Search
Close this search box.

13 destinacija koja gube svoj sjaj pod naletom masovnog turizma

Autor članka:
Podijeli:

Izvor: Islands


Svijet je čudesno velik, no postoje neka odredišta koja, zahvaljujući (često opravdanoj) pompi, uživaju veću popularnost od drugih. Kad je cilj zabava, putnici hrle na otoke jugoistočne Azije poput Balija i Phuketa. Kada je san stajati točno na mjestima gdje je snimljena ‘Igra prijestolja’, naš Dubrovnik je idealno mjesto. A atrakcije s razglednica Venecije nikad nisu van mode pa turisti koji traže svoju savršenu Instagram fotografiju uvijek pronađu put do ovog lijepog grada. Iako su ove turističke rute predvidljive, one se temelje na neospornoj ljepoti destinacija koje ljudi uvijek iznova žele posjetiti. Zaslužuju svu pažnju koju dobiju.

Problem je u tome što te destinacije nažalost dobivaju više pažnje nego što mogu podnijeti. Turistička žarišta diljem svijeta osjećaju najveći teret masovnog turizma i bezbroj komplikacija koje on stvara za lokalnu infrastrukturu. To uključuje zagušene prometnice, nestašice vode, uznemiravanje javnosti pa čak i fizičko propadanje UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. S osvetničkim turizmom koji izaziva procvat međunarodnih putovanja u godinama nakon pandemije, zemlje u kojima se nalaze svjetski poznata odredišta pokušavaju pronaći održivu sredinu koja može stvoriti vrijednost i za lokalno gospodarstvo i za turiste. Saznajte kojih je 13 prekrasnih destinacija uništio masovni turizam i kako zemlje to pokušavaju popraviti.

Bali, Indonezija

Bali, Indonezija
© Niklas Weiss from Unsplash

Zahvaljujući masovnoj mitologizaciji kulture zabave na Baliju, mnogi s ushićenjem posjećuju ovaj indonezijski otok. Iako je to pridonijelo popularnosti tropskog otoka, također je rezultirala komercijalizacijom Balija brzinom većom nego što može podnijeti. Od luksuznih vila do popularnih klubova na plaži, brzi razvoj ‘hot spotova’ koje turisti povezuju s balijskim odmorom pokazao se štetnim za otok, čiji su dužnosnici zaustavili neselektivnu izgradnju takvih građevina 2024. godine.

Osim uobičajenih nuspojava masovnog turizma — koje ugrožavaju kvalitetu života lokalnog stanovništva i ubrzavaju probleme prometa, zagađenja i kriminala — Bali se bori s jedinstvenim nizom turističkih problema povezanih s neurednim posjetiteljima. Zapravo, situacija je toliko izmaknula kontroli da su 2023. turistima u zračnoj luci uručeni vodiči koji su ih savjetovali o primjerenom ponašanju i protokolima kojih se moraju pridržavati kada su vani i obilaze otok. “Ne želimo vidjeti da rižina polja postaju vila ili nudistički klub. Za nas je kvaliteta važnija od brojeva”, rekao je 2024. ministar turizma Luhut Pandjaitan, objašnjavajući napore Balija da kontrolira turizam (Reuters).

Santorini, Grčka

Santorini, Grčka
© Chloe Lefleur from Unsplash

Nakon što su fotografije njegovih nadrealnih plavih krajolika dospjele na društvene mreže, nije trebalo dugo da Santorini postane glavna turistička destinacija. Šarmantni grčki otok u južnoj Egeju zaslužuje svu pozornost koju dobiva, no to je činjenica koja je ironično postala njegov najveći kamen spoticanja jer privlači pretjerani broj turista. Uz predviđanja da će ga 2024. posjetiti 3,4 milijuna turista, gradonačelnik Santorinija Nikos Zorzos istaknuo je problem masovnog turizma koji opterećuje ovaj otok. “Ako uništite krajolik, tako bogat kao što je naš, uništit ćete sam razlog zašto ljudi uopće dolaze ovamo”, rekao je za The Guardian.

Santorini je preplavljen ne samo ljudima koji vape za savršenim fotografijama na grčkom “Instagram otoku”, već i dionicima ugostiteljske industrije koji izbacuju hotele i sadržaje kako bi zadovoljili sve veću potražnju. Dok otok pomaže donijeti milijarde za zemlju, masovni turizam otežava život mještanima Santorinija, koji su navodno apelirali na ograničenja priljeva putnika. Vlada je predložila uvođenje takse za krstarenje od 20 eura za brodove koji se zaustavljaju na popularnim otocima poput Santorinija i Mykonosa.

Kyoto, Japan

Kyoto, Japan
© Sorasak from Unsplash

Kada su se prvi znakovi masovnog turizma počeli pojavljivati ​​u Kyotu, nekadašnjem glavnom gradu Japana, državni dužnosnici su brzo djelovali kako bi osmislili načine za suzbijanje priljeva turista. Jedan od ključnih problema bio je preveliki broj nerezidenata koji su koristili gradski lokalni prijevozni sustav, što je otežavalo svakodnevna putovanja na posao za ljude koji tamo žive.

Kao odgovor na ljutnju lokalnog stanovništva zbog remećenja redovne rutine, vlasti u Kyotu uvele su jednodnevne propusnice koje bi ljudima omogućile pristup autobusima i podzemnoj željeznici, sve kako bi spriječili pritisak na prenatrpane autobuse, izvijestio je The Japan Times. U nekim turističkim središtima porasla su i cijene za određene pogodnosti, kao što su naknade za parkiranje. Dužnosnici nastavljaju raspravljati o povećanju turističkih pristojbi kako bi kontrolirali prenapučenost.

Neke druge mjere Kyota protiv masovnog turizma još su odlučnije — poput barikadiranja određenih ulica u povijesnoj četvrti Gion, koja je jedno od najpopularnijih mjesta u gradu i počela je biti preplavljena problematičnim turistima koji su uznemiravali tradicionalne gejše.

Boracay, Filipini

Boracay, Filipini
© RJ Baculo from Unsplash

Obalni raj Boracay nekoć je bio skriveni dragulj među filipinskim mještanima. Međutim, na kraju je tajna izašla na vidjelo i vrhunski putnički časopisi proglasili su ga jednim od najljepših otoka na svijetu. Čim su se vijesti o njegovoj neusporedivoj ljepoti proširile, prirodni krajolik Boracaya zbog masovnog turizma naglo je počeo propadati. Šteta za okoliš postala je toliko velika da je 2018. filipinski predsjednik Rodrigo Duterte pozvao na zatvaranje otoka u pokušaju da preokrene njegovu sve veću reputaciju “grižišne jame”, navodi CNN. Uslijedilo je čišćenje Boracaya, tijekom kojeg je vlada regulirala sve, od izgradnje hotela do gospodarenja otpadom, a otok se postupno ponovno otvorio za turiste šest mjeseci kasnije.

Broj turista koji su posjećivali Boracay u to se vrijeme približavao dva milijuna. Godinama kasnije, turističke brojke nisu previše različite. Tijekom pandemije COVID-19, kada je broj turista na Boracayu oscilirao, rehabilitacija Boracaya hvaljena je od strane nekih na filipinskom otoku. “Negdje je nastala opća pomama da se što više ljudi dovede na otok bez obzira na posljedice, a sada je situacija pod kontrolom”, rekao je glasnogovornik jednog od najvećih lanaca ugostiteljskih objekata na otoku za The New York Times. Dnevna turistička granica Boracaya postavljena je na oko 6000 od ponovnog otvaranja 2018., a vlasti su sada navodno spremne proširiti tu granicu.

Cinque Terre, Italija

Cinque Terre, Italija
© Kristine Zale from Unsplash

Cinque Terre, područje u Italiji u kojem se nalazi nekoliko povijesnih primorskih gradova, iz godine u godinu je sve više preplavljeno posjetiteljima te je nažalost svedeno na nešto više od jedne od mnogih precijenjenih talijanskih turističkih zamki. Prošle godine je Cinque Terre posjetilo rekordnih četiri milijuna turista. Danas se ova zbirka sela na strmim liticama s kućicama u boji, grubom obalom te tirkiznim vodama i dalje nalazi na vrhu želja putnika i spada među najslikovitija čuda Italije. Taj je šarm, međutim, ozbiljno ugrožen gomilom turista koji su zakrčili neka od najpopularnijih mjesta u regiji, poput Vernazze.

“Glavni je izazov kako rasporediti turizam po cijelom području, što moramo učiniti brzo, a da ne ostavljamo dojam da smo anti-turisti, budući da je za nas turizam temelj”, rekao je gradonačelnik u Cinque Terreu za The Guardian. Mjere kontrole u tom području kretale su se od konvencionalnih do nekonvencionalnih: dok su ograničenja dopuštenog broja trajekata na obali bila očekivana, vlasti su 2019. postale malo kreativnije i uvele kaznu za nošenje neprikladne obuće na zahtjevnim planinarskim stazama. Ove je godine, nakon 12-godišnje obnove, ponovno otvorena poznata Staza ljubavi u Cinque Terreu, a kako bi se očuvala ova popularna turistička destinacija, uvedena je ulaznica u iznosu do 15 eura.

Dubrovnik, Hrvatska

Dubrovnik, Hrvatsk
© Ivan Ivankovic from Unsplash

Dubrovnik nosi krunu ne samo kao jedna od najposjećenijih destinacija u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi. Njegov globalni utjecaj među turistima je neusporediv i – osim što očarava gomilu posjetitelja zainteresiranih za njegove povijesne dijelove i safirne plaže – grad služi kao istaknuto mjesto hodočašća za obožavatelje “Igre prijestolja” i “Ratova zvijezda”, čiji su dijelovi snimani tamo. Stoga ne čudi da Dubrovnik pati od jednog od najgorih slučajeva masovnog turizma u Europi.

Dubrovnik već godinama pokušava kontrolirati štetu, prvenstveno od 2017. kada je UNESCO označio zabrinutost oko masovnog turizma koji je mogao rezultirati povlačenjem statusa gradske baštine. “Turizam smo podijelili u tri različita područja. Prvo su kruzeri, drugo dnevni posjetitelji koji dolaze iz obližnjih destinacija, a treće oni koji u grad dolaze prespavati”, rekao je gradonačelnik Mato Franković za Time Out Hrvatska, detaljno objašnjavajući mjere koje su poduzete kako bi se regulirale gužve, uključujući ograničenja za kruzere i informiranje posjetitelja o najboljem vremenu za posjet povijesnim znamenitostima. U međuvremenu, u sklopu gradskih planova za učinkovito i održivo putovanje posjetitelja, uvedene su pogodnosti poput javnih spremišta za prtljagu. Grad ne želi otuđiti posjetitelje u borbi protiv masovnog turizma.

Barcelona, Španjolska

Barcelona, Španjolska
© Kaspars Upmanis from Unsplash

Barcelona je doživjela neke od najsnažnijih otpora masovnom turizmu, uključujući i mještane koji su preuzeli stvari u svoje ruke. Godine 2024. stanovnici su izašli na ulice španjolskog grada s vodenim pištoljima, pucajući na turiste i pozivajući ih da “idu kući”. Prosvjed koji su predvodili građani uslijedio je nakon rekordnog broja turista koji su posjetili Barcelonu u eri putovanja nakon pandemije, a ljudi su u grad pohrlili u milijunima.

U katalonskom gradu koji ima 1,6 milijuna stanovnika, masovni turizam rezultirao je inflacijom nekretnina, propadanjem znamenitosti i prenapučenim četvrtima. To su samo neki od problema koji izravno utječu na ljude koji tamo žive. Sentiment protiv masovnog turizma je izrazito negativan u Barceloni i Kataloniji, pri čemu se 48% ispitanika u anketi YouGov-a slaže da ima previše turista u tom području. Španjolska je, naime, rangirana kao europska zemlja s najnegativnijim stavom o porastu turizma i njegovim posljedičnim učincima, ispred Francuske i Italije.

Lisabon, Portugal

Lisabon, Portugal
© Julian Dik from Unsplash

Glavni grad Portugala, Lisabon, posljednjih je godina postao sve popularnije turističko odredište u Europi. I dok se vlasti tek trebaju istinski pozabaviti turističkim procvatom – i nadolazećim nedostacima koji dolaze s masovnim turizmom – lokalno stanovništvo je počelo reagirati. Povećanje cijena nekretnina jedna je od najvećih briga, vjerojatno povezana s golemim porastom turističkih noćenja. Također, stanovnici koje muči turistički promet tvrde da stvari ne stoje dobro za uske ulice koje su zaštitni znak Lisabona.

“Mislim da smo još jako daleko od masovnog turizma”, rekao je gradonačelnik Carlos Moedas za Bloomberg. “Nismo na razini Venecije ili Barcelone. Trebamo nastaviti ulagati u turizam, no ulažući u kvalitetan turizam.” Iako tvrdi da Lisabon još nije prešao rub, Moedas je dodao da je otvoren za ideju povećanja turističke pristojbe sa sadašnjih dva eura. Međutim, nezadovoljni mještani počeli su uzimati stvari u svoje ruke. Guardian je izvijestio da je u znak lokalnog prosvjeda, tajno povećanje cijena isključivo za turiste zahvatilo restorane u Lisabonu.

Machu Picchu, Peru

Machu Picchu, Peru
© Vlad D from Unsplash

Porast pješačkog prometa na povijesnom mjestu Machu Picchu toliko je porastao da su vlasti u Peruu u posljednjem desetljeću često pokušavale ograničiti broj dnevnih posjetitelja. Prema izvješću lokalnih novina Peruvian Times, broj posjetitelja u planinskoj citadeli već je 2011. godine počeo prelaziti granicu od 2.500 koju je odobrio UNESCO. Ova struja turizma sa sobom je donijela bezbroj opasnosti za drevnu Inka civilizaciju – najneposrednija od njih je erozija njihovih struktura iz 15. stoljeća.

Dok je rastuća potražnja na kraju natjerala Peru da poveća dnevno ograničenje posjetitelja na više od 5.000, na snagu su stupili i određeni propisi kako bi se očuvalo ovo kulturno dobro. To uključuje planirane posjete i prijedloge alternativnih staza koje putnici mogu odabrati umjesto utabanih. Napetost između briga oko masovnog turizma u Machu Picchuu i stalnog povećanja dnevnog limita posjetitelja naglašava potragu južnoameričke zemlje za održivim kompromisom.

Amsterdam, Nizozemska

Amsterdam, Nizozemska
© Jose Llamas from Unsplash

Povijest, umjetnost, noćni život: Amsterdam privlači putnike iz cijelog svijeta iz raznih razloga. Međutim, koliko god voljeno bilo, ovo odredište nije u stanju održati se pred milijunima turista koje vidi svake godine. Problemi nizozemske prijestolnice s masovnim turizmom su višestruki – od pretjerane gradnje do razularenih veseljaka – a vlasti ih već neko vrijeme pokušavaju obuzdati. Ograničenja se kreću od blagih zabrana kanabisa i kruzera u nekim područjima do kampanja usmjerenih na jačanje građanskog osjećaja među turistima, koji na Amsterdam gledaju kao na najluđe mjesto za zabavu.

“Posjetitelji će i dalje biti dobrodošli, ali ne ako se budu loše ponašali i uznemiravali druge”, rekao je zamjenik gradonačelnika Sofyan Mbarki u izjavi 2023. godine, prema BBC-u, ističući problem koji široko prepoznaju stanovnici Amsterdama. Godinu dana kasnije, nizozemske vlasti pritisnule su pedalu i uvele potpunu zabranu izgradnje novih hotela u Amsterdamu, a ograničili su i noćenja u hotelima na 20 milijuna godišnje.

Plaža svinja – Pig Beach, Bahami

Plaža svinja na Bahamima
© Colin Lloyd from Unsplash

Svinje koje žive na pitoresknoj plaži nisu najčešći prizor na svijetu. Stoga nije teško razumjeti zašto je plaža svinja na Big Major Cayu na Bahamima popularna atrakcija među turistima. Međutim, s priljevom putnika na nenaseljeni otok, ovo bi vizualno i ekološko čudo moglo biti u opasnosti. Društveni mediji očito su privukli razne vrste znatiželjnika na Pig Beach, od kojih se mnogi navodno ne libe četveronožne stanovnike otoka hraniti smećem. Dok su svjetski poznate svinje plivačice prijateljski raspoložene prema gostima, pretjerana prisutnost ljudi u raju na Bahamima prijeti pripitomljavanju divljih svinja.

Što je još gore, 2017. je objavljeno da su neke od svinja pronađene mrtve – tragedija koja je povezana s neodgovornim turizmom. “Imamo ljude koji dolaze tamo i daju svinjama pivo, rum, jašu na njima, svašta”, rekao je za The Nassau Guardian Wayde Nixon, mještanin Bahama koji tvrdi da je igrao ulogu u osnivanju kolonije svinja prije nekoliko desetljeća (The Sydney Morning Herald). Posjete slavnih osoba kao što su Khloe Kardashian, Amy Schumer i Donald Trump Jr. pretvorili su i ove jedinstvene stanovnike Kariba u slavne osobe — status koji im dugoročno možda neće biti dobar.

Venecija, Italija

Venecija, Italija
© Ricardo Gomez Angel from Unsplash

Venecija se ističe kao jedna od najromantičnijih destinacija u Italiji, ali je nažalost i među najnapučenijim i to zahvaljujući milijunima turista koji posjećuju zemlju svake godine. Naposljetku, tko može odoljeti čarima poznatih gradskih atrakcija, njegovim savršenim vožnjama gondolama i neodoljivoj kulinarskoj sceni? Međutim, ova inozemna fascinacija već godinama uzima danak Veneciji i to do te mjere da je UNESCO razmišljao o stavljanju Venecije na svoj popis ugroženih mjesta svjetske baštine, navodeći “kontinuirano propadanje zbog ljudske intervencije, uključujući kontinuirani razvoj, utjecaje klimatskih promjena i masovnog turizma.”

Godine 2024. su vlasti u Veneciji pokušale suzbiti masovni turizam nametanjem ulaznice za dnevne posjete od pet eura i ograničavanjem lokalnih turističkih grupa na 25 osoba. Dok su novi propisi bili odgovor na lokalno priznati problem, stanovnici Venecije nisu bili previše sretni zbog njih i izrazili su sumnju u učinkovitost ovih mjera. Čak su izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv turističke naknade, tvrdeći da se njihov grad pretvorio u tematski park. A s obzirom na ludilo koje Venecija uživa kao odredište za putovanja, brojni će turisti vjerojatno biti više nego spremni poštivati ​​pravilo o plaćanju ulaza.

Phuket, Tajland

Phuket, Tajland
© Maksim Zhashkevych from Unsplash

Phuket je već godinama omiljeno mjesto za bijeg u zajednici putnika. Zahvaljujući tom statusu, vjeruje se da je jedno od najnapučenijih odredišta na svijetu. Iako Tajland obiluje otocima iz snova, Phuket – jedan od najvećih – svake godine privlači mase svojom turističkom ravnotežom prirodnih atrakcija, aktivnosti na plaži i noćnog života, koji zajedno zadovoljavaju široku demografsku skupinu. Situacija se stoga naglo pogoršala, a prema izvještaju Time Out-a iz 2023. godine, sada ima oko 118 putnika na svakog stanovnika Phuketa.

Izazovi masovnog turizma mogli bi biti donekle dobrodošao problem za vlasti, budući da se zemlja jugoistočne Azije pokušava oporaviti nakon što je pandemija COVID-19 uzrokovala ozbiljan udarac broju dolaznih turista. Iako vlasti u Tajlandu nisu nedavno pokrenule nikakve snažne mjere protiv masovnog turizma, Bangkok Post je izvijestio da se rade na određenim rješenjima za probleme koji negativno utječu na lokalne usluge, poput vodoopskrbe i cesta. Razmatra se i turistička pristojba u iznosu od ฿300 (ili oko 8,35 €).


Autor naslovne fotografije: © Federico Giampieri from Unsplash

Travel Advisor

Posjetite naš YouTube kanal. Pretplati se na TIK TOK.

Uključite se u naše grupe na Fejsu: Vodič po najljepšim skijalištima Savjetnik za putovanja Travel AdvisorSavjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.

Nove objave