Grad na lijepom plavom Dunavu
Nekada prijestolnica velike Habsburške monarhije, ali i Austro-Ugarske Monarhije, a danas samo Austrije, Beč. Čudno je kako taj grad u našem jeziku zvuči posebno. Prema Enciklopediji Britannica riječ je južnoslavenskog porijekla i označavala je avarsku tvrđavu na mjestu današnjeg grada. Riječ su od nas preuzeli Mađari, tako da je pogrešno tumačenje da je riječ ugarskog porijekla. U svim drugim jezicima je on uglavnom istog korijena Wien, osim naših Slovenaca koji kažu Dunaj, nazovi ga po Dunavu.
Beč je doista metropola čitave Austrije
To se i osjeti po užurbanim ljudima koji šetaju ulicama ovoga velegrada, žure na posao podzemnom željeznicom, sjede u punim restoranima izmješani s visoko disperznim turističkim življem. To i ne čudi jer je Beč dom za gotovo dva milijuna ljudi u gradskoj jezgri, iako mu iz okolice gravitira još dodatan milijun. Beč je još kao glavni grad Austro-Ugarske 1910. godine imao više stanovnika nego danas (preko 2 milijuna) i bio je jedan od najvećih gradova svijeta. Osim svoje bogate kulturne ponude, ime Beča je povijesno oduvijek bilo vezano za pregovore, odnosno diplomaciju, kongrese i mirovne sporazume.
Grad je podijeljen na 23 okruga (Bezirka) koji otkrivaju živite li u elitnom dijelu grada ili ne, odnosno etiketira “stalež” kojem pripadate. Bezirk ne možete tek tako sakriti jer se krije u poštanskom broju vaše adrese (drugi i treći broj), pa tako broj 1170 automatski otkriva da živite u 17. Bezirku. U Beču živi petina austrijske populacije i za razliku od susjedne Njemačke ili Švicarske vlast je centralizirana isključivo u glavnom gradu. Često se zbog ovog centralističkog pristupa kritizira Austriju jer su sve institucije vlasti koncentrirane ovdje, ne ostavljajući prostora niti jednom drugom gradu na austrijskoj političkoj sceni.
U srednjem vijeku Beč se razvija u trgovački centar
Bio je glavni posrednik na trgovačkim putevima kroz srednju Europu i Dunavom do Venecije, a pravi razvoj nastupa dolaskom dinastije Habsburgovaca na vlast u kasnom srednjem vijeku. Habsburgovci su se utrkivali s tadašnjom dinastijom Luksemburg koja je bila na čelu Svetog Rimskog Carstva Njemačke Nacije da izgrade prestižniju prijestolnicu od tadašnje njemačke prijestolnice Praga. Zato se može reći da je Prag poslužio kao model za izgradnju Beča. I doista, pogledaju li se urbanistički principi može se povući zajednička crta između oba grada.
Stagnaciju u trgovini izazvali su Turci koji su držali osmanlijsku granicu svega 150 kilometara od grada prema današnjoj Mađarskoj. Grad je opsjedan od strane Sulejmana Veličanstvenog, ali i Kara Mustafa-paše, no bezuspješno. Nakon pobjede nad Napoleonom uslijedilo je doba poznato kao Bidermeier obilježeno industrijalizacijom.
U privrednom pogledu je Beč služio kao “odskočna daska” zapadnoeuropskim kompanijama pri širenju na tržište Istočne Europe. Njemački Henkel i REWE, talijanski Unicredit, Austrijski Telekom i OMV su najveći bečki koncerni.
Beč je ubjedljivo svjetska prijestolnica glazbe
Daleko je poznat po bečkom valceru, bečkim klasicima (Beethoven, Mozart, Hayden) te drugim kompozitorima (List, Brahms, Schubert, Strauss, Mahler…). Posebni ugled uživa i Bečka filharmonija koja je poznata po novogodišnjem koncertu 1. siječnja, Hor bečkih dječaka, a Burgtheater je jedna od najprestižnijih pozornica svijeta i poslije pariške Comédie-Française najstarija u Europi, a Bečka opera druga je najveća europska opera, odmah nakon pariške.
Bečka kavana
Šetajući se Bečom moguće je uočiti brojne nove kafiće i barove po uzoru na Francusku ili Italiju, ali ono što je autentično za Beč je bečka kavana. Ovdje se razvila kafanska kultura. Dakle, ne ona balkanska kafana s kariranim stolnjacima gdje se “ubija” alkoholom uz Tomu Zdravkovića. Naprotiv, bečka kafana je mjesto gdje se vodi život, informira kroz novine, provodi vrijeme uz razgovore i literaturu. Bečka kafana je mjesto na kojem su se skupljali pisci, intelektualci i umjetnici. Čak je i UNESCO-om zaštićena kao nematerijalna baština.
Najbolji grad za život
Prema brojnim pokazateljima, točnije 39 kriterija koji se uzimaju pri Mercerovoj studiji kvalitete življenja (standard života, zdravstvo, kultura, promet, infrastruktura, ekologija, financije, obrazovanje, mogućnosti i aktivnosti u slobodno vrijeme, politička stabilnost…) Beč je već devet godina zaredom rangiran kao grad s najboljom kvalitetom života na svijetu.
Nalazi se ispred drugoplasiranog Züricha, trećeplasiranog novozelandskog Aucklanda te Münchena i kanadskog Vancuvera na četvrtom, odnosno petom mjestu. Zato veliki broj ljudi iz drugih zemalja seli upravo u Beč. To je razlog zašto u Beču na svakom ćošku čujete južnoslavenske jezike, koji su poslije njemačkog najzastupljeniji, jer stanovnici s prostora bivše Jugoslavije čine čak 8,8% stanovnika Beča. Prema nekim neslužbenim podacima Beč je iza Beograda i Novog Sada, grad s najbrojnijim srpskim stanovništvom. Iako je ovaj podatak diskutabilan zbog onih koji su rođeni kao druga ili treća generacija kao austrijski državljani te brojne srpske populacije u gradovima poput Chicaga, Niša ili Banja Luke.
Sigurno je da ćete naletjeti na veliki broj studenata jer ne postoji niti jedan grad na njemačkom govornom području s većim brojem studenata od Beča, na čijem Sveučilištu i visokim školama studira oko 200.000 studenata. Poslije Praškog sveučilišta, Sveučilište u Beču je drugo najstarije osnovano sveučilište u Svetom Rimskom Carstvu (1365. godina), kao što se i može pretpostaviti upravo po uzoru na Prag. Prestižan je naročito po svome Medicinskom fakultetu koji se 2004. izdvojio iz bečkog sveučilišta kao zasebni Medicinsko sveučilište u Beču, na kojem je profesor bio i čuveni psihoanalitičar Sigmund Freud. A pored Freuda u gradu su djelovala mnoga imena nauke poput fizičara Dopplera poznatog po svom efektu, Schrödingera sa svojom mačkom ili Boltzmann koji je poznat po konstanti.
Gradski prijevoz je idealno povezan
Iako raspolažu s voznim parkom novih tramvaja, mora se priznati da ima neke čari kada proleti par starih tramvaja. Upravo iz istog razloga su oni žuti u Lisabonu pečat grada. Tako su crveno-bijeli tramvaji s drvenim interijerom simbol Beča. U Sarajevu je to četvorka što vozi Ilidža-Željeznička stanica, tzv. Kinder (crveno-bijeli u bojama Beča).
Jedna vožnja je 2,4€, pa ako se namjeravate voziti više puta onda se isplati uzeti dnevnu kartu od 8€ koja važi za sve vrste gradskog prijevoza u gradu. Ovdje jedan oprez da aerodrom ne spada u gradsku zonu pa je karta od aerodroma bilo gdje u grad s mogučnošću presjedanja oko 5€.
Sve glavne atrakcije mogu se vidjeti u centru, ali ipak je prijevoz za pojedine koje su malo izmještene neophodan. U ljetnoj sezoni je Beč idealno istražiti biciklom, pa je i to jedna od opcija. Uprkos brzom gradskom prijevozu ima i onaj spori. Konjska kopita odjekuju kaldrmama, a zadovoljni turisti u fijakerima uživaju u lijepim ulicama Beča. Za ovakvu vrstu prijevoza budite spremni odriješiti kesu (cca 80-100€ za fijaker maksimalno 4 osobe).
Beč nije “visok” pa je sve lijepo pregledno i turist ima uvid u bogatu arhitektonsku prošlost austrijske prijestolnice. U Beču se nalaze građevine svih razdoblja: od romaničke Ruprechtskriche, preko gotičke katedrale Stephansdom, barokne Karlskriche, pa sve do klasicizma, Art Nouveaua, odnosno Jugendstila poznatog i kao bečka secesija (Zgrada bečke secesije). Naravno, na kraju se nalazi i moderno razdoblje u kojem se istaknuo bečki arhitekt Hundertwasser, jedan od najvećih arhitekata 20. stoljeća poznat po svojim krivim linijama, živopisnim bojama, “dječijim” neproporcionalnim kupolama, botaničkim motivima i prirodi koja “izbija” iz njegovih dijela, a koji mnogo podsjeća na Gaudija.
Turizam je jedna od najvažnijih djelatnosti Beča
Svaki deveti radnik je zaposlen u nekom vidu turističke djelatnosti.
Šetnja gradom će vas ostaviti bez daha jer je čitav grad poput muzeja, a jedna od prvih stanica iza španjolske škole jahanja je Hofburg, rezidencija Habsburgovaca. Danas u dijelu kompleksa živi predsjednik Austrije. Do njega se nalaze Povijesni muzej i Muzej prirodnih znanosti s eksponatima od stijena, fosila, botaničkih uzoraka, životinja…
Dvorac Belvedere je barokni kompleks podignut za princa Eugena Savojskog, onog što je zapalio Sarajevo i opljačkao sve gradove na rijeci Bosni u 18. stoljeću. Gornji i Donji Belvedere odvaja botanički vrt i nekoliko kaskadnih fontana. Nešto udaljeniji je dvorac Schönbrunn, osnovan u 17. stoljeću kao ljetna rezidencija Habsburgovaca, konstantno je nadograđivan i ima prelijep barokni vrt, fontanu i Gloriettu, uzvišenje s kojeg se pruža pogled na Beč. U sastavu Schönbrunna je i Tiergarten, najstariji zoološki vrt na svijetu za koji vam treba minimalno šest sati. Karlskirche je crkva koja svojim tornjevima podsjeća na mauzolej Taj Mahal i neobično je lijepa.
Malo o hrani
Bečka kuhinja je raznovrsna jer je obogaćena tokom austrougarske ere elementima iz Mađarske (gulaš i variva), Češke (štrudle, knedle) i drugih regija srednje Europe. Za razliku od Njemačke, gdje je bečka šnicla po defaultu svinjsko jelo, u Beču je bečka šnicla strogo teleća, osim ako u jelovniku nije napisano u zagradama Schw. I naravno da niste bili u Beču ako niste probali Sachertorte sa šlagom kao prilogom. Sachertorte je čokoladna torta s marmeladom od marelica.
Beč nudi i mnogo mjesta za odmor
Idealan je Donauinsel, preko 20 kilometara duga riječna ada na Dunavu, mjesto za roštiljanje, odmor, rekreaciju, ali i ljetni festival.
Za ljubitelje adrenalina neizostavan je Prater, zabavni park s mnoštvom roller coastera, slobodnih padova, ringišpila, kuća strave, velikog kotača i slično. Moj savjet je provozati se na atrakciji The King, jer je najviši i obuhvaća dvije vožnje. U međuvremenu, dok čekate da se jedna strana poluge zamijeni s četiri nove, rotirate se lagano na vrhu i uživate u pogledu Beča i zabavnog parka. Preporučujem Prater posjetiti navečer zbog svjetlosnih efekata, ali i bečkih svjetala. Ulaz se ne plaća, nego za svaku atrakciju cijene variraju, no u prosjeku su 5€ po vožnji. Zato, ukoliko ste u potrazi za bečkim svjetlima, pojedine platforme i restorani s pogledom su poprilično papreni, a najgore od svega su rezervacije koje se brzo popune. Zato je Prater idealno rješenje.
Uprkos svojoj bogatoj prošlosti i starim zgradama, Beč je idealan spoj starog i modernog. Grad je veoma inovativan, pa je tako jedan od rijetkih koji imaju toplu i hladnu vodu u pojedinim domaćinstvima koja dolazi iz centralnog gradskog postrojenja, a ne zasebnih kućanskih bojlera. S druge strane, pitka alpska voda s dobrom izolacijom putuje kroz cijevi do domaćinstva održavajući vodu hladnom, pa dok stanovnici drugih metropola poput Pariza i Londona u svojim česmama ljeti imaju vodu temperature 20°, stanovništvo Beča pije vodu od 10°.
Beč je jedan od najljepših gradova u koje je moja noga kročila, a zahvaljujući jeftinim letovima s niskobudžetnim kompanijama sigurno treba biti na vašoj listi jer je Bečki aerodrom jedan od rijetkih velikih aerodroma na koje slijeću Wizzair, Ryanair, easyJet, Eurowings.
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
