Već me dugo nije jedan grad toliko oduševio kao Riga. Lani je to bio Isfahan u Iranu, a ove godine vodi Riga. Iako, moram priznati, Tallinn i Vilnius nisu daleko iza.
Je li Riga najljepši grad Baltika ?
Znao sam da je Riga najveći od gradova Baltičkih država, da je najživlji, da je pažljivo uređen, da je bogata gastro scena i da je stari grad poseban. Znao sam i za široke, velebne avenije duž parkova te kvart u čijim ulicama se mogu pronaći remekdjela arhitekture Art Nouveau, Secesije ili Jugendstila. Usprkos tome me zapljusnula mladenačka i pozitivna energija ovog grada na, za nas, dalekom sjeveru.
Vrijeme je bilo gotovo idealno, kažu rijetko toplo i sunčano, pa su mlađahni stanovnici razgolićeni kao da su na Hvaru do duboko u noć sjedili na otvorenim terasama sa živom muzikom i veselili se životu. Iako smo mi bili u jaknama, tankim, ail ipak jaknama, domaći su bili obučeni kao da su usred ljeta. Temperatura je bila ugodnih dvadeset i nešto do kasne navečer. Treba uzeti u obzir da i sunce sja do kasno navečer. Zalazak je bio oko 11 sati, a zora već oko četiri. Par dana i stotina kilometara kasnije i dalje u Helsinkiju je noć trajala još kraće.
Riga sa svojih sedam stotina tisuća stanovnika čini trećinu čitave Latvije. Mnogi Europski gradovi su dobro povezani s brojnim LCC kompanijama što ovaj grad čini lako dostupnim turistima iz Europe i svijeta. Do početka devedesetih je bila dosta zapuštena i razrušena, još od drugo svjetskog rata, jer Sovjeti baš nisu trošili novac na uljepšavanje. Od nezavisnosti se ubrzano rekonstruira i postaje turistička meka ovog dijela Europe. Neki kažu da su sjeverna Europa, neki da su istočna pa je možda sjevero-istočna najbolji opis.
Stari grad je poput muzeja te je pod zaštitom UNESCO-a.
Na svakom uglu, trgu ili ulici se kriju znamenitosti i zanimljive priče. Najslikanija je živopisna zgrada društva Crne glave na glavnom trgu. To je bio Ceh mladih trgovaca za koji se tvrdi da i danas postoji.
Riga je puna legendi.
Najpopularnija kaže da bogati trgovac nije mogao biti primljen u Ceh trgovaca jer je, eto, nešto malo muljao. Prijem je bio vrlo strog pa su se pregledavali poslovni papiri, odnosi s drugim trgovcima, poštenje i etika. Po nekom od tih kriterija naš bogati trgovac nije prošao na prijemnom. Nezadovoljan zbog toga je točno preko puta palače Ceha sagradio svoju palaču i na vrh postavio figuru mačke u pozi u kojoj vrši nuždu, okrenuta guzom prema Cehu i time dao na znanje svima što misli o njima.
Nezadovoljni su se obratili sudu s tužbom protiv trgovca, no sud ih je odbio uz komentar da se ponašaju kao djeca i da spor sami izglade. Ubrzo je trgovac primljen u Ceh, crna mačka promijenila smjer, ali i ostala na krovu te je od tada simbol grada. Treba napomenuti da su u to doma Cehovi bili najjača udruženja na Baltiku, često jača i bogatija od gradova i država. Od trinaestog do petnaestog stoljeća ovaj bogati Hansa grad je bio pod vlašću Biskupa od Rige. Kroz povijest je Riga prelazila u ruke mnogih osvajača pa je tako bila dio posjeda Njemačkih Teutonaca, Švedske, Carske Rusije, opet Njemačke, Sovjetskog saveza i na kraju slobodna i nezavisna od 1991.
Osim starog grada, gotičkih crkava i ostataka dvoraca, možda je najzanimljivija četvrt art nouveau. Kažu da je u Rigi najviše takvih zgrada, više od 800. Zašto ih ima toliko. Pogodilo se da je Riga u vrijeme kad je taj stil bio na vrhuncu popularnosti i sama bila na vrhuncu bogatstva. To ogromno bogatstvo je donijelo najbolje arhitekte i graditelje koje su stare drvene zgrade ubrzano zamjenjivali velebnim palačama van starih gradskih zidina. Kako se pokazalo da zidine više nisu potrebne, one su se rušile, a grad se raširio planski duž širokih avenija koje su okruživale tada najmodernije dizajnirane palače.
Mikhail Eisenstein, inače otac poznatog Ruskog filmaša Sergeja, je bio zvijezda arhitekture. Projektirao je više od 250 zgrada od kojih su najljepše u ulici Alberta iela. U samo tridesetak godina je Riga izrasla iz starog grada u modernu europsku metropolu. Kad ste u Rigi ostavite barem pola dana za obilazak ovih zgrada. Ima i mali muzej uređen kao tipični stan bogate srednje klase, a većina zgrada je blizu pa se mogu obići pješke.
Osim starog grad i art nouveau četvrti treba posjetiti i najveću tržnicu u Europi. Smještena u bivšim hangarima kompanije Zeppelin i pod zaštitom je UNESCA. Pet paviljona površine veće od 70.000 kvadrata odolijevaju najedi modernih šoping centara te je tržnica i dalje trbuh grada i mjesto jeftine trgovine.
Danas se u Latviji službeno govori Latvijski, pola stanovništva govori Ruski, a Engleski svi mladi pa je lako snalaženje. Stariji govore i Njemački.
Za Rigu i okolicu minimalno treba tri dana. Na izlet treba otići u poznato ljetovalište Jurmala na obali Baltičkog mora. Velebne palače, art deco hoteli, šetnice s brojnim lokalima i ni manje ni više nego 500 km ne prekinute pješčane plaže. Da li se ljudi kupaju na temp od +20? Naravno i to s jednakim guštom kao i na Jadranu usred ljeta.
U blizini Rige se nalaze i dvije velebne palače. Rundale koja je uređena poput muzeja. Pravokutnu palaču s predivnim vrtom u francuskom stilu su uređivali njemački, talijanski i francuski majstori krajem osamnaestog stoljeća. Nešto veća je Jelgava čija restauracija još nije dovršena.
Latvija, ali i susjedne Litva i Estonija su zemlje koje svakako treba posjetiti i ostati ugodno iznenađen bogatim životom na sjeveru. Zemlje visokog standarda koje su u tridesetak godine poput brzog vlaka projurile i pretekle nas u svakom pogledu razvoja kako ekonomskog i tehnološkog tako i društvenog.
Posjetite naš YouTube kanal.
