Rijeka Kupa izvire u Nacionalnom parku Risnjak u Gorskom kotaru te kreće na svoj put dug 296 kilometara. Iako je nakon izvora brza rijeka, već nakon nekoliko kilometara smiruje se i postaje ispresijecana brojnim umjetnim slapovima koji su u povijesti služili za pokretanje vodenica, mlinova i pilana. Colapis, kako su je zvali Stari Rimljani, jedna je od najznačajnijih hrvatskih rijeka pa se već od najranijeg doba uz nju podižu prvi gradovi. Na njezinom utoku procvala je i moćna Siscia, današnji Sisak, jedan od najznačajnijih rimskih gradova.
Gornji tok Kupe je od 1997. sastavni dio Nacionalnog parka Risnjak, a vrijednost ovog područja prepoznata je puno prije proširenja granica nacionalnog parka.
Dok se u većini Gorskog kotara stanovništvo u prošlosti tradicionalno bavilo šumarstvom, u dolini Kupe, ljudi su više bili orijentirani na poljoprivredu. Obrađivale su se male parcele s usjevima poput krumpira, kupusa, kukuruza i lana, a od domaćih životinja najviše su se uzgajale krave i koze. U prostoru doline susrećemo mala razasuta sela i zaseoke koji su imali oranice u neposrednoj blizini kuća, okružene livadama za ispašu stoke. Veće livade, udaljenije od naselja, koristile su se uglavnom za dobivanje sijena za zimsku ishranu blaga. Ta su mala gospodarstva sagrađena na tradicionalan način i kulturno su nasljeđe ovog prostora.
Riba iz rijeke Kupe uvijek je bila bitan izvor hrane za stanovnike uz samu rijeku. Stanovnici su imali poseban način pecanja i čuvanja ribe. Koristili su posebne drvene škrinje s poklopcem, tzv. puntare koje su imale malene otvore za protok vode. Puntare su se držale u vodi uz obalu rijeke i u njih su se stavljale žive ulovljene ribe. Na taj način se živa riba držala na hladnom i nije ju bilo potrebno svakodnevno loviti.
„Malen broj žitelja nastanio se u sedam drvenih kućeraka. Na Studencima štropoću dva mlina, a tamo opet šumi Kupa.“
Ovako je Kupare, krajem 19. stoljeća, opisao Dragutin Hirc, hrvatski prirodoslovac. Neke od kućica iz njegovog opisa još su uvijek tu te je jedna od njih preuređena u „Rodnu kuću rijeke Kupe“ – jedinu rodnu kuću neke rijeke, barem u Hrvatskoj.
Do Kupara se može doći planinarskom stazom od Hrvatskog. Hrvatsko je selo na granici sa Slovenijom, do kojeg se dolazi cestom iz smjera Delnica i Broda na Kupi, iz smjera Gerovo – Zamost te iz smjera Čabra. Staza počinje na lijevoj obali rijeke, na uređenoj lokaciji. Prvi dio staze do sela Kupari naziva se Ribička staza, koja cijelim putem prati tok rijeke i ima nekoliko odmorišta. Od Kupara dalje vodi cesta (makadam) koja prolazi kroz zaseoke Kupari Srednji i Gornji.
Šetnja opisanom stazom ili vožnja uskom šumskom cestom kroz živopisne Kupske zaseoke vodi nas u Gornje Kupare koji su cilj su ovog putovanja.
Početkom ljeta iznad vrela rijeke Kupe mogu se vidjeti mali žuti oblaci koji trepere nad vodom. Ali to nisu leptiri po kojima je dolina poznata. To su obalčari (Plecoptera), kukci kojima se hrane ribe koje za njima iskaču iz vode. Stanovnici su čistih voda, kao i trzalci i tulari, najbrojniji vodeni kukci ovog područja. Na obalama možete vidjeti i nešto veće letače – gorsku pastiricu i vodenkosa, a krajičkom oka uhvatiti čak i vodomara dok prelijeće nisko iznad vode.
Program promatranja divljih životinja
Prostranstva koja ovu rijeku okružuju idealan su dom velikih zvijeri vuka, risa i medvjeda https://www.np-risnjak.hr/sisavci/. Područja još uvijek neugrožena od čovjeka pružaju zvijerima ono što im je najviše potrebno – mir, njima i ostalim brojnim životinjama koje predstavljaju njihovu tipičnu lovinu. Upravo zato u zimskom periodu sudjelujte u programu promatranja divljih životinja koji se nudi u Kuparima, u dolini koja zimi obiluje šumskim stanovnicima koji su migrirali iz viših predjela parka u dolinu rijeke Kupe.
Više o ovom jesensko-zimskom programu možete pronaći na https://www.np-risnjak.hr/promatranje-zivotinja-u-kuparima/. Program promatranja divljih životinja počinje susretom s čuvarima prirode (rendžerima) na glavnom ulazu u Nacionalni park u Bijeloj Vodici.
Prve informacije o parku, flori, fauni i stazama dobit ćete upravo od njih dok vas voze na lokaciju promatranja. Također, iz prve ruke ćete saznati o povijesti i zanimljivostima zaselaka kroz koje prolazite. Posebne upute slijede za samo promatranje životinja kako svojim postupcima ne biste preplašili životinje koje se kreću staništem. S obzirom na to da su divlje životinje aktivne uglavnom od sumraka do zore dobit ćete dalekozore i noćnu optiku kojom možete promatrati noćni život u dolini.
Upoznajte divlje životinje u njihovom „domu“, promatrajte i osluškujte, otkrijte skriveni svijet Risnjaka.
NP Risnjak:
- np-risnjak.hr
- Informacije o programu: https://www.np-risnjak.hr/promatranje-zivotinja-u-kuparima/
- Rezervacije: marketing@np-risnjak.hr
@visitKvarner #visitkvarner #gorskikotar #neodoljiv #nprisnjak #skrivenisvijetrisnjaka
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
