Autor: dr. sc. Damir Kovač

Zagreb: od biskupskog do kraljevskog grada

Još uvijek se vode rasprave o porijeklu imena grada Zagreba. Jezikoslovac Petar Skok smatra da je ime Zagreb nastalo od praslavenske riječi grebsti, greb, pa naziv Zagreb nastaje od sintagme za grebom u značenju za obalom. Neki drugi autori smatraju da je toponim nastao metatezom riječi za bregom (još i danas se u okolici Zagreba može čuti rečenica “Idem v Zabreg”). Povjesničar Ivan Krstitelj Tkalčić zapisao je 1889. godine: “kako su razna mijenja ob osnutku Zagreba tako mu i razno izvode ime, a najneobičnije tumačenje potječe od glagola zagrabiti i prema tome stvorenih priča”.

Kaptol je najstarije zagrebačko naselje

Danas je središnji dio Kaptola omeđen na istoku perivojem Ribnjakom, na zapadu crkvom sv. Marije, Opatovinom i dijelom još uvijek postojećih gradskih zidina, na sjeveru kaptolskom osnovnom školom i Degenovom ulicom, a na jugu ulicom Pod zidom i nadbiskupskim dvorom. Kaptol se povijesno prvi put spominje 1094., kad je osnovana biskupija. Riječ kaptol potječe od latinske riječi capitulum, što u srednjovjekovnoj crkvenoj terminologiji znači zbor kanonika prvostolne crkve. Stoga se i naselje kanonika uz prvostolnicu počelo nazivati Kaptol.

Tijekom povijesti između Gradeca i Kaptola bilo je mnogo burnih događanja i borbi (kmetske bune u 17. stoljeću), a most preko potoka Medveščaka nazvan je Krvavi most upravo zbog toga što je bio mjesto najvećih sukoba između Gradeca i Kaptola. Kaptol postupno postaje isključivo crkveno središte, a društveni život se odvija uglavnom na Gradecu. Kaptol je tek 1850. uključen u jedinstvenu zagrebačku općinu.

Imena grada Zagreba pronašao sam u opsežnoj literaturi, a dominantni autori su Zlatko Herkov, Gjuro Szabo, Ivan Tkalčić te brojni autori Zagrebačkog leksikona. Neke podatke sam pronašao i u starim zemljovidima i arhivima. Posebno mi je pomogla prof. dr. sc. Zrinka Nikolić u točnom prepoznavanju povijesnih imena grada.

Evo kako se mijenjalo ime našeg grada od prvog spomena u Felicijanovoj povelji 1134. godine do 19. stoljeća:

• EPISCOPATUS ZAGRABIENSIS (1134., Felicijanova povelja);
• ZAGRABIA (1201., popis biskupovih posjeda);
• CIVITAS MONTIS – GRECENSIS PROPE ZAGRABIAM (1242., povelja Bele IV.);
• VILLA ZAGRABIENSIS (1244., povlastica biskupa Stjepana II.);
• VILLA / VILLAE HOSPITUM DE GRECZ (1247., darovnica Bele IV.);
• CASTRUM ZAGRABIENSE (1257.);
• CASTRUM GRECH / CASTRUM NOVUM IN MONTE GRECH (1257.);
• CIVITAS ZAGRABIENSIS (1292.);
• COMUNITAS GRECHENSIS (1295., Ivan Tkalčić);
• COMITATUS ZAGRABIENSIS / COMMUNITAS NOSTRA GRESENSIS (1343.);
• CIVITAS SAGRABIENSIS (1375.);
• GRECH / GREČ, GRADIC, GREC, GRECZ, GREECH, GERECH, GERECZ, GRIČ (do početka 15. stoljeća);
• ZAGREB / ZAGRAB, ZABREG, ZAGRABIA (14. stoljeće);
• GRADEC / GRAC (16. stoljeće; spominje se i u 12. i 13. stoljeću);
• CIVITAS MONTISGRAECENSIS ZAGRABIENSIS / GREČKIH GORICAH VARAŠ ZAGREBEČKI (16. stoljeće);
• AGRAM (od 1592.);
• ZAGABRIA (talijanski naziv, zemljovid, 16. stoljeće);
• ZAGROB / SAGRAB (1689., Valvasor);
• SLOBODNI I KRALJEVSKI GRAD ZAGREB (do sredine 19. stoljeća).

Preuzeto sa stranice: Zagreb moj grad

Autor naslovne fotografije: © mtomicphotography from Pixabay

Travel Advisor

Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.

Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima,  Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.