Stoljeće golfa na Brijunima
26. ožujka 2022. – 31. listopada 2023.
Izložbom Stoljeće golfa na Brijunima obilježava se stogodišnjica od osnutka prvoga golf-kluba i početka izgradnje prvoga golf-terena na području današnje Hrvatske.
Putem foto i video materijala izložba nas vraća u 20. i 30. godine 20. st. kada su sport i zabava bile glavne okosnice brijunske ponude.
Na 14 panoa, uz opće informacije o igri, igralištu i opremi potrebnoj svakom golferu, donose se i one specifične, brijunske. Veći dio izložbe posvećen je izgradnji i razvoju brijunskoga golf igrališta. Za pokretanje golfa na Brijunima zaslužan je Karl Kupelwieser (1872. – 1930.), stariji sin tvorca Brijuna Paula Kupelwiesera koji je nakon očeve smrti 1919. naslijedio poslove upravljanja otokom. Izgradnja golf igrališta započinje 1921. te, kako se čini traje kroz cijelu 1922. godinu. Prvi međunarodni turnir održan je u ožujku 1923.
Na izložbi upoznajemo i brijunske golfere, kako profesionalce tako i amatere, koji su se okušali u ovoj igri na jednom od najljepših i najatraktivnijih terena toga doba. Uz poznate golfere tada se na brijunskom terenu moglo susresti i stanovnike otoka kao i imućnije Brijunce i goste koji su često bili i pokrovitelji kupova, te mnoge zanimljive ličnosti iz sportskih i kulturnih krugova.
Sve o Brijunima pročitajte ovdje.
Mnogobrojni sportski turniri uz dnevne i večernje zabave u okružju ugodne otočke klime i atraktivnih krajolika pružali su brijunskim posjetiteljima odmak od svakodnevice i mogućnost istinskog uživanja i relaksacije. Atmosferu toga razdoblja najbolje dočarava kratki promidžbeni film snimljen na otoku 30-ih godina.
Izložba završava povratkom golfa na Brijune devedesetih godina 20. st., nakon više od 50 godina pauze. Bio je to prvi obnovljeni golf-teren na području Republike Hrvatske. Brijunsko golf-igralište danas ponovno privlači zaljubljenike u ovaj sport, između ostalog i Hickory golfom, ‘golfom po starinski’ sudionici kojeg igraju u odjeći te s opremom iz tridesetih godina prošlog stoljeća po čemu su Brijuni još jednom prvi u Hrvatskoj.
Izložba, prvotno postavljena u crkvici sv. Roka, od 13. svibnja 2022. 10:30-18:30 može se pogledati u prostoru nekadašnjeg restorana hotela Karmen.
Autorice izložbe: Mira Pavletić i Snežana Smolić (foto: Branko Čeak)
Završetkom Prvog svjetskog rata uslijedile su velike promjene na Brijunima. Iako je otočje ostalo u vlasništvu obitelji Kupelwieser, Rapalskim ugovorom, 1920. godine, Brijuni dolaze pod talijansku vlast. Obiteljsko ljetovalište i lječilište, koje su do tada posjećivali većinom gosti iz Austro-Ugarske radi oporavka, postalo je otok mladosti, sporta i zabave. Karl Kupelwieser, stariji sin vlasnika Brijuna, naslijedio je poslove vođenja cijelog pogona, a sve je nade u oporavak brijunskog gospodarstva polagao u takav oblik turističke ponude. Investicije je usmjerio u razvoj sportskih aktivnosti, pa je u namjeri da privuče novu klijentelu, već ranih 1920-tih započeo s uređivanjem golf igrališta. Prema mišljenju dr. Lenza „zdrav i aristokratski“ sport bio je vrlo dobro prihvaćen. Igralište je uređeno na izuzetno atraktivnom terenu, na kojem je bilo moguće igrati cijele godine – umjesto travnatih greenova izvedeni su pješčani. Brijuni su tako postali popularni među Britancima i Amerikancima, pa je novi vlasnik otvorio ured u Londonu, dok je stalno mjesto okupljanja brijunskih golfera u Americi bilo u njujorškom hotelu St. Mortiz. Na otoku se godišnje održavalo i do stotinjak susreta, a u svakom je sudjelovalo otprilike dvadesetak natjecatelja (kao npr. 1932). I brijunskoj djeci je golf pružio mogućnost zarade – nosila su palice i skupljala loptice.
Brijunsko golf igralište bilo je dovršeno već krajem 1922. godine. Prvi turnir odigran je 21. ožujka 1923. godine, o čemu svjedoči tadašnji pulski dnevni list. Za teren se tvrdilo da je jedan od najvećih u Europi. Prema novim saznanjima pretpostavlja se da je brijunsko igralište prvi golf resort u svijetu. Tadašnji teren je svakako bio specifičan, osim klimatski i pozicijski (mediteranska destinacija u “Mitteleuropi”), tako je bio specifičan i po renomeu. Naime, premda se na njemu nisu održavala europska prvenstva, iščitavajući novine i žurnale toga doba, stječe se dojam da je teren bio vrlo prepoznatljiv i cijenjen, kako među golf prvacima toga doba, tako i među uglednicima. Na teren su, osim vrhunskih golfera, rado dolazili i pripadnici europske aristokracije, najcjenjeniji industrijalci i umjetnici. Tada se na brijunskom igralištu odigravalo i do 50-ak turnira godišnje, a sve bi završavalo novogodišnjim balom i svečanom večerom uz podjele pokala za najbolje igrače.
Igralište je u razdoblju od 1923. do 1939. godine redizajnirano četiri puta. Najveće promjene samog lay-outa (rasporeda rupa) zamijećene su u redizajnu iz 1933. godine. Za te, najveće promjene provedene 1932./33., zaslužni su engleski i američki golf arhitekti Tom Simpson (1877.–1964.) i Georg C. Thomas (1873.–1932.). Stoga možemo reći da su upravo te izmjene, pod vodstvom perjanica “zlatnog doba” golf arhitekture, najznačajnije u cijeloj povijesti brijunskog igrališta. Prva faza rekonstrukcije starog igrališta ostvarila se 1991. godine, kada je grupa studenata Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu, zajedno sa stručnim suradnicima iz Nacionalnog Parka Brijuni, obnovila devet rupa starog igrališta. Vođeni starim nacrtima rekonstruirali su devet rupa. Time je golf vraćen na otok nakon gotovo 50 godina. Od tada pa sve do danas, brijunsko igralište privlači sve veći broj zaljubljenika u taj sport. Godišnje se organizira i do 10-ak turnira. Kako se iz godine i godinu registrirao sve veći broj stranih i domaćih golfera, 2007. godine rekonstruiralo se svih 18 rupa zajedno sa golf kućicom.
(Izvor: Damir Ritoša: “Golf na Brijunima”, vlastita naklada, Pula, 2003.)
Hotelski smještaj na Brijunima potražite ovdje.
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
