Putovanje u vlastito kulturološko podrijetlo
Putovanje u Rim i Atenu sam svjesno izabrala 2018. godine jer mislim da ne smijemo zaboraviti naše kulturološko podrijetlo. Ono je temelj našeg postojanja, kako svakog pojedinca tako i društva u cjelini. Poznavanje naše prošlosti nam pomaže shvatiti našu sadašnjost i budućnost. Upravo Europa ( a i Amerika koju je povijesno uglavnom formirala
Europa) bi se trebala povezati sa svojim kulturološkim korijenima. Europsko kulturološko podrijetlo počiva prvenstveno na dva stupa: Rimu i Ateni koji predstavljaju rimske i grčke civilizacije. Kulturološko podrijetlo je bitno za sve nas.
Rim
Rimljane karakterizira red, organizacija, vojna i politička moć i formalizam koji se
može pratiti od latinske epigrafije, koja je općenito vrlo stereotipna. Kroz to se
izražava praktični, realni i snažni rimski karakter. Rimljani su kao neumorni ratnici
zahvaljujući svojoj profesionalnoj i discipliniranoj vojsci, ali i uporabi željeza, stvorili
vojnu nadmoć na cijelom Mediteranu. Uvijek su svoje vojne pobjede znali iskoristiti
u svoju korist, uspjeli su stvoriti ogromno carstvo i PAX ROMANA, poznati rimski
mir, i ograničili Mediteran na MARE NOSTRUM. Rimljani su bili jako inspirirani
Grcima na polju mitologije, književnosti, kazališta, epske i lirske poezije, stavljajući
komediju ispred tragedije. Njihovi su govornici gotovo nadmašili Grke, češće se
sjećamo npr. Cicerona ili Julija Cezara nego Demostena…
Usvojili su čak i grčki kult mijenjajući ga: imali su Božicu Rima, personifikaciju
Rimskog Carstva i slavili Augustusa kao boga.
Rim je osnivao gradove koji su bili središta političke kontrole, kao i trgovačke,
financijske i kulturološke centre. Stvorili su socijalni model koji se temelji na
društvenim razlikama između slobodnih ljudi i robova. Vrhunac Rima doista je
vrijeme 12 Cezara (od Julija Cezara do cara Domitrana).
Što su nam Rimljani ostavili u nasljeđe?
Rimsko pravo i dalje upravlja našim zakonima, latinski jezik je i dalje prezentan i
osnova je većini europskih jezika (francuskog, španjolskog, portugalskog,
talijanskog, rumunjskog, itd.). Rimljanima smo zahvalni za julijanski kalendar,
abecedu i rimske brojeve i ne smijemo zaboraviti da se naša kultura i običaji iz
svakodnevnog i vjerskog života temelje na Rimu. Rimljani su nam dali smisao za
praktičnost, npr. u arhitekturi su koristili brzu i ekonomičnu metodu konstruiranja s
čestim korištenjem lukova, svodova i kupola. Svi hramovi, amfiteatri, forumi i
bazilike koje poznajemo su rezultat toga. Akvadukti, lječilišta, fontane, kanalizacija,
napredni sustav grijanja, luk, dizalica, građevinski strojevi… su njihovi izumi.
Praktičnost Rimljana se primjećuje i u trgovini, označavali su hranu na amforama,
pa čak i u literaturi, a Vergilije je spojio dva grčka epa Ilijadu i Odiseju u Eneidu.
Rimljani su vise voljeli prirodu i selo nego život u gradu i na moru, i to objašnjava
zašto su prvi Kršćani u Rimu odbacili sidro kao simbol Kršćanstva, bili su premalo
povezani s morem. Naposljetku je vrijedno spomenuti i doprinos znanstvene
medicine (s kraja 3. stoljeća p.n.e.), koju su zapravo promicali profesionalni liječnici
iz helenističkog svijeta. Nasljeđe Rimljana je grčko-rimska kultura, a u rimskom
carstvu rođeno je kršćanstvo.
Atena
Grci su ne samo skupina gradova-država (polis) i kolonija neovisnih jednoj o
drugima (Atena, Sparta, Teba, Sirakuza i Magna Graecia, Marseille, itd.) nego i
razvoj enciklopedijske kulture. Grci su gladni znanja i želje za poznavanjem
mudrosti, oni su prvi mislitelji i filozofi u Europi (7 mudraca stare Grčke), prvi
pjesnici, dramatičari, povjesničari i znanstvenici. Grci su doista prvi među
indoeuropskim narodima koji su ostavili trajni, jedinstveni standard kvalitete na
međunarodnoj razini. Sloboda i demokracija glavni su doprinosi grčke kulture u
političkom životu. Grčka je dopustila ograničenom broju građana slobodu mišljenja i
izražavanja, kako u političkom tako i filozofskom smislu, ali je ipak dopustila. Ne
zaboravimo da se žene i robovi nisu računali u politici, zbog čega su grčki režimi
ipak bili aristokracije. Atena je svakako bila najliberalniji grčkih gradova, ali
se ipak moramo zapitati zašto su ubili Sokrata kada je među građanima postojala
potpuna sloboda izražavanja i mišljenja.
Kulturološko podrijetlo
Umjetnost je imala isto značenje kao proporcija, ravnoteža i savršenstvo, a ni u obrazovanju nije bio bitan smisao za korisnost nego za ljepotu u idealnom smislu. Umjetnost je bila obilježena potragom za ljepotom i savršenstvom.
Ne treba se posebno naglašavati značenje mora za Grke, Grci su brodograditelji, a ne graditelji cesta, njihove pomorske flote su bile jako razvijene, a bronca je ostala glavni metal koji se koristi. Želja za otkrivanjima, kao i praktične potrebe, su ih tjerali da putuju daleko, kako u mašti tako i u stvarnosti, od Odisejevih pustolovina do osvajanja Aleksandra Velikog, maksimalna teritorijalna ekspanzija se desila 323. p.n.e. koja je za vrlo kratko vrijeme povezala zapad s istokom. 5. i 4. stoljeće p.n.e. je bilo ključno razdoblje antičke Grčke koje je kulminiralo u stoljeću Perikla (koje nije trajalo stoljeće nego pola stoljeća od 479. do 429. godine p.n.e.) s Atenom koja će zauvijek ostati Grčka u Grčkoj.
Što su nam Grci ostavili u nasljeđe?
Mnogi europski jezici koriste izraze iz grčkog jezika i grčke mitologije, a grčki jezik,
izveden iz feničanskog, je stvorio latinski i kopski jezik, kao i ćirilično pismo. Imamo
kamene stupove antičke Grčke i njihove stilove koje su kopirali Rimljani: dorski,
jonski i korintski. Osjećaj za kretanje tijela kao i olimpijske igre zahvaljujemo njima.
Njihova keramika je bolje očuvana od njihovih blaga srebra i zlata, kao i kipovi u
hramovima. Mi koristimo njihovu matematiku (zahvaljujući Pitagori, Thalesu iz
Mileta, Arhimedu, Euklidu i Demokritu s njegovom poznatom idejom o atomu).
Koristimo njihove sustave za mjerenje duljine, zadržali smo temelje geometrije i
aritmetike (Pitagora), astronomije (iako je Aristarchus Samos tvrdio da je sunce
srediste svemira), kao i temelje medicine (s Hipokratom i njegovom slavnom
zakletvom) i samom poviješću (Herodot se s pravom smatrao ocem povijesti).
Grčka baština je značajna na mnogim razinama. Ne smijemo zaboraviti načela
demokracije i društvene organizacije (Clistene, Ephialtes i Pericles). Osim toga,
čuvamo njihove hramove, heroje i legende, u kazalištu i dalje dominiraju likovi
Eshila, Sofokla i Euripida.
Grci se smatraju očevima filozofije
i prvim znanstvenicima jer su pokušali racionalizirati prirodne pojave bez pribjegavanja
religiji ili magiji. U filozofiji su sebi postavili cilj racionalnog tumačenja svemira i
prirode (sa Sokratom i Platonom, njegovim učenikom i Aristotelom, Platonovim
učenikom), pa danas imamo platonske i aristotelovske filozofije. Kako Platon sa
svojom akademijom, i Aristotel je imao ogroman utjecaj kao osnivač Lycée u Ateni,
peripatetičke škole, on je utemeljitelj logike i biologije. Ne smijemo zaboraviti
važnost umjetnosti u helenističkom razdoblju (od 323. p.n.e. do rimskog osvajanja)
s umjetničkim središtima kao sto su Aleksandrija (u Egiptu), Antiohija (u Siriji),
Halikarnas, Efez i Pergamon (u Maloj Aziji), i djela iz tog razdoblja koja su i danas
poznata: mletačka Venera ili krilata pobjeda Samotraka ili oltar Zeusovog hrama u
Pergamonu. Tako je Grčka prije svega imala intelektualni sjaj, njen moralni,
intelektualni i književni utjecaj je s dolaskom Rimljana doživio novi polet. Putovanje
u Grčku se uvijek smatralo dopunom dobrog rimskog obrazovanja. Car Hadrian se
smatra restauratorom Grčke, čiji je pad doveo do osnivanja Carigrada (današnjeg
Istanbula).
Rimljani su nam najprije dali svoje zakone (poznati rimski zakon), njihovo praktično
značenje i političku organizaciju, a Grci mudrost, filozofiju, slobodu i demokraciju…
gubljenje ove poveznice bi značilo i gubljenje našeg identiteta, što bi se teško
moglo nadoknaditi. Ako posjetite ova dva grada, a najbolje u jednom putovanju,
onda sve postaje puno jasnije i kockice se poslože. Za Europljane bi putovanje u
ova dva grada trebalo biti obvezno kao nadopuna obveznom školskom obrazovanju i kao putovanje u vlastito kulturološko podrijetlo. Atenu i Rim se nikada ne bi smjelo uspoređivati!
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
Pretplatite se na naš YouTube kanal
