CRNA GORA – mjesto gdje je loza oduvijek utkana u život i običaje
Za vinska putovanja uvijek se treba dobro pripremiti, da lakše shvatimo vinsku tradiciju, običaje, teroare, lozu, vina. Crna Gora zasigurno je jedna od najstarijih vinogradarskih regija na svijetu, ima tradiciju proizvodnje vina s kraja 12. stoljeća. Počevši od starih Grka, uzgoj vina nastavio se i u Rimskom Carstvu sve do srednjeg vijeka. Usponom Osmanskog Carstva ograničena je proizvodnja vina idućih nekoliko stoljeća, a nakon pada Carstva potkraj 19. stoljeća vinarstvo se polako vraća.
Vinogradarstvo kroz povijest
O novijem vinogradarstvu možemo čitati u poznatim knjigama iz prošloga stoljeća, poput „Zlatne knjige o vinu“ Ivana Sokolića (Izdavač Otokar Keršovani, 1976.). Opisi su tako lijepi i točni da ih je šteta ne citirati za uvod u vinski putopis: „Crnogorska vinogradarska zona se uglavnom poklapa sa zonom Crne Gore u kojoj vlada izmijenjena mediteranska klima – jadranska i jadransko-visinska. Ona obuhvaća Crnogorsko primorje i područje koje gravitira Skadarskom jezeru do nadmorske visine od oko 500m. Šire gledano, ona čini najjužniji dio jadranske vinogradarske regije. U njoj divlja loza od iskona raste u šumskoj vegetaciji a kultura vinove loze potječe iz predslavenskih vremena. Nju su Slaveni pri doseljenju u ove krajeve zatekli, brzo usvojili zajedno s vještinom spravljanja vina i utkali je u svoj život i običaje. Zajedno s maslinom, u primorju, ona je bila stoljećima glavna poljoprivredna kultura i izvor blagostanja ovih krajeva.“
Crnogorsko primorje
U nastavku teksta saznajemo da su u crnogorskom primorju terasasti vinograd zamijenjeni onima u poljima, gdje je obilje sunca i topline pogodovalo dozrijevanju crnoga grožđa i vrhunskoga vina. U bokeškome vinogorju spominjale su se najviše crne sorte kadarun i plavka, od bijelih žižak. Za budvansko-barsko vinogorje bila je karakteristična sorta japudžak, od koje se radilo bijelo vino postupkom za crno (današnja jantarna vina). Od crnih bila je zastupljena samo kratošija. U Ulcinjskom je vinogorju bila crna sorta zadrimka, poslije potisnuta kratošijom i vrancem. U Podgoričkoj (tada Titogradskoj) regiji broj sunčanih sati bio je sličan kao na moru, stoga su uvjeti za proizvodnju vina bili kao i u Primorju. Ondje je najpoznatije Crnično vinogorje sa sortama kratošijom i vrancem. Vranac se svuda spominje kao najbolja sorta za crna vina. Dalje se širi i u Makedoniju i Hrvatsku (Konavle). Vranac daje jaka, harmonična, alkoholna vina, s umjerenim kiselinama, ugodnoga i finoga okusa. Oko rijeke Crnojevića vinova loza se gaji na crvenici na kojoj dominira kratošija; od nje se, osim vina, proizvodi i vrhunska rakija. Tadašnji Agrokombinat 13. Jul bio je glavni proizvođač grožđa i vina, s dvije važne etikete, crnim Vrancem i bijelim Krstačem, koji postoji i danas.
A kako je danas?
I danas je Podgorička regija vinogradarski najveća, a od ukupno 2800 ha, čak 2300 pripadaju vinariji 13. Jul – Plantaže. I dalje je vranac najvažnija sorta i prva nam padne na pamet kad govorimo o Crnoj Gori – čak 70% vinograda je pod vrancem, 4% pod kratošijom, a manji postoci pod međunarodnim sortama, najviše merlotom i cabernet sauvignonom, nešto marselanom. Od bijelih su najzastupljeniji chardonnay i sauvignon blanc te malvasia aromatica. Zanima li nas neka službena brojka, podaci kažu da u Crnoj Gori ima tristotinjak proizvođača grožđa i 85 proizvođača vina; najveća je vinarija 13. jul – Plantaže s proizvodnjom 10-14 mil. litara vina. 70% crnogorskih vina proizvodi se od čistog vranca ili s drugim sortama u cuvéeima, a 25% od ukupne proizvodnje odnosi se na bijelo vino. U posljednje vrijeme sve se više proizvode bijela i ružičasta vina, a ima i pjenušavih. Crnogorska vina izvoze se u čak 42 države.
Crna Gora ima sve preduvjete da je nazovemo vrlo zanimljivom butiknom vinskom zemljom.
Rekao je to i predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović na svečanom obilježavanju Međunarodnog dana Kratošije, 24. travnja ove godine u Podgorici, u vili Gorica, u organizaciji Evropskog reda vinskih vitezova OEVE – Legatura Crna Gora, u suradnji s vinarijom „13. jul Plantaže“ AD i Biotehničkim fakultetom Univerziteta.
“Krātošija je simbol našeg podneblja, simbol kulture, tradicije i običaja, ali i simbol truda generacija koje su je njegovale i sačuvale od davnina do danas. Obnavljajući i čuvajući kratošiju, istovremeno čuvamo autentičnost Crne Gore i gradimo temelje za dalji razvoj crnogorske vinske scene.” U okviru manifestacije o kratošiji je govorila prof. dr Vesna Maraš s Biotehničkog Fakulteta Univerziteta Crne Gore, naglasivši da se prvi spomen kratošije nalazi u Budvanskom statutu iz 1426. godine.„ Napomenimo da je sorta kratošija poznata u Hrvatskoj pod imenom tribidrag /pribidrag/ crljenak kaštelanski, primitivo u Italiji i zinfandel u Americi. Tek nedavno (2001) dokazano je genetskom analizom da se pod svim tim imenima krije – ista sorta. U Hrvatskoj je 2017. godine održana Konferencije „Ja sam Tribidrag“, gdje su hrvatski i svjetski stručnjaci govorili o karakteristikama sorte i njezinim putovima po svijetu.
Tijekom studijskog vinskog putovanja Crnom Gorom imala sam prigodu upoznati neke vinarije i vinare: oduševila me iznimna srdačnost ali i profesionalnost pri proizvodnji i predstavljanju vina. Vina su vrlo dobra do odlična, vranac je prvi, najmoćniji i najosebujniji: tradicija, terroir, znanje i dugo poznavanje sorte – govore više od riječi, u tečnim gutljajima koji kao da izgovaraju stihove Gorskog vijenca Petra Petrovića Njegoša.
Vinarija Vučinić – Zenta bila je prva koju smo posjetili u vinskoj podregiji Podgorice. Vinogradi im se nalaze se u mjestu Rogami, na samom rubu nekadašnje Duklje, u zavali Skadarskog jezera. Njihov je vinski podrum ukopan u brdo
(oko 25 metara dužine i četiri metra širine) što mu omogućuje optimalnu temperaturu za čuvanje vina. Najvažnija su crna vina, vranac, cabernet sauvignon i kratošija, odležavana u srednje dimljenim francuskim i američkim hrastovim bačvama.
Vinarija Radević nastala je kao dječački san vlasnika dr. Gorana Radevića, koji se nakon 27 godina rada u svijetu vratio u rodni Rogami iznad rijeke Zete. Poveo je u domovinu i suprugu Renée, Amerikanku, s kojom vodi vinariju i destileriju. On je, kako kaže, „rakijaš“, a supruga više voli vino. Već 16 godina žive u Crnoj Gori i sve su stvorili svojim rukama i svojom ušteđevinom. Goran je kao dijete s djedom naučio kalemiti lozu i osjećaj pripadnosti lozi oduvijek je u njemu. Njihovo je imanje nastalo na naslijeđenoj obiteljskoj zemlji („đeda, prađeda i čukunđeda“), okrenuto je prema jugu na nadmorskoj visini od 60 metara, idealna mikroklima i raznolika tla pružaju savršeno okruženje za proizvodnju vrhunskih vina. Jedinstveni geografski položaj, nekoliko kilometara od Jadranskog mora, okružen visokim planinama, zagrijan obiljem sunca, pruža idealne klimatske uvjete izmjenom dugih, toplih, suncem okupanih dana i svježih, hladnih noći. Prvo „improvizirano vino“ izradili su 2009. (i već je tada izvezeno u svijet), a prava proizvodnja počela je 2016. uz pomoć stručnjaka, poznatog tehnologa Ivana Dašića, koji radio u Plantažama stavljajući potpis na 16 milijuna litara vina godišnje, a u vinariji Radević vodio je proizvodnju do svoje smrti, prije 3 godine, stvarajući precizna, čista, vrhunska vina te odlične rakije.
Keković vinarija jedna je od najzanimljivijih i već odlično posloženih iako još vrlo mlada (i „privremena“). Ona nastavlja 40 godina staru tradiciju proizvodnje vrhunskih vina kroz tri generacije obitelji Keković u srcu Crne Gore, u Novom Selu, u podgoričkoj regiji. Iako se pojavila na tržištu tek 2018., prve boce nudi vinoljupcima 2021. godine, ostvaruje velike uspjehe na najprestižnijim svjetskim vinskim natjecanjima (Decanter, Mundus Vini, CWSA, AWC Vienna, BIWC, Paris Wine Cup, Concours Mondial de Bruxelles). Jedna je od najbrže rastućih u Crnoj Gori: 2019. godine proizveli su 5.500 butelja, a danas je taj broj narastao na 50.000! U vrhunski uređenoj kušaonici, koja je, kako nam kaže vlasnik, vinski entuzijast Dejan, tek privremena, jer vinarija se tek gradi, možete kušati 9 etiketa: Chardonnay, Rosé, Sauvignon Blanc, Vranac, Merlot, Radovan, Kratošija, Cabernet Sauvignon i Vranac Limited. Ali to nije sve!
Na imanju se trenutno nalazi 330 mladih stabala maslina, proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje, koje je na Noćnjaku 2025 (održanom na Rabu u Hrvatskoj), osvojilo srebro u kategoriji sljubljenih sorti. Kao sommelierka maslinovih ulja, moram ga i ja pohvaliti jer je Keković ulje bilo najbolje koje sam kušala u Crnoj Gori tih dana. Kekovići planiraju proširenje maslinika na 1.000 stabala, u čemu ih apsolutno podržavam, posebice jer nudi potpun i poseban doživljaj pri dolasku u kušaonicu – nakon obilaska podruma i razgovora s enologinjom, kušanje vina praćeno je sljubljenim zalogajima i maslinovim uljem, uz najavu – organiziraju vrhunsko fine dining iskustvo gdje se pažljivo uparuju hrana i vina. Dodatno i možda najvažniji element prezentacije moderne i prosperitetne vinarije Keković je stalna edukacija svojih djelatnika, ali i gostiju – u njihovoj „Školi vina“, prvoj u Crnoj Gori, uči se o vinogradarstvu, proizvodnji vina, umjetnosti degustacije i vinskom bontonu, uz podizanje svijesti o vinskoj kulturi.
Patrimonio vinarija, vlasnika Radosava Brnovića, nalazi se u srcu Bobije, u općini Cetinje. Radosav s obitelji održava tradiciju vinogradarstva, na 6 ha zemlje (krečnjačko-dolomitnoj crvenici): pola je zasađena novim vinogradima, a naglasak je na bijelim sortama – chardonnayu i malvaziji aromatici (malvasia di Candia)! Proizvodnju vina počeli su 2004. s mnogo entuzijazma i uz skromnu opremu, a vinariju su izgradili 2021. uz pomoć programa IPARD. Vinarija je savršeno uklopljena u krajolik, a s terase se pruža prelijepi pogled na Skadarsko jezero.
Brnovići danas proizvode 7 sjajnih vinskih etiketa: Vranac, Vranac Barrique, Sauvignon, Malvasia, Chardonnay, Tamjanika i Rosé. Kombinacijom kvalitetne strukture zemljišta, adekvatne tehnologije uzgoja vinove loze, klime Skadarskog jezera i nadmorske visine, Brnović vina pokazuju kvalitetu s kojom se vinarija nadaleko može ponositi.
Vinarija Marković nalazi se u mjestu Dobrsko selo, okružena planinama, nedaleko od Cetinja, pola sata od Budve i Podgorice. Nekad dobro poznato područje, danas ovo selo predstavlja živo svjedočanstvo nekadašnjeg izgleda tradicionalnih crnogorskih sela.
Danas u selu živi 20-ak stanovnika i svako od njih pozdravit će vas poput starog znanca, uvijek spremnog da pročavrlja i ispriča vam nešto o povijesti tog područja. Mladi vlasnik Nikola naglašava da su posebni po tamjanikama, crnoj i bijeloj, posađenima na 320 mnv. Pogled s terase je čaroban, kao stvoren za bijeg na odmor od nekoliko dana i zaboravljanje na stres suvremenog života.
13. Jul Plantaže
Više od pola stoljeća, crnogorska tvrtka 13. Jul – Plantaže predstavlja jednog od najvećih i najvažnijih proizvođača grožđa, vina i lozove rakije u Jugoistočnoj Europi. Jedinstveno crnogorsko podneblje, smješteno između Jadranskog mora, Skadarskog jezera i visokih planina, stvara idealne uvjete za razvoj autentičnih sorti grožđa od kojih Plantaže proizvode raskošna vina jedinstvenog i prepoznatljivog karaktera.
Na tridesetak kilometara od Jadranskog mora, pored Skadarskog jezera, gotovo u nedogled pružaju se redovi trsova, oblikujući jedan od najvećih i najljepših vinograda u Europi – Ćemovsko polje, površine 2.300 hektara, s oko 10 milijuna trsova. Kad se nađete usred nepreglednih vinograda, okruženi lozom (i maslinama), osjećaj strahopoštovanja prema prirodi postaje gotovo nadrealan.
Vinograd leži na nadmorskoj visini između 45 i 70 metara i okružen je vijencem golih krečnjačkih brda, što ga određuje kao krašku kotlinu s izrazito žarkim i suhim ljetima i zimama, tek nešto hladnijim nego u primorskom pojasu. Vrlo male količine oborina i mnogo sunca upotpunjuju sliku ovog podneblja. To vrelo sunce koje u ljetnim mjesecima prži nad Podgoricom samo je jedan od problema za vinovu lozu na Ćemovskom polju. Drugi je teško i skeletno zemljište sačinjeno od krednog krečnjaka, prošaranog pijeskom i šljunkom. Vranac zauzima čak dvije trećine vinograda. Bijele sorte predvodi crnogorski krstač koji uspijeva isključivo u Crnoj Gori i nigdje drugdje u svijetu, a najbolje rezultate daje upravo na Ćemovskom polju. Skoro čitavo Ćemovsko polje, čak 95%, bere se ručno. Za vrijeme berbe, koja traje od kolovoza do kraja rujna, ovdje se okupi više od 2.000 berača. 13. Jul – Plantaže ima i atraktivne vinske podrume ukupnog kapaciteta 33 milijuna litara: Lješkopolje (Stari podrum; postoji od 1963.), Ćemovsko polje (podrum iz 1981) i Šipčanik, najatraktivniji, u obliku zavojitog tunela, dugog 356 m, prostire se na čak 7000 m2, na prostoru nekadašnjeg vojnog aerodroma, na dubini od 30 metara ispod zemlje! Šipčanik je prava vinska riznica, gdje odležava i stari više od 2 milijuna litara vina, a ondje se održavaju i vinske degustacije, večere i posebne svečanosti.
Ima li ljepše i intrigantnije pozivnice za vinski obilazak Crne Gore nakon opisa ovih vinarija?
Posjetite naš YouTube kanal.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja
Putovanje kroz svijet vina: Istražite svijet gutljaj po gutljaj
