Prije desetak godina smo komentirali kako austrijska skijališta zaostaju za talijanskim. Južni Tirol je gradio najnovije modele žičara, krčile su se nove staze i izgledalo je kako druge zemlje zaostaju. Danas, desetak godina kasnije, situacija više nije ista. Ovo su najveća skijališta u Austriji.
Velika ulaganja i okrupnjavanje u asocijacije skijališta za koja vrijedi jedan ski pass je postao trend. Ski Alpin Card od početka ove sezone objedinjuje tri vrhunska skijališta. Ski Circus Saalbach Hinterglemm Leogang Fieberbrunn, zatim Schmittenhöhe Zell am See te ledenjak Kitzsteinhorn pored Kapruna. Ukupno je 408 kilometara staza i 121 žičara.
Skijališta se natječu. Naviše staza, najmodernije žičare, najbolja zabava, najbolji restorani i apres ski. Svi žele nešto najbolje i svi se žele pozicionirati te biti po nečemu drugačiji. Skijanje je postalo ogroman business. Niti u jednom sportu se ne vrti toliki novac kroz infrastrukturu, ulaganja i brojke kao u skijanju.
Do početka sezone 2019/2020 u Austriji je investirano 754 milijuna eura u nove žičare, najviše do sada. Od početka stoljeća skoro deset milijardi eura je investirano u žičare, sustave za umjetno osnježivanje te ostalu infrastrukturu. Time je Austrija uvjerljivo najjača skijaška zemlja u Europi.
Važan aspekt marketinga je broj kilometara. Dvije stotine kilometara skijaških staza zvuči puno bolje nego stotinu. Taj podatak može odigrati ključnu ulogu pri odabiru mjesta za zimski odmor iako većina skijaša neće, niti ne može, proskijati sve te silne kilometra u jednom tjednu. Većina skijaša dnevno skija 20 do 30 kilometara i provede oko sat vremena spuštajući se. Ostali dio dana se provede na žičarama, u restoranima i hotelima. Prema istraživanjima je prošle godine 56% ispitanika izabralo skijalište prema broju kilometara, a svega 8% prema cijeni žičara.
Mala skijališta su pod velikim pritiskom i žele, ako je moguće zbog položaja, udružiti se i povezati s drugim. U skoroj budućnosti se može dogoditi da će neka manja skijališta prestati s radom jer ne mogu izdržati konkurenciju velikih. Sve ga 30% kompanija koje posjeduju žičare u Austriji radi s dobitkom, ostala trećina je oko nule, a čak 40% ih je ozbiljno zaduženo te su u biti u vlasništvu banaka.
Cijene dnevnih karata se približavaju 60 Eura što i nije puno s obzirom na velika ulaganja, no svake je godine sve skuplje. Skijanje postaje sport za bogatiji sloj stanovništva. Treba shvatiti Austrijance jer je skijanje dio života i daleko najpopularniji sport, pa bilo kakva intervencija koja može dovesti do toga da sve bude skuplje i ekskluzivnije nije uvijek dobro došla. Baš kao i kod nas na Jadranu.
Ovo su najveća skijališta u Austriji :
1) Saalbach, Schmitten, Kitzsteinhorn: 121 žičara, 408 km staza, 56, 50 E dnevna karta
2) Ski Arlberg: 88 žičara, 303 km, 56,50 E
3) Wilder Kaiser – Brixental: 89 žičara, 284 km, 53,50 E
4) Ischgl/Samnaun- Silvretta Arena: 41 žičara, 239 km, 56 E
5) Serfaus – Fiss – Ladis: 49 žičara, 188 km, 58 E
Pretplatite se na naš YouTube kanal
