Kairo – šesti po veličini grad na svijetu.

Kairo je smješten na obalama Nila u sjevernom Egiptu, malo južnije od mjesta gdje rijeka napušta svoju pustinjom obrubljenu dolinu i gdje se grana u tri rukavca započinjući deltu Nila.

Kairo je mjesto, osim ostataka drevnog Egipta,  koje nudi i niz drugih važnih lokaliteta vrijednih svake pažnje. Iako je vrlo teško u jednoj objavi odgovoriti na pitanje što vidjeti u ovoj 20-milijunskoj metropoli, izdvojio sam nekoliko lokaliteta i aktivnosti za koje smatram da ih ne bi trebalo zaobići.

Grad mrtvih

Na mojem prvom mjestu – ponajprije iz razloga ne tako jednostavnog pristupa radi fotografiranja i činjenici da se radi o opasnijem predjelu Kaira – svakako je, usudio bih se reći, i najbizarnije mjesto – Grad mrtvih ili Kairska nekropola.
Qarafa, kako je još nazivaju, niz je nekropola i grobnica iz islamskog doba. Ovo područje prostire se sjeverno i južno od kairske tvrđave, ispod brda Mokattam i izvan povijesnih gradskih zidina. Grad mrtvih je nastao u sedmom stoljeću kao arapsko groblje tijekom osvajanja Egipta. U međuvremenu se razvio u jedno od najgorih sirotinjskih naselja u kojem mrtvi i živi koegzistiraju u morbidnom suživotu.

Trenutno oko 500,000 ljudi živi u nekropoli, popunjavajući praznine oko posljednjih počivališta Egipćana. Iako postoje planovi za preseljenje “stanara” groblja, populacija nekropole narasla je do tih razmjera da ih se nema gdje sve preseliti. Kao i mnoge druge sirotinjske četvrti širom svijeta, Grad mrtvih uvelike je naseljen djecom koja se moraju suočiti sa svojim strahovima i živjeti u i oko grobnica te na njihovom području stvoriti svoja igrališta i mjesta zabave. Kairo ima i svoju mračnu stranu.

Mokattam

Kairo se može primatraati s jednog od najboljim vidikovaca. uz nekoliko terasa poznatih lanaca hotela u samom centru, svakako su ranije spomenuto brdo Mokattam i terase kairske tvrđave Salah Al-Din Al-Ayoubi. Uz tu tvrđavu, od ostalih građevina izdvojio bih i džamiju Amr ibn al-As, ulaze u stari dio grada Bab al-Nasr i Bab al-Futuh te nezaobilazni Muzej egipatskih starina.
Mokattam, poznat i kao planina ili brdo Mukattam, naziv je za niza brda i predgrađa među brdima, smještenih u jugoistočnom Kairu. Najviši segment je nizinski planinski oblik pod nazivom Moqattam Mountain. U prošlosti je ovaj niski planinski lanac bio važan staroegipatski kamenolom za vapnenac koji se koristio u gradnji hramova i piramida.

Kairska tvrđava

Kairska tvrđava srednjovjekovna je utvrda islamskog doba koju je sagradio Salah ad-Din (Saladin), a koju su nastavili razvijati kasniji egipatski vladari. Tvrđava je bila sjedište vlade u Egiptu i rezidencija njegovih vladara gotovo 700 godina od 13. do 19. stoljeća. Lokacija na rtu brda Mokattam u blizini središta grada važna je zbog strateškog položaja koji gleda na grad i dominira njegovim horizontom. U vrijeme gradnje bila je među najimpresivnijim i najambicioznijim projektima vojne utvrde svoga doba, a sada je sačuvano povijesno mjesto koje uključuje džamije i muzeje.
Nakon početne gradnje iz doba Ayyubid-a, koju je Saladin započeo 1176. godine, tvrđava je doživjela veliki razvoj tijekom Mamlučkog sultanata koji je uslijedio, kulminirajući građevinskim projektima sultana al-Nasira Muhammeda u 14. stoljeću. U prvoj polovici 19. stoljeća Muhammad Ali-paša srušio je mnoge starije zgrade i sagradio nove palače i spomenike u tvrđavi, dajući joj veći dio današnjeg oblika. U 20. stoljeću britanska te potom egipatska vojska koristile su citadelu kao vojni garnizon, sve dok 1983. nije otvorena za javnost.

Stara džamija

Iako je radi aktualne koronakrize zatvorena odlukom egipatskih vlasti, vrijedilo je barem izvana doživjeti i izgled džamije Amr ibn al-As, poznate i kao Stare džamije. Izvorno je sagrađena u periodu od 641. do 642. poslije Krista, kao središte novoosnovane prijestolnice Egipta, Fustata. Kasnije je grad nazvan Kairo. Izvorna građevina bila je prva džamija ikad sagrađena u Egiptu i cijeloj Africi. Tijekom 600 godina džamija je bila važno središte islamskog učenja sve dok je nije zamijenila Al-Muizzova džamija Al-Azhar u islamskom Kairu. Tijekom dvadesetog stoljeća bila je četvrta po veličini džamija u islamskom svijetu. Zbog opsežne rekonstrukcije kroz stoljeća gotovo ništa nije ostalo od izvorne konstrukcije, no obnovljena džamija danas je vrlo istaknuta građevina Starog Kaira. Džamija je aktivna, a kada se u njoj ne vrše religijski obredi ili nema koronavirusa, otvorena je za posjetitelje i turiste.

Bab al-Nasr i Bab al-Futuh

Dva su od ukupno tri preostala ulaza u stari dio Kaira, poznati i kao islamski Kairo. Ova gradska vrata bila su dio zidina koje su služile za obranu grada. Imaju otvore za izlijevanje vruće vode i ulja po napadačima, kao i proreze za strelice. Unutar zidina nalazi se i Khan El Khalili, jedna od najstarijih tržnica Egipta i Bliskog istoka otvorena 1382. godine. Također je poznata kao mjesto za kupovinu srebrnog posuđa, starih antikviteta, rukotvorina, šiša i drugih posebnih egipatskih suvenira.

Egipatski muzej

Kairo je poznat po muzeju. Muzej egipatskih starina, poznat i kao Egipatski muzej, dom je opsežne zbirke drevnih egipatskih starina. Sadrži oko 120,000 eksponata, s reprezentativnim brojem izložaka, dok je ostatak na sigurnom u spremištima. Izgrađen je 1901. godine prema projektu francuskog arhitekta Marcela Dourgnona te je jedan od najvećih muzeja u regiji. U prizemlju se nalazi bogata kolekcija papirusa i kovanica korištenih u antičkom svijetu, kao i brojni artefakti iz Novog Kraljevstva – poput sarkofaga, kipova i brodova – nastalih u periodu između 1550. i 1069. prije Krista. Na prvom katu nalaze se artefakti iz posljednje dvije egipatske dinastije, uključujući predmete iz grobnica faraona Tutmoza III., Tutmoza IV., Amenofisa II., Hatšepsuta, kao i mnogi artefakti iz Doline kraljeva te predmeti iz netaknutih grobnica Tutankamona i Psusennesa I. Dvije posebne sobe sadrže brojne mumije kraljeva i drugih članova kraljevske obitelji Novog Kraljevstva. Ove je godine muzej trebao zamijeniti novi, tek izgrađeni Veliki egipatski muzej u Gizi. Zbog koronakrize njegovo je otvaranje odgođeno za 2021. godinu. Unatoč iznimnom broju fotografija koje sam snimio u muzeju, u ovoj sam objavi izdvojio samo nekoliko motiva radi doživljaja te jednu uistinu posebnu, rekao bih rijetku za vidjeti uživo, s motivom restauracije.

Kartuše i papirusi

Na prvi pogled izgleda kao i svaka uobičajena turistička ponuda, izrada kartuša s vlastitim imenom ispisanim ideografskim pismom tj. egipatskim hijeroglifima (postojali su i hijeroglifi starih Maya) i kratka organizirana tura posvećena priči o papirusu svakako su vrijedne i dosta povoljne aktivnosti.
U egipatskim hijeroglifima kartuša (cartouche) je oval s crtom na jednom kraju pod pravim kutom u odnosu na oval, što znači da je priloženi tekst kraljevsko ime. Prvi primjeri kartuše povezani su s faraonima na kraju treće dinastije, no korištenje kartuša je ušlo u uobičajenu uporabu tek početkom četvrte dinastije pod faraonom Sneferu. Iako je kartuša obično okomita s vodoravnom crtom, ako joj ime bolje odgovara, može biti i vodoravna, s okomitom crtom na kraju (u smjeru čitanja). Drevna egipatska riječ za kartušu bila je shenu, a kartuša je u osnovi bila prošireni shen prsten. Kartuše su ranije nosili samo faraoni. Oval koji okružuje njihovo ime trebao je zaštititi ih od zlih duhova u životu i nakon smrti. Tako je kroz povijest kartuša postala simbol koji predstavlja sreću i zaštitu od zla.
Papirus je materijal sličan debelom papiru koji se u davna vremena koristio kao površina za pisanje. Napravljen je od korijena biljke papirus, vrste močvarnog šaša. Naziv papirus također se može odnositi i na dokument napisan na listovima takvog materijala, spojenih u svitke tj. rani oblik knjige. Papirus se prvi puta koristio u Egiptu, još u doba prve dinastije, jer je ova biljka nekada obilno rasla diljem delte Nila. Također se koristio diljem Mediterana i u Kraljevini Kush. Osim kao materijal za pisanje, drevni Egipćani koristili su papirus u izradi drugih predmeta, kao što su čamci od trske, prostirke, užad, sandale i košare.

Okupani u vlastitom znoju na 37°C u ovo doba godine, puni doživljaja nakon posjete spomenutim lokalitetima, ostatak dana možete provesti u botaničkom vrtu Orman – jednom od najpoznatijih botaničkih vrtova u Egiptu. Kupite si usput lokalni sendvič shawarma i promislite o značenju hijeroglifa sa svoje kartuše. Mene posljednji znak, kažu mi, obilježava kao svjetskog putnika. I da im proturječim?

Travel Advisor – Vodič po skijalištima

Posjetite naš YouTube kanal.

Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima,  Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.