Otok Kreta je sa svojih 650 tisuća stanovnika, površinom od 8,336 km² i duljinom obale od 1,046 km, najveći je grčki otok, 88. po veličini na svijetu i peti u Sredozemnom moru. Njegovom sjevernom obalom proteže se i istomeno (Kretsko) more, južno od Egejskog mora, sa prosječnom dubinom od 1,000 m. Na raskrižju triju kontinenata – afričkog, azijskog i europskog – predstavlja i središte kulture istoka i zapada.
Kreta je pretežito planinski otok, a najviši vrh s 2,456 m smjestio se na planini Ida. Kroz otok teče nekoliko kraćih rijeka od kojih samo dvije teku tijekom cijele godine. Kournas je jedino prirodno jezero. Brojni potresi ostavili su velike posljedice na reljef otoka, pa tako Kreta ima više od 400 kanjona i najviše klisura u Grčkoj. Kreti pripada oko 80 manjih otoka od kojih je Gavdos jedini naseljen.
Uz poljoprivredu i turizam, stočarstvo je od posebnog gospodarskog značaja. Kreta je, u pogledu potrebe za hranom, 100% samodostatni otok. Najveći su svjetski potrošači sira po glavi stanovnika, a proizvode ga od ovčjeg ili kozjeg mlijeka. Za otočane su jedan od glavnih sastojaka zdravlja i dugovječnosti.
Životna dob stanovnika jedna je od najdužih na svijetu. Osim genetike za to su zaslužni ishrana, ali i psihološki i razni drugi sociološki faktori. Možda i neprestana toplina koja ih grije tijekom godine i koja uglavnom nikad nije niža od 18°C. Stalno sunčano vrijeme razlog je ovako “izgorjelom” krajoliku, no bez obzira na izrazito rijetke kiše urodi maslina, voća i povrća su impresivni.
Kiše uvijek dolaze u dobrom trenutku i donosi ih dobri bog i ljuti gromovnik, simbol snage, hrabrosti i pravde, s osobinama indoeuropskog božanstva svjetlosti i neba, rođeni Krećanin – Zeus.
Poljoprivreda
Kretski poljoprivredni proizvodi i način pripreme hrane imaju istaknuto mjesto u međunarodnoj gastronomiji. Ovdje su poljoprivreda i turizam najznačajnije gospodarske grane, a otok je najprepoznatljiviji po proizvodnji djevičanskog maslinovog ulja, meda, sireva, rakije, čajeva i ljekovitog bilja.
Na Kreti raste oko 1,700 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemske. Velika Britanija primjerice, koja je 40 puta veća od Krete, ima sličan broj biljnih vrsta.
Obilazak tradicionalnih sela omogućit će vam da upoznate lokalno stanovništvo, koje odlikuje ljubaznost, čast i srdačnost. Ipak, najistaknutija je mediteranska temperamentnost – vrckavost i rječitost podjednako.
Što god se umjesto rublja sušilo ili što god iz borova “raslo”, Kreta je otok prepun uzbuđenja i mjesto na koje ćete se, jednom kad ga posjetite, uvijek htjeti ponovno vratiti.
U ovim vremenima neka je snaga Zeusa svima.
Kreta nije samo otok za gotovo idealan odmor, već predstavlja pravu kulturološku meku. Na raskrižju triju kontinenata – afričkog, azijskog i europskog – tisućama godina unazad predstavlja središte kulture istoka i zapada.
Govori mi jedan stanovnik Atene kako ju grci smatraju zemljom za sebe. I uistinu, poznavaoci opće grčke kulture jednom kad posjete Kretu biti će spremni potvrditi tu razlikovnost.
Ovdje je nastala prva velika europska civilizacija, čiji nestanak izazvan erupcijom vulkana sa susjednog Santorinija mnogi povezuju s mitskom Atlantidom. Minojska civilizacija je izrazito napredna kultura brončanog doba, a procvat je imala od 2700. do 1450. prije Krista. Otkrivena je početkom 20. stoljeća, najprije radom britanskog arheologa Sir Arthur Evansa.
Nije poznato kako su Minojci sami sebe zvali, a pojam Minojci je skovao sam Arthur Evans prema mitskom kralju Minoju. Minos je u grčkoj mitologiji povezan s labirintom koji je Evans prepoznao u obliku grada Knossosa.
Otok Kreta je posebno značajan po arhitekturi svojih gradova: Knossosa i Festa koji svjedoče o urbanom društvu, već sofisticiranom, moćnom, centraliziranom, sve pod utjecajem istoka (posebice Egipta). Oni imaju karakterističnu asimetričnu, ali geometrijsku osnovu, zanimljivo zidno slikarstvo i bogatu keramiku.
Minojska kultura koristila je dva pisma, kretske hijeroglife i linearno A pismo. Pisma su se koristila usporedno, u različitim dijelovima Krete. Ni jedno ni drugo do sada nije dešifrirano.
Igra s bikom (freska), Zmijska božica , Gospođe u plavom su sve iz palača u drevnom Knossosu, samo su neki od motiva koje sam pokušao objediniti ovom objavom.
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
Pretplatite se na naš YouTube kanal
