca pretvorili su ovaj grčki otok u simbol romantičnog putovanja. Međutim, upravo je ta popularnost donijela i određene izazove. Tijekom ljetnih mjeseci broj posjetitelja višestruko premašuje broj stalnih stanovnika, što stvara pritisak na promet, vodne resurse i lokalnu infrastrukturu.
Poseban izazov predstavljaju veliki brodovi za kružna putovanja koji u kratkom vremenu mogu dovesti tisuće ljudi. Zbog toga se posljednjih godina sve više govori o potrebi boljeg upravljanja brojem posjetitelja. Santorini je primjer destinacije koja ne želi izgubiti ono zbog čega je postala poznata. Ljepota otoka nije samo u fotografiji koju ćemo objaviti na društvenim mrežama, nego u krajoliku i načinu života koji treba sačuvati.
Maya Bay je morala napraviti pauzu od turizma
Neke destinacije najbolje pokazuju koliko snažan može biti utjecaj turizma na prirodu. Jedan od najpoznatijih primjera je Maya Bay na tajlandskom otoku Phi Phi Leh, plaža koju je proslavio film “The Beach” s Leonardom DiCaprijem. Nakon što je film privukao globalnu pažnju, broj posjetitelja naglo je porastao. Svakodnevni dolazak velikog broja turista počeo je ugrožavati osjetljivi morski ekosustav, posebno koraljne grebene.
Zbog toga je Maya Bay 2018. godine zatvorena za posjetitelje kako bi se priroda mogla oporaviti. Nakon ponovnog otvaranja uvedena su stroža pravila, uključujući ograničenja broja posjetitelja i zabranu kupanja na određenim područjima. Ovaj primjer pokazuje da ponekad najbolji način da sačuvamo neko mjesto jest dati mu vremena da se odmori.
Mount Everest: Kada i najviša planina svijeta postane preopterećena
Mount Everest desetljećima predstavlja jedan od najvećih izazova za avanturiste iz cijelog svijeta. Osvojiti najviši vrh planeta za mnoge je životni san. Posljednjih godina sve se više govori o problemu velikog broja penjača tijekom kratke sezone uspona. Velika koncentracija ljudi na planini donosi sigurnosne izazove, ali i ekološke probleme povezane s otpadom.
Everest pokazuje da overtourism nije problem koji postoji samo u gradovima i na plažama. Čak i najudaljeniji dijelovi planeta mogu osjetiti posljedice velike želje ljudi da ih posjete.
Kako putovati odgovornije?
Dobra vijest je da svaki putnik može pridonijeti drugačijem načinu putovanja. Odgovorni turizam ne znači odreći se putovanja, nego donositi promišljenije odluke. To može značiti posjetiti destinacije izvan glavne sezone, birati manje poznata mjesta umjesto uvijek istih atrakcija, poštovati lokalnu kulturu i običaje te koristiti lokalne restorane, trgovine i usluge.
Ponekad je najljepše iskustvo upravo ono koje nije pronađeno na prvoj stranici tražilice. Mali obalni grad umjesto najpoznatijeg otoka, lokalna tržnica umjesto turističkog restorana ili šetnja mirnijom ulicom umjesto najpopularnije lokacije za fotografiranje mogu donijeti puno autentičniji doživljaj.
Budućnost putovanja nije u tome da prestanemo istraživati svijet
Turizam je jedan od najljepših načina upoznavanja drugih kultura i širenja vlastitih vidika. Problem nije u tome što ljudi žele putovati, upravo suprotno, ta želja dio je ljudske znatiželje koja nas stoljećima vodi prema novim mjestima.
Pravi izazov bit će pronaći način da najljepše destinacije svijeta ostanu dostupne, ali i očuvane. Jer cilj putovanja ne bi trebao biti samo vidjeti što više mjesta, nego ih doživjeti na način koji će omogućiti da ih i buduće generacije mogu upoznati.
Autor naslovne fotografije: © Elizeu Dias from Unsplash
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
