Ako se pitate gdje je nastala prva karantena na svijetu, vjerojatno vas neće začuditi da se napravila izvan izuzeto naprednog grada Dubrovnika. Ako ćemo biti točniji, na mjestu koje se zove dubrovački lazareti koji su sada poznati kao odredište za noćni život, ali i kao turistička atrakcija.
Prva karantena
Međutim, Dubrovnik je bio pionir u tim mjerama prije nego se i znalo kako se točno bolesti prenose. Još davne 1377. je Raguza smislila način za borbu protiv leproze, bakterijske bolesti koja utječe na živce, kožu i respiratorne organe. Kada bi došljaci dolazili u Dubrovnik, bili bi smješteni u malim drvenim kućicama u lazaretima koje bi se nakon korištenja palile.
Ova karantena se uvela nakon što je kuga 1348. odnijela na tisuće života u Dubrovniku. Grad je tada napravio proglas zakona koji govori Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium nel districtum (Hrvatski: Tkogod dolazi iz zaraženih zemalja neće ulaziti u Raguzu ili u njezine teritorije).
Ovo je bilo veoma moderno u usporedbi s Venecijom, koja je zabranila usidravanje svih brodova u njihovim lukama. Milan je isto imao malo čudnije mjere, gdje su gradili zidove oko kuća zaraženih.
Pravila su bila da ako dolaziš iz mjesta koje je zahvaćeno leprozom, kugom i drugim prenosivim bolestima, moraš ostati u izolaciji barem 20 dana. Kasnije se to proširilo na 40 dana ili, po talijanski, “quaranta”, što je današnjoj karanteni dalo ime.
Ideja je uvijek bila ista – izolacija će držati bolesti van zidina. Nažalost, ipak, nekada je učinak bio upravo suprotan jer je puno ljudi bilo smješteno na malom prostoru.
Kako su izgledali Lazareti
Lazareti su impresivan kompleks sastavljen od deset dvorana tzv. lađa, između kojih se nalazi pet unutarnjih dvorišta tzv. badžafera, s dvjema kućicama na kat na ulazu i kraju lazareta nazvanih kapetanija i janjičarski han. Kompleks je omeđen visokim zidom i vratima s morske i kopnene strane. Čak su imali i svoju kanalizaciju, svog upravitelja (može se reći i načelnika), a i svoju crkvu. U lazaretima, ljudi su se uvijek držali dalje od robe, svi su bili registrirani i imali popis svojih posjeda.
Unutar karantene se isto odvijala trgovina jer je tamo bilo puno putnika i trgovaca koji su trampili informacije, pisali pisma, igrali na karte i tako dalje.
Sada, nekoliko stoljeća kasnije, su se karantene uvele diljem svijeta za borbu protiv koronavirusa. Ova činjenica dokazuje, još jednom, da je Dubrovnik stvarno bio ispred svog vremena.
