Uvijek volimo doći u zlatnu Slavoniju
Odabrali smo vikend u Belišću i Erdutu. Prošetali smo beskrajnim poljima i vinogradima, omastiti brk čobancem, fišom i perkeletom te se razveseliti dragim nam ljudima. Ispunili smo dušu i ugrijali srce na istoku Hrvatske. U Belišću i Erdutu smo proveli četiri dana.
Četiri sela Erduta
Općina Erdut broji četiri sela koja svaki posjetitelj ovog područja treba staviti na popis želja. Zašto? U Dalju, Aljmašu, Erdutu i Bijelom brdu možete uvijek pronaći nešto za sebe, bilo da vas zanima povijest, kultura, znanost, dobra hrana ili vrhunsko vino.
Erdutsko vinogorje
Erdutsko vinogorje jedno je od četiri slavonska vinogorja i obiluje sortom graševine. Zbog zemljopisnog položaja i duge tradicije i ne čudi da je erdutsko vino toliko dobro i da imaju čak 11 vinarija koje su u sklopu vinske rute Osječko-baranjske županije. Na ovome području, odnosno na Dunavskom poluotoku koji obiluje vodom i kojeg hrani plodna, mineralna zemlja i sunce koje grije jednako dana u godini kao i na otoku Hvaru, moći ćete okusiti i ostale sorte vina te različite vrste pjenušaca. Degustirali smo neke od njih.
Prvo smo se zaputili u najveću vinariju erdutskog vinogorja i jednu od vodećih hrvatskih vinarija- Vina Erdut gdje smo upoznali dvije osobe koje su nas svojom pričom i znanjem o povijesti i vinima jednostavno oduševile. Hrvoje Pavić proveo nas je Ervinovim troskokom, edukativnom degustacijom vina na tri lokacije ove vinarije. Počevši od 1730. godine kada je vinarija osnovana, Hrvoje nam je prepričao povijest ove vinarije čiji je poslovođa Ervin plemeniti Čeh, inače ugledan i obrazovan plemić, a kasnije i tajni savjetnik Carstva, dao proširiti nasade vinograda i izgraditi dvorac Adamović-Čeh s mističnom kulom u kojoj je kartao. Koliko je Ervin bio domišljat i snalažljiv govori i priča o njegovom skrivanju u velikoj bačvi kako bi mogao slobodno kartati, beskonačno uživati i piti bez nadzora prve žene. Šetnjom oko vinarije prošli smo stazom koja je natkrivena lozom i sočnim plodovima muškat hamburga i kardinala. Na kraju tog puta došli smo do predivnog pogleda na Dunav i na kulu koju je biskup Strossmayer blagoslovio kao obiteljsku kapelicu, a planira se prenamjena i obnova nakon koje će ona postati vidikovac i restoran.
Također, u vinariji Erdut, vidjeli smo najveću bačvu u upotrebi na svijetu, tzv. slavonski vinski oltar. Josip Pavić, predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda, bio je direktor izgradnje ovog vinarskog podruma za vrijeme postavljanja ove gigantske bačve. Bačva je ukrašena drvorezom izvana, a iznutra napunjena je sa 75.000 litara graševine.
Na svom eno-turističkom putu, zastali smo kod vinarije čija je povijest i priča znatno drukčija i nježnija. Potpuno ženska vinarija Antunović može se pohvaliti vinom nagrađenim Decanter platinastom medaljom i 91 bodom na ovom prestižnom natjecanju. Vinarija se, od kada je izgrađena 2009. pa sve do danas, nadograđuje i proširuje te je trenutna godišnja proizvodnja oko 50.000 litara vina. U vrlo ugodnom i lijepom ambijentu možete degustirati graševinu, zeleni silvanac, cabernet sauvignon, plemenku, rose, graševinu premium i ostale sorte po preporuci stručne domaćice Jasne Antunović. Upravo se u ovoj vinariji nalazi jedan od ljepše uređenih vinskih podruma koji skriva hvaljena arhivska vina.
Budući da se vino i povijest godinama isprepliću, posjetili smo našeg vodiča i znalca povijesti, Hrvoja Pavića u njegovoj obiteljskoj vinariji Magistra. Ova najmlađa, najmanja i, kako kažu, najslađa vinarija će vam osim vina u kojem svatko pronađe nešto po svom guštu ponuditi i predivan pogled na Dunav. U vinariji su nas dočekali srdačni nastavnici, članovi obitelji Pavić te domaća jela i birana vina- od muškata, rosea do slatke graševine i mugera. Vikend u Belišću i Erdutu čuva razne tajne.
U vinariji s najljepšim pogledom na Kopački rit, Bačku i Dunav dočekala nas je obitelj Brzica. Česti gosti ove vinarije su poznate i ugledne osobe koje dolaze više od desetak godina kako bi uživali u rapsodiji okusa i mirnoći prirode. Iako je ovo područje poznato po bijelim vinima, prvenstveno graševini, u ovoj se vinariji proizvodi većinom crno vino od kojih se ističe sorta vranac.
Sve ove vinarije imaju “ono nešto” i svaka od njih nudi svoju vinsku priču. Osim ugodnih domaćina te kvalitetnog i vrhunskog vina, povezuje ih Dunav koji hrani vinove loze i stvara uvjete za pravi užitak. Glavna europska ulica, u koju se ulijeva Drava zimi predstavlja izazov ribičima i ledolomcima, a ljeti razonodu kupanja i sportova na vodi.
Zelene staze Dunava i Drave
Nakon dobre degustacije vina i domaće hrane koja upotpunjava okuse, prošetali smo dvjema zelenim stazama Dunava i Drave. U otkrivanju prirode Belišća i Erduta susreli smo se s bujnom florom i faunom, promatrali smo ptice u “čekama” i napravili smo pauzu na odmaralištima s platoima i drvenim klupama. Staza Porić bila srednje teška s povremenim i kratkim usponima, dok je staza Bistrinci bila lagana i ravna. Stazama, osim pješaka, prolaze biciklisti i vozači quadova te natjecatelji biatlona i triatlona koji su nam se pridružili na zadnjoj fazi njihovog natjecanja. U planu je nadogradnja cijelog projekta Zelenih staza i vjerujemo kako je ovo tek početak ekološko- edukativne priče ovog kraja!
Etno kuća
Kuća u Bijelom brdu čuva predmete, uspomene i arhitekturu s kojima se nekad živjelo. Mjesto gdje smo se vratili u vrijeme kada se za stanovnike Bijelog Brda govorilo da su gusari oduševilo nas je tradicijom i kulturnom baštinom nekad zemljoposjednika, zemljoradnika i ljudi koji su živjeli uz rijeku Dravu. Na samom ulazu u kuću, nalazi se ozvučena tabla za slijepe i slabovidne osobe. Napisana je i brajicom, a prikazuje lokalitete zemljovide i ostale turističko geografske elemente.
Marijansko svetište u Aljmašu
Iako staze imaju mnogo surduka i povezuju Erdut i Aljmaš, ipak smo se odlučili sjesti u autobus i krenuti do poznatog marijanskog svetišta. U centru Aljmaša nalazi se crkva Gospe od Utočišta koja datira iz 17. stoljeća, ali je stoljećima bila rušena pa danas ima moderni oblik labuda, tzv. Dunavskog goluba. Tijekom cijele godine, a posebno za vrijeme Velike Gospe, Aljmaš posjećuju vjernici, turisti s kruzera, grupe i putnici- individualci.
Na putovanju kroz Erdut zanimala nas je kultura, tradicionalni način života i put poznatog znanstvenika s ovog područja pa smo se zaputili u Bijelo brdo i u Dalj.
Kulturni i znanstveni centar “Milutin Milanković”
Astrofizičar, astronom, geograf, otac tektonike ploča i znanstvenik koji je izračunao najtočniji kalendar (koji nije prihvaćen) rođen je u Dalju. Rodna kuća Milutina Milankovića, danas kulturni i znanstveni centar uvodi nas u njegov zanimljiv i nevjerojatan svijet. U ovome je centru moguće izučavati njegove precizne nacrte stvorene na milimetarskom papiru i pomoću abakusa, prošetati svemirom i naučiti o položaju planeta.
Zajedništvo više kultura
Život Milutina Milankovića od Beča i Budimpešte pa sve do Dalja povezuje rijeka Dunav. Osim rijeka i običaja, ove predivne ljude Erduta odlikuje sinergija različitosti. Ovo je područje Hrvatske izrazito multikulturalno pa katolici slave pravoslavne i pravoslavci katoličke blagdane. Na ovome je području poznato katoličko svetište i pravoslavni manastir.
Katolička je crkva sv. Josipa, a pravoslavna sv. Dimitrija te se smatra najvećom pravoslavnom crkvom na ovom području. Pored druge crkve napravljeno je stajalište za cikloturiste sa stanicama za bicikle i e-klupama. Ako idete na svoja dva kotača, osvježenje možete pronaći u vinskom podrumu Teutoburgiumu za koji se trebate posebno najaviti. Želite li nastaviti ciklo-vinsku turu, pronađite svoje sljedeće stajalište na karti koja se nalazi pored mjesta za odmor.
Muzej Belišće
Naša sljedeća “stanica” bio je grad industrije, sporta i kulture te grad prijatelj djece. Kao dobar početak upoznavanja s Belišćem, posjetili smo dvije starinske kućice u kojima se davno živjelo, a sada je to muzej prepun informacija i povijesnih dokaza. Dočekao nas je gospodin Milan Salajić, možda najveći poznavatelj ovog grada i njegovih početaka koji su zaista zanimljivi. Belišće ima tek nešto više od 130 godina, a izgrađeno je kao naselje radnika u tvornicama obitelji Gutmann. Tada su se počele krčiti šume tada Bistrinačkog polja i gradila se pilana, a nakon toga izgradila se tvornica tanina i mehaničke prerade drva koje više nema. Danas se u Belišću prerađuje papir te se rade ambalaže i strojevi na kojima se proizvode poznate marke guma (Pirelli, Michelin…). U portfelju obitelji Gutmann mogli ste pronaći navedene tvornice kao i pekarnicu, trgovinu, destilaciju drva, impregnaciju, parketarija i bačvariju. Izradili su divovsku bačvu od 100 000 litara izloženu na svjetskoj izložbi. Poznati Belišćanci bili su glasoviti skladatelj bogatog opusa Sigmund Romberg i trofejni kajakaš Matija Ljubek.
Grad sporta
Belišće je grad koji godinama njeguje sport. Osnovan je kajakaški klub i sportsko-rekreativni klub Baraberi koji su dobili naziv po pogrdnom nazivu za Belišćane koji “nisu imali ništa i radili su za plaću”. Danas, Baraberi imaju svoju ekipu koja organizira utrke i vođenje grupe, rentaju opremu, bave se trčanjem i pješačenjem…
Selo u kojem je vrijeme stalo
Nedaleko od Belišća, u etno selu Bocanjevci posjetili smo OPG Apina kuća. U kući koja je spomenik kulture, dočekali su nas Šokci i naši domaćini Igor i Stella. Tamo je nekad bila centralna zadružna kuća u kojoj su svi jeli, a grijali su se oko ognjišta i hranili kruhom iz krušne peći, koji se i danas u njoj peče. Kod Igora i Stelle, osjećali smo se kao doma i s užitkom produžili svoj boravak u kući koja priča život i povijest Šokaca.
Ručali smo i u Starom mlinu, gdje se može i prespavati te smo se okrijepili nakon šetnje u OPG-u Stari dud gdje možete jest pravu, domaću slavonsku hranu. Vikend u Belišću i Erdutu je bio pravi izbor.
Najbolji čobanac u Hrvatskoj
Čuli smo da je svaki vikend neka manifestacija te smo odlučili ostati u Belišću i biti dio Državnog natjecanja u pripremi čobanca (ne kao natjecatelji). Upoznali smo različite i zanimljive ljude s kojima smo i popričali. U Udruzi kotličara, s čijim smo dopredsjednikom Kukučkom i predsjednikom Vučetićem razgovarali o ovoj tradicionalnoj deliciji, imaju oko 40 članova koji kuhaju barem dva puta godišnje u najvećem kotliću. A koja je tajna dobrog čobanca? Na to pitanje dobili smo ipak tajanstveni odgovor. Dobro meso, začini, omjeri neki su od trikova koje znaju samo veliki majstori čobanca. Neki od natjecatelja kojima smo postavili isto pitanje imaju tajni sastojak, neki ga vješto skrivaju, a neki kuhaju po standardnoj recepturi.
Vikend u Belišću i Erdutu se čini idealnim za samce, parove, obitelji, sportaše i sve druge putnike koji su zaljubljenici u spoj prirode, povijesti, vina, hrane i sporta. Kako bi osigurali kvalitetan boravak u Belišću, sagrađen je hostel pored kajak kluba i Drave s 28 ležaja, dvoranom za predavanja, prostorom za druženja i kuhinjom. Iako još nije otvoren, ima puno turističkih potencijala zbog kojih može ugostiti svaku sportsku ekipu, svakog turista i svaku grupu koja je željna upoznati ovaj kraj dobrih i srdačnih ljudi.
Naslovna fotka: Julio Frangen
Uključite se u naše grupe na Fejsu: Savjetnik za putovanja Travel Advisor, Savjetnik za putovanja Europom i Savjetnik za putovanja Hrvatska.
Pretplatite se na naš YouTube kanal
