Svjetski putnik čili
Kad je Kristofor Kolumbo napustio Španjolsku 1492.u potrazi za novim svijetom. U Europi se kao jedan od najraširenijih začina koristio crni papar. Koristio se u medicini i kao začin jelima još od doba Rimljana. Čili je pravi heroj globalizacije.
Uvozio se iz Azije i toliko je vrijedio da je značajno podignuo ekonomije lučkih gradova poput Aleksandrije i kasnije Genove i Venecije. U Srednjem se vijeku koristio i kao sredstvo plaćanja.
Nakon jačanja Otomanskog carstva prekinute su rute prema Aziji te je trebalo naći novi put prema Indiji i dalje na istok. Tako je i Kolumbo krenuo na put prema zapadu u potragu za novom trgovačkom rutom.
Nije našao Indiju, ali je našao čili koji je krenuo na svoj pohod zauzimanja svijeta. Ne samo da je taj začin postao dio kuhinje južne Europe, nego i udaljenih zemalja poput Indije, Tajlanda i Kine. Čili se toliko udomaćio u kulturi tih zemalja da kad bi pitali stanovništvo vjerojatno bi ih 90% reklo da čili potiče baš iz Indije, Kine ili Tajlanda.
I danas je čili na neki način luksuz. Sirotinja iz slamova, koji čine velik broj stanovništva, koristi čili svakodnevno. Hranjivošću se ne može mjeriti s rižom ili krumpirom, no stotinama milijuna ljudi je čili jedini začin kojeg koriste.
Koja ga sastojak čini toliko poželjnim?
Čili (ili chili) je skupni naziv za različite vrste paprika koje potječu iz roda Capsicum. Ove paprike karakterizira ljutina koja dolazi od spoja nazvanog kapsaicin. Čili paprike mogu biti različitih oblika, veličina, boja i ljutine. Što više kapsaicina sadrži, tim je ljuća. U većim količinama kapsaicin peče usne, jezik i grlo i tjera suze. Kapsaicin papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta.
Ljutina čilija se mjeri u Scovilleovim jedinicama (SHU), pri čemu viši broj označava veću ljutinu. Od blagih sorti poput paprike jalapeño do izuzetno ljutih sorti poput bhut jolokia (duh indijski), čili paprike pružaju različite razine ljutine kako bi zadovoljile različite preferencije okusa.
Čili je možda prva biljka koja je postala primjer globalizacije. Ubrzo su slijedile i druge poput kukuruza i krumpira i paradajza. Njima je trebalo puno duže da se rašire svijetom.
Pohod po svijetu
Čili je na svoj pohod u pokoravanje svijeta krenuo iz Južne Amerike gdje se uzgaja i prodaje više od 6.000 godina.
Vjeruje se da mu je domovina današnji Peru i Bolivija. Lako ga je bilo saditi pa se brzo raširio po kontinentu i dalje na Karibe. Čilija ima na tisuće raznih boja i oblika. Europljani u početku nisu bili zaljubljeni u novi začin koji je Kolumbo donio iz Novog svijeta. To nije zaustavilo čili na putu osvajanja.
Nekih tridesetak godina nakon Kolumbovog otkrića su Portugalski moreplovci posadili prve biljke čilija u Goi u Indiji. Vjerojatno je došao iz Brazila te se preko Lisabona raširio svijetom i brzo postao zvijezda kuhinje.
Portugalci za kratkog boravka u Tajlandu nisu uspjeli pokrstiti domoroce pa su brzo otišli. No, za sobom su ostavili čili koji je potpuno promijenio lokalnu kuhinju.
Svega pedesetak godina nakon što je čili krenuo na put iz Južne Amerike, koristio se na raznim krajevima svijeta. Čili se široko koristi u kuhinjama diljem svijeta, a neka od područja u kojima je najviše prisutan su: Meksiko, Indija, Tajland, Koreja i drugi dijelove Azije, te dijelovi Srednje i Južne Amerike, Zapadna Afrika, zemlje Magreba te Bliski istok, U Europi Italija, Balkan, Istočna Europa te Gruzija ga koriste svakodnevno.
Kapsaicin, spoj odgovoran za ljutinu čilija, može potaknuti metabolizam, smanjiti apetit, djelovati kao prirodni analgetik i imati protuupalna svojstva.
Čili je zaslužan za prvu uspješnu globalizacijsku avanturu!
Travel Advisor – Wine & Gastro
Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima, Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.