Otkrijte što trebate znati o Adventu
Advent, vrijeme iščekivanja i tihe pripreme, jedno je od najposebnijih razdoblja u godini. Dok gradovi oblače svoje blagdansko ruho, a domovi mirišu na svijeće, kolače i toplinu, u nama se budi potreba da usporimo, zastanemo i zagledamo se u ono što nam je doista važno. Bez obzira promatramo li ga kroz duhovnu, kulturnu ili potpuno osobnu prizmu, to je vrijeme u kojem se vraćamo sebi, svojim korijenima, svojim željama, vrijeme kada i svjetlost jedne male svijeće može podsjetiti koliko nade, mira, radosti i ljubavi postoji oko nas, ali i u nama. Međutim, što zapravo znači riječ “advent”? A što je s adventskim vijencem? Pronađite odgovore na sva ova pitanja.
Kada počinje Advent?
Prvu svijeću na adventskom vijencu zapalili smo ove nedjelje, 30. studenog. Preostaju nam još tri nedjelje do Božića:
- Druga nedjelja došašća: 7. prosinca
- Treća nedjelja došašća: 14. prosinca
- Četvrta nedjelja došašća: 21. prosinca
Značenje: Zašto se slavi adventsko vrijeme i što znači advent?
Adventsko razdoblje, ili došašće kako ga poznaje liturgija, vrijeme je tihe pripreme za blagdan Božića i slavlje Isusova rođenja. Svaka adventska svijeća, a s njom i svaki adventski tjedan, nosi svoju simboliku i potiče nas da zastanemo te preispitamo što u sebi možemo probuditi, ojačati ili otpustiti. No bez obzira na to dolazimo li iz kršćanske tradicije ili ne, advent je idealna prilika za introspekciju: trenutak u godini kada možemo usporiti tempo i bolje upoznati vlastite misli, želje i vrijednosti.
Riječ advent potječe iz latinskog jezika i znači “dolazak” (lat. adventus). Ovo vrijeme za kršćane ima dvostruko značenje. S jedne strane, prisjećaju se prvog Isusovog dolaska, odnosno njegovog rođenja. Međutim, nedjelje u došašću označavaju i iščekivanje Isusova povratka na kraju vremena za posljednji sud. Stoga bi za kršćane pokajanje i molitva trebali imati važnu ulogu tijekom došašća.
Adventski vijenac: Običaj sa svijećama navodno dolazi iz Hamburga
Prva svijeća na adventskom vijencu pali se prve nedjelje došašća, a ovaj običaj čak i nije toliko star. Sredinom 19. stoljeća prvi adventski vijenac navodno je postojao u domu mladih u Hamburgu – tada je još imao 24 svjetla. Sa samo četiri preostale svijeće. običaj se brzo našao u protestantskim kućanstvima u sjevernoj Njemačkoj. Na katoličkom jugu adventski vijenac postaje popularan tek nakon Drugog svjetskog rata.
Svaka adventska svijeća ima simboliku: paljenje prve svijeće simbolizira nadu i vjeru, paljenje druge mir, treće ljubav, a paljenje posljednje svijeće simbol je radosti.
U došašću posebno mjesto zauzima i simbolika boja. U liturgiji adventskog vremena dominira ljubičasta, boja pokore i unutarnje pripreme, podsjetnik na vrijeme kada se u došašću prakticirao post. Upravo iz tog duha iščekivanja proizlazi i tradicija zornica, ranih misa koje se slave već od srednjeg vijeka. One pozivaju vjernike na budnost i otvorenost srca kako bi prepoznali Boga koji dolazi.
Danas se na adventskim vijencima često mogu vidjeti svijeće različitih boja, iako običaj dopušta i potpuno bijele svijeće. Ipak, tradicionalni vijenac nosi tri ljubičaste i jednu ružičastu svijeću – a ljubičasta je ujedno i liturgijska boja misnih haljina u adventu.
Autor naslovne fotografije: © Jonas Von Werne from Unsplash
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
