Iako je prošlo više od stoljeća, u kolektivnoj svijesti često se upravo Art déco i Art nouveau postavljaju kao stilovi koje ljudi smatraju univerzalno lijepima. Radi se o visoko estetiziranim stilovima koji i danas utječu na svijet dizajna i oblikovanja svakodnevnih predemeta.
Art déco i Art nouveau
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, europska i američka urbana kultura rađa dva stilska izraza koji su, premda srodni u svojoj težnji za obnovom vizualnog jezika, proizišli iz različitih duhova vremena.
Art nouveau prepoznajemo po njegovim valovitim, prirodnim linijama koje imitiraju cvijet u trenutku procvata, dok Art déco donosi hladniju simetriju, glamur i strogost geometrijskih oblika.
View this post on Instagram
No ta razlika nije samo estetska, ona odražava i dvije suprotstavljene filozofije svijeta. Jednu koja teži harmoniji s prirodom, i drugu koja slavi moć tehnologije, stroja i industrijskog napretka.
Nastanak primijenjenih umjetnosti: borba za dostojanstvo oblikovanja
Kroz stoljeća, zapadnoeuropske akademije čvrsto su čuvale hijerarhiju umjetnosti, slikarstvo i kiparstvo smatrali su se uzvišenim. Dok su arhitektura, dekoracija i dizajn ostajali u sjeni, tretirani tek kao korisne vještine.
View this post on Instagram
No, s krajem 19. stoljeća i pod naletom industrijske revolucije, javljaju se umjetnici i teoretičari koji žele dokinuti tu podjelu. Njihova je reakcija dvoznačna: s jedne strane, suprotstavljaju se dehumaniziranosti strojne proizvodnje, zagovarajući povratak zanatskoj izvrsnosti. A s druge strane, sanjaju o sveobuhvatnoj umjetnosti koja će oplemeniti svakodnevni život.
View this post on Instagram
Taj ideal totalnog umjetničkog djela, u kojemu oblikovanje prostora, predmeta i grafike postaje ravnopravno slikarstvu i skulpturi, leži u temeljima i Art nouveaua i Art décoa.
Art Nouveau: poetska sinteza prirode i umjetnosti
Iz tog romantičnog impulsa, između 1890. i 1914., nastaje Art nouveau, pokret koji prirodu uzima kao uzor. Ali je istovremeno oblikuje u stiliziranu, ornamentalnu viziju modernosti.
Iako u svakoj zemlji nosi drugo ime, Jugendstil u Njemačkoj, Sezessionstil u Austriji, Tiffany stil u Americi, svima im je zajednička težnja prema organskim linijama koje se provlače kroz arhitekturu, namještaj, staklo, keramiku, odjeću i grafički dizajn.
View this post on Instagram
Inspiracija dolazi iz biljnog svijeta, leptirovih krila, korijenja i vinove loze, ali i iz japanske umjetnosti, osobito drvoreza. Njihove su zaobljene, asimetrične kompozicije duboko utjecale na europski senzibilitet.
Pariška galerija La Maison de l’Art Nouveau, pod vodstvom Siegfrieda Binga, postaje središtem nove estetike. Umjetnici poput Victora Horte i Hectora Guimarda pretvaraju gradove u poeziju željeza, stakla i vitica.
View this post on Instagram
Djelo Gustava Klimta, portret Adele Bloch-Bauer I (1907.), objedinjuje dekorativnost, simboliku i zlatnu ornamentiku karakterističnu za ovaj stil.
No art nouveau nije bio samo stil, već i manifest društvene utopije, težnje da umjetnost postane prisutna u svakom aspektu života.
Svjetska izložba u Parizu 1900. bila je njegovo najveće slavlje, ali i početak zalaska. Nisu prošla ni dva desetljeća, a svijet će uroniti u rat koji će iz temelja promijeniti poimanje modernosti.
View this post on Instagram
Art Déco: geometrija luksuza u doba strojeva
Kad se prašina Prvog svjetskog rata slegla, započelo je novo doba – doba art décoa. Premda često viđen kao nasljednik art nouveaua, art déco odlazi korak dalje te prihvaća novi svijet i promjene do kojih je došlo. Kao i svaki umjetnički smjer, koji osjeti puls društva te se referira, raste s njime i oblikuje svakodnevicu.
Nema više romantiziranja prirode; ovdje se slavi stroj, brzina, preciznost i luksuz. Stil dobiva ime po Exposition Internationale des Arts Décoratifs et Industriels Modernes održanoj 1925. u Parizu, a njegova estetika postaje sinonim za glamur međuratnog razdoblja.
View this post on Instagram
U geometrijskim linijama, oštrim kutovima i zlatnim površinama očituje se nova vizija svijeta, ona koja slavi uspon društvene mobilnosti, tehnološkog napretka i internacionalnog duha.
Pod utjecajem kubizma, egipatske i mezoameričke umjetnosti, art déco sintetizira egzotiku s industrijskim sjajem. Umjetnici koriste nove materijale poput kroma, brušenog stakla, lakiranog drva, stvarajući predmete koji su istovremeno simboli modernog luksuza i funkcionalni industrijski proizvodi.
View this post on Instagram
Arhitektura art décoa, poput newyorškog Chrysler Buildinga, postaje simbol vertikalne ambicije epohe, dok predmeti svakodnevice, od boce Coca-Cole do hollywoodskih filmskih setova, dobivaju prepoznatljive art déco obrise.
Dva smjera, slična ambicija, upostavljanje novog vizualnog jezika modernosti
Premda su Art nouveau i Art déco stilski različiti, jedan meki, cvjetni i organičan, drugi strogo simetričan, geometrijski i luksuzan, njihova je ambicija bila slična: uspostaviti novi vizualni jezik modernosti.
Oba stila nastaju iz težnje da se umjetnost stopi sa životom, da se ruši granica između „visoke“ i „primijenjene“ umjetnosti. U tome su uspjeli.
View this post on Instagram
Danas, dok šetamo gradovima čije su fasade, interijeri i predmeti svakodnevne upotrebe obilježeni ovim stilovima, vidimo kako su art nouveau i art déco oblikovali vizualni identitet urbane Europe i Amerike.
Art nouveau, izrastao iz svijesti o krhkosti prirode, brzo je ustuknuo pred razornim valom modernističke funkcionalnosti.
Art déco, premda vezan uz luksuznu estetiku, uspio je dulje preživjeti zahvaljujući svojoj prilagodljivosti industrijskoj proizvodnji i popularnoj kulturi. Velika gospodarska kriza 1930-ih i ratovi 20. stoljeća zapečatili su im sudbine, no tragovi oba stila ostali su urezani u slojevima urbane memorije.
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
Route 66 kroz Illinois: 5 dana putovanja legendarnom cestom od Chicaga do St. Louisa
