Travel AdvisorTravel Advisor

Znate li tko su ovi hrvatski velikani iz Zagrebačke županije?

Hrvatski velikani koji su utjecali na Lijepu našu, ali čak i svijet, se mogu naći gotovo bilo gdje u zemlji. Od Dubrovnika, pa do Varaždina, bilo ih je na stotine. Međutim, nitko ne može opovrgnuti činjenicu da je Zagrebačka županija iznjedrila jako veliki dio ovih velikana. Neke od njih, koji su nam najzanimljiviji, ćemo i proći kroz ovaj članak. No, nas zanima, iako svi vjerojatno znate tko su ovi hrvatski velikani, koliko ih zapravo poznajete (nema Googlanja)?

Hrvatski velikani za koje (ni)ste čuli:

1. Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.)

Popularna i važna književnica prve polovine 20. stoljeća, prva profesionalna hrvatska novinarka, a danas i ikona borbe za prava žena, rođena je u selu Negovec kraj grada Vrbovca. Iako je djetinjstvo provela u Zagorju, na obiteljskom imanju, građani Vrbovca s ponosom se diče poveznicom s ovom talentiranom i snažnom ženom.

Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana. Dokaz da nisu samo hrvatski velikani, već i hrvatske velikanice.

Više o njoj možete saznati u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke.

Neke zanimljivosti:

  • Na inzistiranje majke krajem 1891. godine se udaje za mađarskog činovnika kojeg nije ni znala. Andrija Matraj, njezin muž, se žestoko protivio njezinim pogledima na život i žestoko je zagovarao mađarizaciju Hrvatske. Međutim, našao je način da unovči Zagorkin književni talent te joj nudi unosna namještenja ako odluči pisati u mađarskom duhu. Ona to odbija, te nedugo zatim bježi iz njegove kuće prvo u Srijemsku Mitrovicu, a zatim u Zagreb.
  • Nakon što je napisala svoj prvi rodoljubni članak Egy Percz (Jedan časak) u Obzoru, na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera ulazi u redakciju Obzora kao referentica za mađarsko-hrvatsku politiku. Dana joj je posebna soba, da je nitko ne bi vidio jer je žena. Mogla je pisati što je htjela, ali anonimno. 

2. Milka Trnina (1863. – 1941.)

O veličini ove operne dive dovoljno govori činjenica da je sam Puccini rekao kako nema bolje Tosce. Rođena je u Vezišću, u današnjoj općini Križ kraj Ivanić-Grada, a u uspješnoj karijeri nastupala je u najvećim svjetskim opernim kućama. Vezišće joj se odužilo spomenikom, a u Križu i Ivaniću brojna umjetnička događanja nose njezino slavno ime. 

Neke zanimljivosti:

  • Bila je članica državne opere u Munchenu gdje je dobila počasni naslov bavarske dvorske komorne pjevačice.
  • Nastupala je diljem svijeta; u Leipzigu, Grazu, Bremenu, Londonu i New Yorku gdje je držala i poduke iz pjevanja.
  • Posljednja joj je želja bila da pogreb bude održan prije podneva, bez ikakvih popratnih govora i samo uz zvuke hrvatske himne nad otvorenim grobom te bez cvijeća i vijenaca u korist uplata u dobrotvorne svrhe.
  • Zbog nje je švicarski tvorničar čokolade Carl Russ-Suchard nazvao čokoladu Milku njoj u čast.
  • Nastupala je povodom krunidbe ruskog cara Nikolaja II. koji ju je za nastup nagradio velikim dijamantnim brošem s rubinima, koji se danas čuva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

3. Dragutin Domjanić (1875. – 1933.)

Prigorski sin, rođen u Adamovcu, najpoznatiji nam je kao autor antologijske pjesme Fala. Velik majstor stiha, pjesme je pisao isključivo na svome rodnome kajkavskom narječju i ostavio dubok trag u modernoj hrvatskoj lirici. Lokalno kulturno-umjetničko društvo nazvano je po njemu, a posvećene su mu tradicionalne manifestacije Domjanićeve noći i Recital suvremenog kajkavskog pjesništva.

Neke zanimljivosti:

  • Mnogi to ne znaju, ali Domjanić je bio i značajan prevoditelj. Posebno se ističu njegovi prijevodi slavnih liričara, najčešće modernističkih, poput Goethea, Verlainea, Baudelairea, Mallarméa, Heinea i drugih, ali i prijevodi proze, poput one Lava Tolstoja i Maksima Gorkog.
  • Domjanići su stara hrvatska plemićka obitelj koja seže sve do 1596. godine.
  • Domjanić je nakon studija prava, bio sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član HAZu, predsjednik Matice hrvatske i predsjednik zagrebačkog odjela PEN kluba.
  • Svake godine se u gradu Sveti Ivan Zelina obilježava Recital suvremenoga kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić”.

4. Đuro Deželić (1838. – 1907.)

Kad vidite vatrogasce kako hitaju nekome u pomoć, sjetite se da to možemo zahvaliti Đuri Deželići. Kao što se vidi na spomeniku postaljenom u Zagrebu u ulici koja nosi njegovo ime, on je osnivač vatrogasne službe u Hrvatskoj. Uz to, ovaj svestrani velikan rođen u Ivanić-Gradu bio je književnik i publicist, ali i revan javni službenik. 

Neke zanimljivosti:

  • Nakon studija prava postao je gradski vijećnik i zamjenik gradonačelnika. Zbog njega su podignuti mnogi dijelovi grada, uređeni trgovi i sagrađen vodovod.
  • Uređivao je nekoliko različitih novina, uključujući Narodne Novine, Danicu, Domobrana i Vienac.

5. Ferdo Livadić (1799. – 1879.)

Iako nije rođen u Samoboru, ovaj ilirac proveo je veći dio života u njemu i postao ključna ličnost društvenog života toga gradića. Na svom je imanju primio i Franza Liszta! On je i prvi moderni skladatelj u hrvatskoj glazbi, posebno nadahnut narodnim glazbenim blagom.

Neke zanimljivosti:

  • Išao je u Graz na studij prava te u isto vrijeme studirao i glazbu kod skladatelja Anselma Huttenbrennera, prijetalja Beethovena i Schuberta. U Grazu je uskoro postao poznat kao violinist, pijanist i skladatelj zbog čega je postao počasni član Štajerskog glazbenog društva.
  • Htio je otići u Beč po doktorat, no s navršene 24 godine otac mu je predao imanje. Livadić se tada morao vratiti u Samobor da skrbi za njega.
  • U njegovom dvorcu su ga posjećivali jako zanimljivi gosti i hrvatski velikani poput Ljudevita Gaja, Ljudevita Vukotinovića, Dragutina Rakovca, Petra Preradovića, Stanka Vraza, Vatroslava Lisinskog i mnogih drugih. Među njima je možda najpoznatiji skladatelj Franz Liszt. Ako želite znati više o dvorcima u Zagrebačkoj županiji, kliknite ovdje!
  • Livadić je skladao glazbu za budnicu Još Hrvatska ni propala. Kako je Gaj sam pripovijedao, početkom 1833. godine vozio se navečer saonicama Livadiću u Samobor. Očaran ljepotom zimskog krajolika i seljačkom glazbom koja je dopirala iz obližnjeg sela, počeo je slagati stihove. Stigavši u Livadićev dom, pohitao je uz stube, zatražio papira i zapisao pjesmu. Livadić je sjeo za svoj glasovir i prema Gajevu pjevuckanju skladao glazbu u narodnom ritmu. Ta je pjesma ubrzo postala svojevrsnom himnom Ilirskoga pokreta.

6. Ante Kovačić (1854. – 1889.)

Selo Oplaznik kraj Marije Gorice rodno je mjesto poznatog hrvatskog književnika čiji je roman „U registraturi“ obavezna lektira. I ostalim se djelima iskazao kao velikan realizma, a da nije tragično skončao, tko zna što bi još stvorio. Osnovna škola u Mariji Gorici i knjižnica u Zaprešiću nose njegovo ime.

Neke zanimljivosti:

  • Bio je otvorio odvjetnički ured u siromašnoj Glini u kojoj je i sam živio u neimaštini. Unatoč tome, često je svojim novcem siromašnim strankama plaćao biljege.
  • Satirom Među žabari Kovačić je uzburkao javnost te je „tim povodom svoju domovinu sarkastično prozvao žabarskom lokvom“. Satira je nakon prvih nekoliko nastavaka prestala izlaziti jer su se neki pobunili prepoznavši se u djelu.
  • Ugledni kritičar, Jakša Čedomil, negativno je kritizirao njegov roman U registraturi, optuživši pisca za pornografiju.

7. Ljubo Babić (1890. – 1974.)

Poznati slikar raznolika opusa, povjesničar umjetnosti, scenograf i likovni pedagog iz plemenitaške obitelji rođen je u Jastrebarskom. Velik intelektualac, ostavio je neizbrisiv trag u društvenom životu Zagreba i Hrvatske. Osnovna škola u Jastrebarskom nazvana je njemu u čast.

Neke zanimljivosti:

  • Osnovao je prvo marionetsko kazalište u Zagrebu.
  • Njegova scenografska rješenja su mu donijela na međunarodnoj izložbi u Parizu 1925. najveću nagradu; Grand Prix.

8. Josip Jelačić (1801. – 1859.)

Kad je tema “hrvatski velikani”, on se ne može izbjeći. Nacionalni junak, najslavniji hrvatski ban i vojskovođa rođen je u velikaškoj obitelji u Petrovaradinu, no neraskidivo je vezan uz Zaprešić, odnosno velikaški kompleks Novi dvori. Uredio je i dogradio postojeću kuriju i imanje, gdje je živio s obitelji, a tu je i pokopan. 

Neke zanimljivosti:

  • Neke pjesme koje je napisao su postale toliko popularne da su bile pjevane kao koračnice u Habsburškoj monarhiji kao koračnice.
  • Svog poznatog konja je dobio od prijatelja Mahmud-bega Bašića iz Bihaća. Bio je to rasni konj bijelac na kojem je išao na bansko ustoličenje i poslije na Mađarsku.
  • Kada je Jelačić došao na pregovore s predsjednikom ugarske vlade, hrvatski zahtjevi nisu bili prihvaćeni. Kao proglas rata, predsjednik ugarske vlade je rekao Jelačiću “Vidimo se na Dravi” na što je Jelačić odgovorio “Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.”

9. Vjenceslav Richter (1917. – 2002.)

Iz male Donje Drenove kraj Svetog Ivana Zeline došao je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Plodan likovnjak, bio je i kipar, slikar i scenograf, a za svoj rodni kraj osmislio je projekt Kotarske uredske zgrade u Zelini, iz 1953. godine.

Neke zanimljivosti:

  • Dizajnirao je paviljone u Bruxellesu, Turinu i Milanu, te nekoliko muzeja.
  • Njegovi kipovi se nalaze u Galeriji Tate u Londonu, Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku, Smithsonian muzeju u Washingtonu i Soto muzeju u Ciudad Bolivaru.
  • Radio je na Titovoj vili, no nikada nije bio unutra. Na otvorenju nije uopće mogao pristupiti Titu i morao je čekati u prostorijama za osoblje. Kada je Tito obišao kuću, došao im je jedan od činovnika Udbe i rekao “Nećete biti uhapšeni”, što je značilo da se Titu kuća svidjela.
  • Njegova žena je slavila “dvostruki” rođendan jer je bila osuđena na smrt, pa zatim oslobođena osude.

10. Petar Zrinski (1621. -1671.)

Hrvatskog bana i pjesnika pamtimo kao tragičnog sudionika Zrinsko-frankopanske urote. Malo tko zna da je rođen u Vrbovcu. Kao mlad bio je kapetan žumberačkih uskoka, s kojima je ratovao po Europi u Tridestogodišnjem ratu, da bi poslije postao proslavljeni vojskovođa u borbama protiv Osmanlija. Njegovo ime pronosi lokalno hrvatsko kulturno umjetničko društvo iz Vrbovca.

Neke zanimljivosti:

  • Kod Gacke je 1663. godine s 300 ratnika pobijedio Deli-pašu Badanjkovića koji je imao 1.400 vojnika. Zatim je s 2.500 vojnika pobijedio Ali-pašu Čengića s njegovih 10.000 vojnika.
  • Nakon tih borbi je bio optužen za neposluh (valjda jer je bio bolji od ovih) i time nepoštivanje kralja. Kazna je bila odsjecanje glave i ruke. Nakon što se Zrinski žalio na presudu, kralj je djelomično uvažio njihovu žalbu i nije mu odsječena ruka.
  • Kosti Zrinskog se nalaze ispod zagrebačke katedrale.

Jeste li znali tko su svi ovi hrvatski velikani? Recite nam u komentarima!

Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Previous article9 stranica za virtualno putovanje po svijetu bez plaćanja prtljage
Next articleZnate li gdje je najveća kavana na svijetu?