Koliko je Hrvatska mala zemlja, uvidimo tek kada je pogledamo kartu svijeta. Tek sitan, obojen komadić na zemljovidu označava zemlju u kojoj se na nevelikom prostoru nalazi mnoštvo kulturnih, prirodnih, geografskih i gastronomskih zanimljivosti. Današnjim putnicima iznimno važne kada upoznaju neku zemlju. Istarski biseri zovu i privlače svakoga.
Danas postoje brandovi po kojima se i van granica prepoznaje Hrvatska, no neke od njenih ljepota i zanimljivosti još uvijek nisu dovoljno poznate.
Hum – najmanji grad na svijetu
Jedan od tih hrvatskih bisera je središnja Istra i grad Hum – najmanji grad na svijetu. Grad je ovu titulu zaslužio i potvrdio od strane brojnih institucija i od nje stvorio svoj turistički i kulturni brand.
Hum se nalazi u središnjem dijelu Istre , petnaestak kilometara od Buzeta. Udaljen pedesetak kilometara od Rijeke, dvjestotinjak od Zagreba, i nešto manje od stotinjak od Pule. Otprilike toliko udaljen je i od zračnih luka navedenih gradova. Do Huma možete automobilom, busom ili biciklom – kako najviše volite. Iz Pule možete doći vlakom na humsku željezničku stanicu.
U pitoresknom gradiću živi svega 30 stanovnika, ali on ima sve gradske institucije kao bilo koji drugi “veGlagoljica daje pečat Humuliki” grad. I danas se u Humu bira župan koji će titulu nositi godinu dana, a izbor se vrši u skladu sa starim običajima – broj glasova se urezuje u “raboš” – običan drveni štap koji ostaje trajni zapisnik.
Bajkovit grad koji vraća u prošlost
Grad je opasan kamenim bedemima unutar kojih se nalaze samo dvije ulice. Kuće i portuni, šterne i kameni oblici ulica prizivaju druge dane, ljude i običaje. Unutar zidina je župna crkva Marijinog uznesenja, te crkva Svetog Jeronima koja datira iz dalekog 12. stoljeća. Ta je crkva osobita po svojim freskama ali i glagoljškim natpisima. Majstor zaslužan za specifičnu unutrašnjost crkve je majstor Antun iz Padove, koji joj je udahnuo život i utisnuo pečat.
Glagoljica daje pečat Humu
Staroslavensko glagoljaško pismo nastalo je sredinom 9. stoljeća i zadržalo se u hrvatskim krajevima sve do 19. stoljeća. Bizantski redovnik iz Soluna Ćiril, sastavio je i prilagodio ovo pismo prvenstveno zbog prevođenja i pisanja crkvenih knjiga. Glagoljicu od 16. stoljeća potiskuje latinica, a zapisi poput onih u Humu svjedoče o njenom postojanju i važnosti. Moram spomenuti da je latinica tek u 19. stoljeću prilagođena hrvatskom jeziku, dok su glagoljica i staroslavenski puno ranije omogućavali pisanje i čitanje u skladu sa samim jezikom.
Jedna od najpoznatijih atrakcije Huma je Aleja glagoljaša. Ova je aleja postala kulturna i turistička znamenitost po kojoj se prepoznaje ne samo Hum nego i cijela Istra. Aleju čini jedanaest kamenih spomenika postavljenih u čast glagoljici.
Aleja se proteže između gradića Roč i Hum a dotiče i biser kontinentalne Istre, selo Kotle. Kotle ili Kotli prekrasno je staro i gotovo potpuno napušteno selo kroz koje protječe rijeka Mirna i stvara slapove upravo u Kotlima. Nekada su u selu postojale dvije vodenice od kojih je danas jedna dijelom obnovljena. Slučajni putnici, ali i oni koji dolaze organizirano često se zadrže u Kotlima zbog prekrasne prirode i ugođaja kojim odiše. Ugodno je sjesti na terasu konobe – jedine u selu i uživati u miru i zvukovima rijeke.
Ročko-humsko područje bilo je središte hrvatskog glagoljaštva u Istri, stoga je aleja osmišljena i izgrađena u razdoblju od 1977. do 1985.
To je staza dužine 7 km uz koju je postavljeno 10 kamenih obilježja, koja započinju Stupom čakavskog sabora, a završavaju bakrenim vratima grada Huma. Aleju je u osmislio akademik Josip Bratulić, a postavio kipar Želimir Janeš. Svako od deset obilježja u Aleji doprinos je Hrvatske očuvanju svjetske jezične i kulturne baštine.
Gastronomska ponuda
Uz bogatu povijest, prelijepu prirodu i čisto more, Istra je istovremeno i prostor na kojem se dobro jede – osobito pri tom mislim na unutrašnjost. Na kontinentalni dio istarskog poluotoka. Istrijani vole i vade tartufe, proizvode pršut, kobasice, vino i rakiju. Rado svoje proizvode ponude gostima. I to su Istarski biseri.
I područje od Roča do Huma uz kulturnu ima i svoju gastronomsku kartu u rukavu. Nakon šetnje, vožnje ili bicikliranja, može se odmoriti i vratiti snagu u nekoj od konoba koje nude domaću kuhinju i ugođaj . Počastite se nekim od gulaša, šuga ili žgvaceta, maneštrom ili čripnjom od različitih vrsta mesa, uz dobra vina i rakije. Preporučam pojesti i slatke krofe ili rafiole punjene skutom ili barem palačinke.
Svakako za kraj treba popiti bisku – rakiju od imele spravljenu prema tradicionalnom, više stoljeća starom receptu.
Osvježen putnik i istraživač istarskoga kraja, može nastaviti dalje. Može na primjer od Aleje glagoljaša krenuti prema Motovunu, Vižinadi i poslije recimo Balama.
Malena Istra u maloj Hrvatskoj, nudi velike mogućnosti za užitak.
Tomislava Milušić
